Slavica Injac i dalje se vodi kao direktorica Agencije, uredno prima platu i to u iznosu od nekoliko hiljada KM mjesečno, uprkos podizanju optužnice i iako joj je zapravo istekao mandat!
Piše: Eldar DIZDAREVIĆ
Dom naroda Parlamenta BiH usvojio je u petak, po hitnoj proceduri, cijeli niz zakona, među kojima je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju depozita u bankama BiH. Kako prenose mediji, za ovaj je zakon iz FBiH glasalo sedam zastupnika, jedan je bio protiv, a dva suzdržana, dok su iz RS-a tri zastupnika glasala za, a dva protiv.
Ipak, ovaj zakon, koji je izgleda predložilo Ministarstvo finansija i trezora BiH, neće stupiti na snagu sve dok se u istom, neizmijenjenom obliku ne usvoji i u Zastupničkom domu Parlamenta BiH. A u Zastupničkom domu se nešto ranije digla velika prašina oko ovog zakona, ali još više zbog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama.
Naime, u prošli utorak Zastupnički dom PSBiH odbio je da se izjasni po hitnoj proceduri o pomenutom setu zakona, pri čemu je šefica Kluba zastupnika SDS-a Aleksandra Pandurević izjavila da parlamentarci “nisu podlegli pritiscima stranih ambasadora”.
Ona je naglasila da zastupnici u Parlamentu BiH do sada još nisu “doživjeli ovoliki pritisak međunarodne zajednice koji je sinhronizovan sa SNSD-om”, a koji je rezultat, kako je istakla, nedavnog mostarskog dogovora Bakira Izetbegovića i Milorada Dodika. Nažalost, šefica Kluba zastupnika SDS-a nije nam saopštila imena ambasadora koji kroje makroekonomsku situaciju u BiH i koji to zapravo već godinama čine. Aleksandra Pandurević je, međutim, još rekla i da se SDS protivi novim propisima u slučaju izmjena Zakona o osiguranju depozita prvenstveno zbog prenosa nadležnosti sa entitetskih agencija za bankarstvo na državni nivo. “SNSD je prvo uništio banke u RS-u pa su sada prihvatili da neko drugi to kontroliše kako bi dobili sredstva MMF-a”, rekla je.
Inače, u javnosti se ovi zakoni odmilja zovu “sve za kredit”, što prilično precizno oslikava suštinu cijele priče. Usvajanja ovih zakona su, naime, ključni uslovi za uplatu tranše kredita MMF-a, iz koje se, kao što znamo, isplaćuju redovne plate prekobrojnoj bh. administraciji, među kojima su i parlamentarni zastupnici. Pogledajmo sada o čemu se tu zapravo radi. Izmjene Zakona o osiguranju depozita donose niz novina, a najvažnija je formiranje takozvanog fonda za osiguranje depozita. Kako je to veoma populistički objašnjeno javnosti, u ovom fondu banke će ubuduće morati držati sve viškove novca, pri čemu će im zakonski biti onemogućeno da te viškove šalju u svoje centrale van BiH.
Izmjene ovog zakona, kako je saopšteno iz Ministarstva finansija i trezora BiH, omogućit će da ovdašnji privrednici i štediše u slučaju finansijskih problema i propasti banke dobiju veliki dio svog novca natrag. O upotrebi sredstava iz ovog fonda odluke bi donosio Upravni odbor Agencije za osiguranje depozita BiH, sastavljen od guvernera Centralne banke i ministra finansija i trezora ili lica koje oni ovlaste, pri čemu po jednog člana biraju entitetski ministri finansija. Članovi Upravnog odbora mogu biti i predstavnici entitetskih agencija za bankarstvo, ali bez prava glasa. I sve to zaista, na prvu, lijepo zvuči.
Međutim, bankari u BiH, direktori i velikih i malih komercijalnih banaka, ne doživljavaju nove propise baš tako pozitivno. Kažu da ti propisi ograničavaju njihovo pravo da slobodno raspolažu svojim kapitalom, pri čemu već godinama unazad ionako redovno uplaćuju propisane iznose naknade, odnosno članarine Agenciji za osiguranje depozita BiH. Dodaju i da većina komercijalnih banaka u BiH ne šalje viškove novca van BiH, nego ga drži na računima Centralne banke BiH, odakle ga mogu povući istog dana ako im zatreba. U slučaju da budu primorani da viškove novca ubuduće drže u tom novom fondu, a kako je zamišljeno njegovo funkcioniranje, bankari bi zapravo bili znatno ograničeni u brzom i slobodnom pristupu svom kapitalu. A to im je država BiH – kada su osnovali banke – garantirala kroz sintagmu “neometan protok kapitala”.
Suština cijele priče leži u nedavnoj propasti nekoliko banaka u Republici Srpskoj.
U BiH su predstavnici međunarodne zajednice godinama uspješno stvarali i održavali mit o bankarskom sektoru u BiH kao najsređenijem segmentu, koji je znatno poljuljan propasti Banke Srpske i Bobar banke. U obje ove banke je nedavno pokrenut stečajni (likvidacioni) postupak, a sa prilično velikom dozom sigurnosti se može pretpostaviti da u manjem bh. entitetu ima još banaka koje zasad mirno čekaju istu sudbinu. Zakon o osiguranju depozita u bankama u BiH bio je do sada dosta dobar, ali, samo u uslovima kada su i banke bile dobre i stabilne. Čim su banke počele propadati, na površinu su isplivali brojni problemi, među kojima je i osiguranje depozita. U čemu je problem sa osiguranjem depozita?
Evo malo konkretnih brojki. U slučaju propasti Bobar banke samo su pojedini deponenti uspjeli zahvaljujući osiguranju depozita izvući svoje pare iz banke, dok većina njih, kolokvijalno rečeno, može “pjevati borbene”. Njima je Bobar banka ostala dužna čak 60 miliona KM! E sada se takvi i slični, eventualni problemi pokušavaju riješiti preko tog novog fonda. To je naravno lijepa i plemenita ideja, ali to, nažalost, nije ujedno dobar i pošten način rješavanja ovog problema. Prvo, u slučaju propasti banaka u manjem bh. entitetu jedini krivac je Agencija za bankarstvo RS-a. U ovoj su Agenciji znali godinama o problemima u pomenutim bankama pa nisu uradili apsolutno ništa o tom pitanju, iako su po zakonu nadležni za to. O tome smo na vrijeme pisali i upozoravali i u Oslobođenju i u magazinu Dani. Da je Agencija tada, dakle na vrijeme, reagirala, danas ne bi ni imali slučajeve Bobar banke i Banke Srpske. No, Agencija nije učinila apsolutno ništa pa su te banke propale. Zbog toga je SIPA nedavno u akciji Lavina uhapsila direktoricu ove Agencije Slavicu Injac i to zbog sumnje da je sa još nekoliko fizičkih lica oštetila Bobar banku i bankarski sektor BiH za oko 123 miliona KM te zbog pribavljanja nezakonite koristi od najmanje 115 miliona KM!
Obratite pažnju o kojim se iznosima radi i to samo u slučaju jedne banke. Optužnica protiv Slavice Injac je potvrđena u Tužilaštvu, a ona je iz zatvora prebačena u kućni pritvor. Međutim, i pored svega toga, Slavica Injac i dalje se vodi kao direktorica Agencije, uredno prima platu i to u iznosu od nekoliko hiljada KM mjesečno, uprkos podizanju optužnice i iako joj je zapravo istekao mandat! Zbog toga i ne čudi zašto se SNSD svesrdno zalaže za ovaj zakon. Jer ova stranka na taj način štiti svoje odane kadrove, pri čemu svojim zastupnicima ujedno obezbjeđuje redovne plate, iako nije baš beznačajno ni to što na ovaj način rješava probleme oštećenih deponenata u RS-u. Pri tome se problem loših banaka u RS-u i nerada Agencije veoma elegantno prebacuje na leđa svih građana i banaka u BiH. SDS se suštinski također ne protivi formiranju fonda, jer se njihovo protivljenje ovom zakonu odnosi samo na prenos pojedinih nadležnosti u bankarskom sektoru sa entitetskog na državni nivo. A pri tome, nažalost, niko i ne pominje da ako ovaj zakon stupi na snagu u ovakvom obliku, onda će se to odraziti na kraju, indirektno, i kroz smanjeno kreditiranje u FBiH i/ili više kamatne stope. I to uprkos tome što banke iz FBiH već godinama redovno uplaćuju propisanu članarinu Agenciji za osiguranje depozita BiH koja i služi, prema važećem zakonu, baš u te svrhe. S obzirom na to da je sada tih sredstava nedovoljno – pošto Agencija za bankarstvo RS-a nije uradila svoj posao – novim se zakonom zapravo pokušava nastala šteta ravnomjerno prebaciti na leđa svih u BiH.
Ključni krivac za propast banaka u RS-u mirno sjedi kući, prima i dalje ogromnu platu, a cijeli problem rješava se njegovim prebacivanjem na državni nivo i formiranjem nekakvog novog fonda kojim će bankama biti onemogućeno slobodno raspolaganje svojim kapitalom. Dakle, upravo onako kako to kaže latinska poslovica – vrana vrani ne vadi oči.
Oslobođenje
