Zukić: Birači su krivi što nemamo više žena u politici!?

Kada je 19. oktobra sklopljena koalicija između SDA i SBB, gotovo svi mediji u BiH objavili su fotografiju na kojoj Bakir Izetbegović i Fahrudin Radončić potpisuju koalicioni sporazum, dok iza njih stoje delegacije njihovih stranaka, prenosi novinska agencija Patria.

Šefica Ureda Vijeća Evrope u BiH, Mary Ann Hennessey, tada je na svom Twitter profilu prokomentirala činjenicu da se na fotografiji ne nalazi niti jedna žena, to jest da su obje stranačke delegacije bile sastavljene – isključivo od muškaraca.

Dva dana kasnije, u emisiji Federalne televizije “Odgovorite ljudima”, voditeljica Jasenka Isović zatražila je odgovor na pitanje koje je na svom profilu postavila Hennessey od generalnog sekretara SDA, Amira Zukića, koji je i sam bio prisutan u trenutku potpisivanja sporazuma SDA-SBB.

“Pa sigurno da ćemo te nedostatke, pa i nedostatak žena u politici truditi se da nadomjestimo. Tu i birači… liste su otvorene i biraju se po volji birača. Žene su većinsko biračko tijelo i, nažalost, ne glasaju za žene, odgovorio je  Zukić.

No, Zukićevo “izvlačenje” na volju birača – i to, ni manje ni više, nego “žena koje ne glasaju za žene” – potpuno je besmisleno, s obzirom da delegaciju stranke prilikom potpisivanja koalicionog sporazuma nisu činili kandidati na izborima, već članovi stranačkih tijela koji se biraju na kongresu stranke.

Među njima su, pored Zukića, bili potpredsjednici stranke Šefik Džaferović i Šemsudin Dedić, član predsjedništva Adil Osmanović i predsjednik Glavnog odbora SDA Halid Genjac.

Činjenica da nijedna žena nije bila prisutna na sastanku SDA i SBB ne odražava nikakav slučajni “nedostatak žena u politici” izazvan opredjeljivanjim birača za kandidate na otvorenim listama, već potpunu nezainteresiranost same stranke za obezbjeđivanje ravnomjerne zastupljenosti žena i muškaraca u sopstvenim organima.

SDA je, prema rezultatima istraživanja provedenog u septembru 2014. godine, bila stranka sa najmanjim procentom žena u svojim izvršnim organima. U sastavu Glavnog odbora SDA tada je bilo 11,5% žena (13 od ukupno 113), u Predsjedništvu ih je bilo tek 6,7% (2 od ukupno 30), među 8 potpredsjednika stranke nije bila niti jedna žena, dok je u Nadzornom odboru bila jedna žena od ukupno 5 članova (20%).

U Sudu časti procenat žena iznosio je 45,5% (5 od ukupno 11), te je ovo tijelo imalo najveću zastupljenost žena. Na mjestima predsjednika, zamjenika predsjednika i generalnog sekretara stranke nije bilo niti jedne žene. Ukupan procenat zastupljenosti žena u svim navedenim organima stranke tada je iznosio 12,7% (21 od ukupno 166).

U maju 2015. održan je šesti Kongres SDA, kada su izabrana nova rukovodeća tijela stranke, ali se zastupljenost žena u ovim tijelima nije povećala, čak se i neznatno smanjila (na 12,5% – 21 od ukupno 168). Broj žena uGlavnom odboru, Predsjedništvu i Nadzornom odboru stranke povećao se za 1, ali se u Sudu časti  smanjio za tri. SDA i dalje nema nijednu ženu na pozicijama Predsjednika, potpredsjednika, zamjenika predsjednika i generalnog sekretara.

Ogromna disproporcija u zastupljenosti muškaraca i žena posebno je uočljiva u sastavu Delegata za 6. kongres stranke, gdje od ukupno 783 osobe izabrane u Kongres SDA, samo 86 čine žene. Na ovom se primjeru može vidjeti i problematičnost Zukićeve teze da su žene slabo zastupljene u politici jer “žene ne glasaju za žene”.

Delegati/kinje Kongresa stranke biraju i razrješavaju sva ostala stranačka tijela, te utvrđuju Program i Statut Stranke. Kongres, koji je prema Statutu SDA najviši organ Stranke, trebao bi biti popunjen “prema kriteriju stručnosti, teritorijalne i nacionalne zastupljenosti, starosne dobi, spolne strukture i doprinosa u djelovanju Stranke”, kako je to navedeno u Članu 25. Statuta.

No, Kongres SDA ne samo da ne odražava činjenicu da su žene, kako je to Zukić naveo, “većinsko biračko tijelo”, već predstavlja jedno od tijela sa najmanjom zastupljenošću žena, od samo 11%. Tako se ni unutar same stranke iz koje Zukić dolazi ne može govoriti o presudnom uticaju “glasanja žena” na njihov izbor na rukovodeće položaje, s obzirom da i samo “biračko tijelo” stranke velikom većinom čine muškarci – iako bi po samom statutu stranke trebalo obezbijediti zastupljenost, između ostalog, i prema “spolnoj strukturi” , piše Istinomjer.