Ovo je obilježilo svijet umjetnosti u 2013.
Godina 2013. u svijetu umjetnosti prošla je u znaku velikih pronalazaka, konačnog razriješavanja velikih pljački umjetničkih djela, vrtoglavih iznosa postignutih na aukcijama i aktivizma koji se profilisao kao važno umjetničko djelovanje današnjice.
Autor: T portal
Godinu 2013. u svijetu umjetnosti bez dileme obilježili su značajni pronalasci, kako oni vezani za rješenja misterioznih krađi umjetničkih djela, tako i slučajna otkrića već zaboravljenih radova.
Tako je 2013. napokon razriješena prošlogodišnja velika pljačka holandske galerije Kunsthal iz koje su ukradena remek-djela slikarstva, među kojima slike Pabla Pikasa, Lusijana Frojda i Kloda Monea. Krivci dolaze iz Rumunije, ali uprkos uspješnom pronalasku kradljivaca, priča je mesto srećnog dobila crnohumorni završetak. Naime, majka Radua Dogarua, predvodnika pljačkaške trojke, u želji da spasi sina, neka je djela spalila u peći i tako u dim pretvorila slike navjerovatne vrijednosti, a sebe lansirala na naslovne strane širom svijeta. Zahvaljujući činu zabrinute majke rumunski reditelj Tudor Đurđu najavio je snimanje filma o ovom događaju.
Zanimljivo je da je i 2013. jedno umjetničko djelo palo kao žrtva dobre namjere, i to u sada već proslavljenom slučaju Sesilije Himenez, osamdesetjednogodišnje starice koja je samoinicijativno ‘restaurirala’ fresku “Ecce Homo” u seoskoj crkvi blizu španskog grada Saragose i stvorila viralni hit.
Nakon godina zaborava u stanu osamdesetogodišnjeg Korneliusa Gurlita u Minhenu nedavno je pronađeno nešto više od 1.400 umjetničkih djela, među kojima su i djela Pabla Pikasa, Anrija Matisa, Marka Šagala, Pola Klea i drugih slavnih umjetnika. On ih je naslijedio od svog oca, poznatog kolekcionara Hildebranda Gurlita koji ih je nabavio zahvaljujući saradnji sa nacistima. Veći dio zbirke dio je nacističkog plijena, između ostalog djela ekspresionizma, dadaizma, nadrealizma i kubizma, pravaca koje je Adolf Hitler nazvao ‘izopačenima’.
Valja spomenuti i otkriće još jednog, dosad nepoznatog djela Leonarda da Vinčija. Zahvaljujući metodi određivanja starosti materijala pomoću radioaktivnog izotopa ugljenika, potvrđeno je da je portret italijanske plemkinje Izabele D Este naslikan u periodu između 1460. i 1650. godine i da je rad renesansnog majstora. Portret je godinama stajao zaključan u švajcarskom sefu, smješten među 400 umjetničkih slika iz privatne porodične zbirke.
I dok je jedno Da Vinčijevo djelo uspešno pronađeno, drugo je inspirisalo novu potragu. Istraživači od maja tragaju za Mona Lizom pa su u Firenci otvorili više vjekova staru grobnicu tražeći ostatke koji bi mogli da potvrde identitet žene čiji je zagonetni osmjeh Da Vinči ovjekovečio.
Kad govorimo o 2013. nezaobilazna su imena dvije žene, umetnice Marine Abramović i Al-Majase bint Hamad al Tani.
Marina Abramović ove je godine skupila sredstva za otvaranje Instituta Marine Abramović, mjesta, kako sama ističe, koje će postati Meka za umjetnike, naučnike, mislioce i sve koji su spremni da se podvrgnu višesatnim vježbama za čišćenje uma i tijela. Zbog svoje prisutnosti u medijima i statusa prave umjetničke zvijezde, kojoj nisu strana koketiranja sa svijetom šoubiznisa, Abramović je podstakla i sarkastične kritike. Tako se na primjer putem online kampanje MARFA skupljaju donacije za njeno penzionisanje.
Ćerka katarskog emira Al-Majasa bint Hamad al Tani na kupovinu umjetničkih djela od privatnih vlasnika i na aukcijama troši godišnje oko milijardu dolara kako bi osigurala vrhunska umjetnička djela za muzeje u Dohi. U svojoj zbirci ima djela jednog od najvećih umjetnika prošlog vijeka – Pikasa, kao i kontroverznog savremenog umjetnika Demijena Hirsta i brojnih drugih, a upravo je zbog svojih akvizicija zaslužila prvo mjesto na listi sto najuticajnijih osoba i institucija u svijetu kulture koju godišnje objavljuje časopis “Artreview”.
A upravo po astronomskim cijenama postignutim na aukcijama, poput na primer ‘Tri studije Lusijena Frojda’ Frensisa Bejkona koja je u samo šest minuta dostigla cijenu od 142 miiliona dolara na aukciji u Njujorku, pamtićemo 2013.
Uprkos izvesnom oporavku tržišta umjetničkih djela, ne suviše blistava aktuelna politička i društvena situacija umjetnicima je poslužila kao muza. Najpoznatiji ulični umjetnik Benksi oktobar je proveo u Njujorku, priuštivši stanovnicima tog grada svakodnevne akcije prilikom kojih se obračunao sa nehumanim tretiranjem životinja, teroristima i narugao kapitalizmu.
