CEFTA: Necarinske barijere ograničavaju izvoz bh. kompanija

Iako je izvoz domaćih kompanija u zemlje članice CEFTA-e u praksi olakšan nepostojanjem carinskih barijera, postojanje necarinskih barijera bh. izvoznicima zadaje probleme prilikom širenja poslovanja. Složene administrativne procedure, tehničke prepreke i dugo čekanje na neophodne dozvole, samo su neka od pitanja s kojima se bosanske firme svakodnevno suočavaju

CEFTA je jedan od ključnih sporazuma koje je potpisala Bosna i Hercegovina, a ovaj trgovinski blok čini sedam država koje, sa 21 milionom stanovnika i zajedničkim BDP-om od oko 95 milijardi dolara, čine drugo najvažnije izvozno tržište za bosanske kompanije nakon Evropske unije. Sličnost ekonomija zemalja članica utjecala je na to da tržište CEFTA-e postane jedno od najatraktivnijih za domaće firme, koje su već tradicionalno bile naslonjene na tržišta susjednih zemalja. Osim svoje trgovinske komponente, ovaj sporazum je kreiran i s namjerom da se uspostavom zajedničkog pravnog okvira cijeli region učini atraktivnijim za inozemna ulaganja te da se podstakne uspostava regionalnih korporacija. Ulaskom u EU, Hrvatska je izašla iz CEFTA-e i time je regionalno povezivanje postalo još prioritetnije. No, iako je sporazum doprinio uklanjanju carinskih barijera u međusobnoj trgovinskoj razmjeni, istovremeno je pokazao da carine nisu nužno najveća prepreka za izvoz.

Problem necarinskih barijera

Necarinske barijere pokazale su se kao velika prepreka bosanskim kompanijama prilikom izvoza na tržište CEFTA-e. Ovo se dešava usprkos članu jedan CEFTA-sporazuma, koji u okviru tačke d. predviđa ukidanje prepreka i poremećaja u trgovini. Jedan od uzroka ove pojave je i različit stepen usvajanja i primjene EU-pravila u zemljama CEFTA-e. Ovo u praksi znači da zemlja koja napreduje, u odnosu na ostale, u primjeni EU-zakona podstiče i ostale da čine isto, jer u suprotnom ne mogu izvoziti u spomenutu zemlju. Različit nivo prilagođavanja EU-pravilima je kreirao razlike među zemljama, koje članice CEFTA-e nastoje riješiti, a s ciljem osiguranja nesmetane trgovinske razmjene. U isto vrijeme, bh. privrednici su se žalili i na necarinske barijere koje u praksi nemaju veze s EU-pravilima, već više sa željom Problem prvenstveno leži u činjenici da su za razliku od carinskih, necarinske barijere teško uočljive u mreži državnih propisa, nisu transparentne, a izvještaj Vanjskotrgovinske komore BiH navodi da je njihov efekt često razorniji od visokih carinskih stopasusjeda za zaštitom domaćeg tržišta.

U periodu od 2011. do 2013. godine evidentirane su 102 necarinske barijere, od kojih je do sada otklonjeno oko 50. Problem prvenstveno leži u činjenici da su za razliku od carinskih, necarinske barijere teško uočljive u mreži državnih propisa, nisu transparentne, a izvještaj Vanjskotrgovinske komore BiH navodi da je njihov efekt često razorniji od visokih carinskih stopa. Domaći privrednici su redovno upozoravali vlasti na ovaj problem. Tako je, naprimjer, MIMS-grupacija prijavila problem prilikom izvoza vode u Hrvatsku prilikom čega je prikupljanje svih dozvola i registracija, način kontrole kao i ostale prepreke na kraju domaću robu učinio skupljom nego da postoji carina. Istovremeno, prilikom pokušaja “Klasa” da izvozi burek u Srbiju pojavio se problem kontrole koja je za svaku pošiljku trajala u prosjeku po deset dana, a zabilježeno je da su kontrole ponavljane nekoliko puta zbog različitog tumačenja rezultata. Kompanija je naposljetku odustala od izvoza.

Podatak da su pokrenute određene inicijative s ciljem rješavanja ovog problema ohrabruje, posebno u segmentu priznavanja certifikata o kvalitetu poljoprivrednih proizvoda. Istovremeno, potrebno je da država ubrza donošenje i primjenu zakona koje EU zahtijeva, jer se time istovremeno rješava i pitanje izvoza u EU, a i u zemlje članice CEFTA-e. Kao trgovinski sporazum, CEFTA je privremeno rješenje koje balkanskim zemljama nečlanicama EU omogućava olakšanu privrednu saradnju, ali je krajnji cilj svih zemalja članstvo u EU. No, dok se to ne desi, važno je sačuvati prisutnost i na tržištu CEFTA-e jer će se trgovinska razmjena nastaviti nakon što jednog dana sve zemlje regije postanu dio EU.

Izvor: Novo vrijeme