FAZ o Vučićevom ratnom učešću u Sarajevu: Dokazi iz starih časopisa koje nije moguće naći na internetu

Potvrda “volontiranja”

Intervju za Dugu iz augusta 1994. godine, koji je pronašao njemački novinar Michael Martens

Frankfurter Allgemeine Zeitung je objavio tekst o predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću iz perioda kada je bio ratni dobrovoljac u Sarajevu. Istraživanje novinara Michaela Martensa rezultiralo je pronalaskom starih Vučićevih izjava koje potvrđuju da je ponosan na svoje ratne aktivnosti u Bosni i Hercegovini.

Martens je na društvenim mrežama prepričao ključne teze iz svog teksta, koji je objavljen u štampanom izdanju FAZ-a, a u objavi na X-u ističe da Vučić nije bio turistički vodič za bogate strance “Sarajevo safarija”, ali da je i sama istina dovoljno mračna.

Na početku teksta pojašnjavaju se ratne okolnosti i situacija kakva je vladala u Sarajevu u periodu 1992-1995, a autor se posebno osvrće na opasnost koja je vrebala s Jevrejskog groblja.

“Višegodišnja opsada Sarajeva bila je srpski ratni zločin, što je utvrdio Haški tribunal UN-a za bivšu Jugoslaviju u nekoliko suđenja, između ostalog i protiv bosansko-srpskog generala Dragomira Miloševića. General je 2007. godine osuđen na 33 godine zatvora zbog zločina protiv čovječnosti: teror nad civilnim stanovništvom, snajperizam, granatiranje tržnica i skupova s ljudima. Svakodnevno, godinama. Jedno od mjesta opsade bilo je sarajevsko Jevrejsko groblje. Više dijelove lokaliteta, koji se nalazi na obroncima planine, kontrolisali su srpski napadači. Odatle su snajperisti ciljali grad”, napisao je Martens.

Zatim FAZ-a pažnju preusmjerava na Aleksandra Vučića koji je glavni akter njihovog teksta.

“Čovjek koji je, kao mladi ratni dobrovoljac, barem neko vrijeme bio prisutan usred kriminalnih aktivnosti na sarajevskom Jevrejskom groblju, današnji je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Nisu protivnici ili klevetnici predsjednika ti koji su iznijeli ovaj ružni detalj njegove biografije na vidjelo. On sam je o tome s ponosom govorio nekoliko puta u intervjuima devedesetih godina”, navodi se.

S obzirom na to da su sporni intervjui objavljivani u manje popularnim novinama, koje nisu imale digitalnu verziju te ih je na internetu teško pronaći, Martens se zarovio u jednu beogradsku arhivu.

“Mnogi od ovih intervjua pojavili su se u novinama koje odavno ne postoje i jedva da su ostavili ikakav trag na internetu. Ali ako pretražite Srpsku narodnu biblioteku u Beogradu, pronaći ćete mnoge tragove u papirnim dubinama arhiva. Na primjer, u augustu 1994. godine, srbijanski časopis Duga objavio je zanimljiv intervju/portret. Do tada je mladi Vučić već bio smatran zvijezdom u usponu u Srpskoj radikalnoj stranci paravojnog vođe Vojislava Šešelja”, navodi se u tekstu.

Martens pojašnjava ko je Šešelj i njegova radikalna stajališta, kao i okolnosti zbog kojih je Vučić tada smatrao da je dobro biti u SRS. Naime, u FAZ-ovom tekstu se ističe da tih godina niko nije vjerovao da će ratni zločinci zaista odgovarati.

Zatim se novinar osvrće na Vučićev odgovor na jedno od pitanja novinara Duge, kojim je potvrdio svoje ratno učešće u BiH.

“Okolnosti njegovog života u Beogradu su opisane kao prilično skromne. Vučić je dijelio sobu sa svojim bratom Andrejem. Na njenim zidovima, novinar je primijetio ‘trofeje iz rata’, ne opisujući šta su oni. Ali sam Vučić je novinaru spremno rekao odakle su: ‘Kada je izbio rat u Bosni, otišao sam u Srpsko Sarajevo i prijavio se kao dobrovoljac’, rekao je Vučić, dodajući da je to učinio ‘da brani srpstvo’.

Autor teksta u FAZ-u ističe kako ne znamo da li je Vučić počinio zločine u Sarajevu, ali da sa sigurnošću znamo da je bio na Jevrejskom groblju, jer je to i sam potvrdio.

“Vučić je za Dugu rekao da je ‘neko vrijeme bio na Jevrejskom groblju’ prije nego što je otišao na Pale, mjesto s kojeg je bosansko-srpski ratni zločinac Radovan Karadžić (kasnije osuđen na doživotni zatvor) upravljao ratom i ‘etničkim čišćenjem’. U svojim intervjuima iz 1990-ih, Vučić ne kaže jasno šta je tačno uradio na Jevrejskom groblju u Sarajevu. Da li je pucao na grad? Da li je ubijao civile? Danas kaže: Ne. I zaista, niko ne bi trebao tvrditi drugačije bez dokaza. Ali nešto znamo: Kao mladi ratni dobrovoljac, sadašnji predsjednik Srbije dobrovoljno se stavio u službu duboko kriminalne politike, više puta izjavljujući da je u potpunosti podržava i da želi da bude još radikalnija”, navodi se u tekstu FAZ-a.

Martens je pronašao i Vučićev intervju iz časopisa Velika Srbija, koji je objavljen u septembru 1997. godine, kao specijalno izdanje službene publikacije SRS.

“U intervjuu se prisjetio izbijanja rata u Bosni 1992. godine: ‘U tom zaista kritičnom trenutku za naš narod, našao sam se u dilemi koja je mučila mnoge, posebno mlađu generaciju. Riješio sam je svojim četrdesetodnevnim boravkom kao volontera u Sarajevu.’ Ukupno je proveo osam mjeseci u područjima Bosne pod srpskom kontrolom, od kojih dva ‘na frontu’, tvrdio je Aleksandar Vučić 1997. godine. Potpuno u duhu svoje stranke, rekao je novinaru: ‘Ako mislite da sam stao u odbranu Hrvata ili Muslimana – nisam, i ne bi mi palo na pamet da se zbog toga stidim.’ Umjesto toga, Vučić je potvrdio srpske pretenzije na dijelove teritorija Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Istovremeno, pozvao je na strpljenje”, piše FAZ.

Novinar je zatim problematizirao Vučićeve izjave o tome da će doći vrijeme kada će Srbi povratiti svoje teritorije te je postavio pitanje Evropi o tome da li je Vučićevom čekanju došao kraj.

“Da budemo pošteni: Danas Aleksandar Vučić govori drugačije. Retorički, on je prihvatio Dejtonski sporazum i poštuje teritorijalni integritet Bosne. Ali u Vučićevim medijima i dalje prevladava revanšistički prizvuk – baš kao što je obećao 1997. godine. Tada je, govoreći o Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, Vučić rekao da kada njegovi ljudi dođu na vlast u Srbiji, ‘svaki dan ćemo podsjećati ljude da su ove teritorije naša viševjekovna zemlja’. Šta takve riječi znače danas, kada su se SAD, nekada odlučujuća sila u okončanju ratova na Balkanu, uglavnom povukle ili čak podržavaju nacionalističke tvrdokorne struje u regiji, dok Evropljani ne popunjavaju tu prazninu? Ne varajte se: Aleksandar Vučić, veteran Jevrejskog groblja u Sarajevu, veoma je inteligentan strateg. Pažljivo prati razvoj događaja. U svom odbacivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma, predvidio je 1995. godine: “Na kraju će Srbi dignuti glavu i vratiti svoju zemlju. Treba samo još malo pričekati.” Da li se period čekanja bliži kraju? Šta će Evropa tada učiniti?”, upitao je Martens u FAZ-ovom tekstu.

Na kraju, u tekstu se zaključuje da je to pitanje koje bi trebalo zaokupiti zapadne kreatore politika kada posmatraju Zapadni Balkan.

klix