Bh. poljoprivreda ispašta zbog političkih neslaganja

Nakon što BiH nije uspjela uspostaviti strukture za preuzimanje sredstva iz Fonda za poljoprivredu EU (IPARD), prije svega nije uspostavila agenciju za agrarno plaćanje i nije usvojila strategiju ruralnog razvoja, isplata sredstava od pet miliona eura je suspendovana. Moguće je da projekti budu i ukinuti, jer ni nakon višegodišnjeg pregovaranja ne postoji politička saglasnost u BiH ni o ovom važnom pitanju.

Porodica Kasumović već godinama se bavi govedarstvom. Na njihovoj farmi ima oko 80 grla, međutim, i pored velikog truda i ulaganja, potrebna je pomoć države. Poljoprivrednicima država ne pomaže onoliko koliko bi trebala, kaže poljoprivrednik Selver Kasumović.

„Već devet mjeseci nije niko dobio ni jedan cent za proizvedeno mlijeko, a mlijeko je već prodato, na policima je, popijeno ili upotrijebljeno za dalju preradu.“

A očekivana pomoć će izostati i iz evropskih fondova, jer bespovratna sredstva iz instrumenta predpristune pomoći EU neće biti dostupna ni poljoprivrednicima, a ni institucijama države, za koje su bili namijenjeni.

„To bi jako dobro došlo svim poljoprivrednim proizvođačima koji misle da se bave tom vrstom proizvodnje. To su grant sredstva koja bi služila za proširenje osnovnog stada, izgradnju nekih objekata, za neka dugoročna ulaganja.“  

Novac Evropske unije, tačnije pet miliona eura, neće biti dostupan BiH jer bh. političari nisu uspjeli postići saglasnost i okončati pripreme u sklopu dva projekta u oblasti poljoprivrede, kaže Jamila Milović Halilović iz Evropske delegacije u Bosni i Hercegovini.

„Nedostatak napretka u ovim područjima, kao i nedostatak napretka u usklađivanju zakonodavstvo u vezi s ovim pitanjem sa pravnom stečevinom EU ne donosi samo potencijalni gubitak sredstava EU u iznosu od pet miliona eura, nego bi nedostatak djelovanja mogao kasnije rezultirati gubicima od nekoliko desetina miliona eura“, ističe ona.

Kako bi se postojeći sistem u Bosni i Hercegovini prilagodio Evropskoj uniji potrebno je uspostaviti agenciju za agrarno plaćanje i usvojiti strategiju ruralnog razvoja. Međutim, političke strukture ni nakon višegodišnjeg pregovaranja nisu uspjele pronaći rješenje.

„Zahtjev EU je jasan – da se napravi jedan dokument i jedinstvena IPARD platna agencija. To je ono što nije u skladu, ili mi nemamo tu strukturu u zemlji. Po postojećim ustavnim nadležnostima, u BiH kompletna poljoprivredna politika, upravljanje prirodnim resursima, dodjela subvencija, grantovi, procedure – sve je na nivou entiteta. To su dva zasebna sistema – u oba entiteta po svojim procedurama određuju načine plasmana novca“, navodi pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Dušan Nešković.

Odgovornost vlasti

Savjetnik predsjednika Vlade Republike Srpske Miroslav Milovanović nedavno je izjavio da formiranje agencije za agrarna plaćanja na nivou BiH nije u skladu sa Ustavom i da u ovom momentu za Republiku Srpsku to nije prihvatljivo.

„To je političko pitanje i sa strane RS postoji iskrena namjera da se taj problem prevaziđe. Mi smo u pripremi delegiranja tri predloga rješenja kako bismo prevazišli taj proceduralni, formalni problem.“

Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH Jerko Ivanković Lijanović kaže:

„Pored ovakvog stava nećemo imati IPARD i nećemo imati strategiju ruralnog razvoja na razini BiH. Mi iz domaćih sredstava nećemo moći podržati dovoljno poljoprivredne proizvođače, koji se nalaze u jako, jako teškom položaju.“  

Na loše stanje u poljoprivredi predstavnici udruženja iz oba entiteta već godinama upozoravaju. Ne čudi ih što političkog dogovora nema. Avdo Muslimović iz Saveza poljoprivrednih udruženja Federacije BiH i Vladimir Usorac iz Udruženja poljoprivrednika RS:

„To je jedno katastrofalno stanje i mislim da će se i dalje nastaviti trend smanjenja proizvodnje. Trenutno snabdijevamo domaćim proizvodima 20 posto potreba građana BiH. Nastaviće se taj pad proizvodnje.“

„Proizvođači u čitavoj BiH nisu od Nove godine dobili poticaj za ovogodišnju proizvodnju i mi smo ušli već u šesti mjesec proizvodnje bez poticaja. Nismo dobili od države BiH plavi dizel. Nešto je dobiveno u RS, veoma malo. Prema tome, nismo dobili ništa, a svi se zaklinju u poljoprivredu.“  

Na dnevnom redu Nadzornog odbora za provedbu IPA-e između EU i BiH, koji je najavljen za 24. juni, bit će razmotreno da li će projekti biti ukinuti.

„Odgovornost vlasti BiH je da djeluju kako bi se podrška EU ponovo nastavila, posebno zbog izazova u sektoru poljoprivrede sa kojima će se BiH suočiti nakon ulaska Hrvatske u EU 1. jula ove godine“, rekla je Jamila Milović Halilović iz Evropske delegacije u Bosni i Hercegovini.

Ovo pitanje treba se riješiti na političkom nivou. Jer nedostatak sredstava iz IPA fondova je mala šteta u odnosu na onu koja može nastati ako BiH ne prilagodi sistem sa Evropskom unijom. Pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Dušan Nešković upozorava:

„Ovaj posao se mora raditi. Sistem se mora jačati. Farmeri, ne samo farmeri nego i ljudi koji žive u ruralnim sredinama moraju biti pripremljeni, naučeni i osposobljeni da mogu praviti kvalitetne zahtjeve. Ako ne, imaćemo velikih problema. Koliko sad imamo problema u poljoprivredi, a imaćemo mnogo više problema u momentima kad budemo ulazili u EU. I što je najgore – to se ničim ne može nadoknaditi u to vrijeme. To se sad mora uraditi.“

RSE – Aida Đugum