Zatvorenici od parlamentaraca tražili uvjetni otpust: Ništa od služenja kazne na slobodi
Zajednička komisija za ljudska prava, prava djeteta, mlade, useljeništvo, izbjeglice, azil i etiku PSBiH odlučila je jučer da zatvorenicima koji su uputili dopis u vezi sa uvjetnim dopustima, uputi odgovor Ministarstva pravde BiH, a u kojem je navedeno rješavanje ove problematike.
Oslobođenje
Kako je za Oslobođenje pojasnila predsjedavajuća Komisije Aleksandra Pandurević, tom tijelu se obratila grupa zatvorenika sa apelacijama za uslovni otpust.
Stepen prevaspitanja
– Oni su ukazivali na koliziju Krivičnog i Zakona o izvršenju krivičnih sankcija BiH, u smislu tumačenja odredbi postupaka nakon izdržane dvije trećine zatvorske kazne. Njihovi zahtjevi bili su usmjereni i na to da im se krši pravo da budu smješteni u zatvorima koji su najbliži njihovim mjestima prebivališta. Komisija je obavila niz konsultacija i provela brojne radnje, kako bi utvrdila činjenično stanje. Na osnovu svih informacija došli smo do podataka kako su zatvorenici pogrešno tumačili zakonske odredbe, navela je Pandurević.
Povodom apelacije zatvorenika, čak u dva navrata Komisiji je pisao i Bariša Čolak, ministar pravde BiH. Sektor za izvršenje krivičnih sankcija i rad kaznenih ustanova je naveo kako uslovni otpust “nije pravo osuđenika koje im se može uskratiti, već se on ispoljava kao mogućnost uživanja jedne pogodnosti koja im se daje zavisno od njihovog ponašanja i postignutog stepena prevaspitavanja”.
– Novim izmjenama Zakona o izvršavanju krivičnih sankcija BiH iz 2009, ugrađen je novi član 175. Njime se reguliše obligatorno, tačnije obavezno ponašanje upravnika zavoda, odnosno postupanje po službenoj dužnosti i upućivanje prijedloga za uslovni otpust za sve zatvorenike i to u roku od 30 dana prije datuma isteka dvije trećine od izrečene kazne zatvora, stoji u izvještaju Sektora za izvršenje krivičnih sankcija i rad kaznenih ustanova.
Imena nisu javna
Istovremeno, u svom dopisu Komisiji, ministar pravde BiH navodi da prema statističkim podacima od 2009. do 2012. BiH ima “prosjek odobrenog uvjetnog otpusta od 45 odsto”. To pokazuje da BiH u navedenom periodu “ulazi u viši evropski prosjek odobravanja uvjetnog otpusta, koji se kreće između 43 i 52 odsto: prosjek se ostvaruje kod visoko razvijenih zemalja članica EU”.
– Uvjetni otpust je nastavak služenja kazne na slobodi, zbog čega u skladu sa zakonskim propisima osoba na uslovnom otpustu ima status zatvorenika, odnosno osobe koja se nalazi na izdržavanju kazne zatvora. Zbog takvih razloga odluke koje se donose prema takvim osobama imaju takozvanu ograničenu diskrecionu javnost: odluka o odobravanju uvjetnog otpusta dostavlja se zavodu, sudu i podnosiocu molbe, a u pogledu stranog državljanina i Službi za poslove sa strancima BiH, navodi ministar Čolak.
Naglašava se i to kako, temeljem Zakona o zaštiti ličnih podataka, podaci zatvorenika koji su dobili uslovni otpust, odnosno njihova imena i prezimena nisu javni.
