Najava gašenja Aluminija Mostar – ekonomsko ili političko pitanje

Mostarski Aluminij, kojeg se nerijetko naziva najvećim izvoznikom u Bosni i Hercegovini, najavio je ovih dana gašenje proizvodnje, čime bi bez posla ostalo još oko 900 radnika te kompanije. Takav potez rukovodstvo Aluminija obrazložilo je činjenicom da se više ne mogu nositi sa niskim cijenama metala na svjetskom tržištu, te još više enormnim cijenama struje, koju dobijaju od domaćih dobavljača. Rukovodstvo Aluminija u tom smislu iznijelo je niz optužbi na račun Vlade Federacije BiH, ali i Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosna. Sa prozvanih adresa kažu da je suština u tome da je, ustvari, neutvrđena vlasnička struktura Aluminija, što je problem koji se povlači već godinama nakon rata.

Direktor Aluminija Mostar Ivo Bradvica saopštio je nedavno da je suština problema te kompanije što nema uticaj na dvije glavne stavke koje su ključne za njihov finalni proizvod. To su cijena metala na svjetskoj berzi, te cijena struje. U Aluminiju su posebno ogorčeni činjenicom da struju u BiH kupuju po – kako tvrde – enormno visokim cijenama u odnosu na Evropu.

„Tamo se točno zna kolika je cijena električne energije, npr. u Njemačkoj sada je 37 eura po megavat satu, na Islandu je 23 eura. I u sve i jednoj državi trenutno je cijena ispod 40 eura po megavat satu, a mi je i dan-danas plaćamo 54,5 eura Elektroprivredi HZHB“, kaže direktor Ivo Bradvica.

Međutim, u Elektroprivredi Herceg-Bosne podsjećaju da je Aluminij kvalifikovani, tarifni kupac. Direktor Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosna Nikola Krešić za RSE kaže:

„Oni mogu nabljati energiju na slobodnom tržištu. Međutim, oni su se odlučili da im mi budemo javni opskrbljivač. A cijene električne energije javnog opskrbljivača određuje Federalna agencija za električnu eneregiju.“  

I ne samo to, dodaje Krešić, problem je i u nepridržavanju međusobnog ugovora između te dvije kompanije:

„Mi imamo ugovor sa Alumijniom i poštujemo taj ugovor, međutim, imamo problem: Alumiji nama ne plaća redovito električnu energiju i trenutno dug dostiže preko 30 miliona maraka.“

Povlašten status nemoguć

Rukovodstvo Aluminija također je optužilo Vladu Federacije BiH za nezainteresovanost. Direktor Ivo Bradvica je izjavio da je u posljednje vrijeme, kao čelnik kompanije najvećeg izvoznika u Bosni i Hercegovini, bezuspješno pokušavao kontaktirati federalnog premijera Nermina Nikšića.

„ U ta dva mjeseca pokušavao sam bezbroj puta da se uprliči ako ne sastanak, onda barem jedan dvominutni telefonski razgovor. Nisam ni to uspio“, kaže Bradvica.

Štaviše, Bradvica dodaje kako je od čelništva Republike Hrvatske tražio da svojim autoritetom urgiraju da se upriliči sastanak na nivou dviju vlada kako bi se pronašlo – kako se izrazio – razumno rješenje.

Upravna zgrada Aluminija

Međutim, ministar energetike, rudarstva i industrije Federacije BiH Erdal Trhulj o najavama iz Aluminija o gašenju proizvodnje za RSE je rekao:

„Ja lično mislim da neće doći do gašenja Aluminija. Najava gašenja je ipak jedna vrsta pritiska i na Vladu FBiH, vjerovatno i na HEP u Hrvatskoj.“

Trhulj je nešto ranije medijima izjavio da Aluminij treba preispitati svoje poslovanje, a ne uslovljavati gašenjem zbog cijene električne energije, koja je, smatra ministar Trhulj, najmanja u regiji. On također tvrdi da prvo treba riješiti vlasničku strukturu Aluminija, jer to preduzeće – kaže – nije nikada bilo upisano u registar vrijednosnih papira, a dionice sa kojima raspolažu nisu na zvaničnom trgovanju nijedne berze.

Ministar Trhulj kaže da dobivanje povlaštenog statusa Aluminija za kupovinu struje nije moguće iz razloga ravnopravne konkurencije svih potrošača na tržištu električne energije:

„Moguće je da se vrši određeno subvencioniranje, što vlada radi za one proizvođače koji su od strateškog interesa. Međutim, da bi do toga došlo mora se utvrditi vlasnička struktura da bi vlada znala kome ustvari pomaže.“

Podsjetimo, nikada nije potpisan sporazum prema kojem bi Vlada FBiH dobila 44 posto udjela u Aluminiju, radnici 44 posto, a 12 posto kontrolisala bi Vlada Republike Hrvatske.

RSE – Mirsad Behram