Je li nas politika izbacila iz Davosa?

Izbacivanje BiH iz ovogodišnje rang-liste konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma ravno je skandalu, ali u zemlji u kojoj ima “važnijih problema” od neozbiljnosti u predstavljanju zemlje u jednom važnom globalnom izvještaju, ovaj slučaj izgleda nikoga nije previše uzbudio.

Piše: Borivoje Simić

BiH je izbačena zbog nedosljednosti podataka koje šalje uglednoj innstituciji u Davosu.
Dogodilo nam se isto ono što i Ekvadoru koji je takođe “ekskomuniciran” zbog slanja nepouzdanih podataka.
Autor ovih redova je još prije dvije godine, u jednom sličnom komentaru, izrazio sumnju u objektivnost podataka, jer je naša zemlja tada skočila na ovoj ljestvici sa 100. na 88. mjesto, a da se ništa “revolucionarno” nije promijenilo što bi nas tako značajno pomaknulo u rangiranju WEF-a.
I površno poređenje prošlogodišnjeg i pretprošlogodišnjeg izvještaja, otkriva neke nelogičnosti.
BiH je, na primjer, po kvalitetu puteva nakon preklanjskog 141. mjesta od tada 142. rangirane zemlje i vrlo skromne ocjene 1,7 godinu kasnije skočila na 104. mjesto i popravila ocjenu na 3,1. Svi znamo da se ne polju infrastrukture, osim nekoliko novih kilometričića autoputa, nije napravio nikakav značajniji pomak! Pa i u filmovima se s nama sprdaju da smo zemlja koja ima Facebook, a nema autoputeve.
Takođe, na području institucija zabilježli smo lani visok skok na 71. mjesto sa 109. mjesta u prethodnom izvještaju. Neefikasnost vladine birokratije, koja je bila treći najproblematičniji faktor za poslovanje prije dvije godine, odmah nakon pristupa finansiranju i poreza, za godinu dana pala je na sedmo mjesto, a korupcija sa četvrtog na deveto mjesto, mada zvanični izvještaji koje objavljuju druge relevantne institucije ne govore da je korupcija smanjena i da je postala manje važan činilac u poslovanju.
Čini se, kako je i iz ovih nekoliko primjera, vidljivo da podaci koje BiH šalje ne mogu biti relevantni jer su nedosljedni i nelogični.
Izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma o konkurentnosti bazira se na globalnom indeksu konkurentnosti (GCI) definiranjem konkurentnosti kao skupa institucija, politika i činilaca koji određuju nivo produktivnosti zemlje.
GCI rezultat izračunava se na sumiranju podataka na nivou države koji pokrivaju 12 kategorija – stupova konkurentnosti – koji zajedno čine cjelovitu sliku o konkurentnosti jedne zemlje.
Dvanaest stupova su: institucije, infrastruktura, makroekonomsko okruženje, zdravlje i osnovno obrazovanje, više obrazovanje i obuka, učinkovitost tržišta roba, učinkovitost tržišta rada, razvoj finansijskog tržišta, tehnološka spremnost, veličina tržišta, poslovna sofisticiranost i inovativnost. Relizuje se sa partnerskim institucijama u svakoj od zemalja, a u BiH to je MIT Centar.
Ono što ga čini drugačijim od nekih drugih izvještaja jeste što uzima u obzir mišljenja biznismena, što mu uprkos razrađenoj metodologiji daje notu subjektivnosti.
Neki ga stoga smatraju i manje relevantnim od izvještaja poput Doing Business Svjetske banke.
No, očigledno da su oblikovaoci podataka za našu zemlju pretjerali u “subjektivnosti” pa je to WEF odlučio kazniti.
Svi se sjećamo javnih predstavljanja ovih izvještaja u zgradi Akademije nauka BiH, kada je tadašnji direktor FIPA-e Haris Bašić (kadar SDA) javno prozivao SDP, odnosno MIT Centar Zlatka Laguumdžije, da namjerno šalje lošije podatke, kako bi stanje u zemlji kojom je tada vladala (između ostalog) SDA prikazali gorim.
Da li se sada, kada je SDP-ova vlada na sceni, stvari uljepšavaju ne bismo da optužujemo, ali ako izvještavanje za WEF odražava političke motive, onda je bolje da nas u tom izvještaju nema, makar to bila poprlična šteta jer onda ne možemo da se mjerimo sa drugima i identifikujemo područja na čijem poboljšanju treba da radimo.
U najboljem slučaju, trebalo bi ispititati da li je rad MIT centra, koji je do sada provodio istraživanja, bio zadovoljavajući i eventualno odlučiti o nekoj drugoj partnerskoj instituciji. Osim, ako sam WEF već ne odabere nekoga drugoga.

Inidkator

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close