Ustav nije tabu-tema
Razgovori o ustavnim promjenama ne smiju biti tabu-tema, već dio široke rasprave, s obzirom na to da je takav pristup preduvjet za demokratsko društvo. Istakla je ovo predsjednica Ustavnog suda BiH Valerija Galić na jučerašnjoj plenarnoj sjednici održanoj u Parlamentarnoj skupštini BiH, a povodom 50. ustavnog sudovanja u BiH.
Ona je navela kako trenutni Ustav BiH ima značajnih vrijednosti: osigurava suverenitet i teritorijalni integritet BiH, vladavinu prava i zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Podsjetila je da je Ustavni sud BiH prvi puta konstituiran 15. februara 1964. temeljem Ustava bivše SFRJ iz 1963. Aneksom 4. Dejtonskog mirovnog sporazuma predviđeno je djelovanje Ustavnog suda BiH u sadašnjem obliku, a konstituisan je 1. maja 1997. Od početka rada primljeno je 43.060, a riješeni 35.673 predmeta i apelacije.
Zaštita poretka
– Primijećene su dvije konstante: povećanje broja predmeta po godinama od 832 (2003), 4.026 (2008) do 6.056 (2010). Veliki broj je apelacija za povredu prava, a veoma mali broj onih koji se odnosi na ustavne odredbe. Stoga smo u listopadu 2013. napravili akcijski plan: rezultat toga je da smo prošle godine od 6.376 predmeta riješili 90 posto, što je znatno više nego 2012. Trenutno u radu imamo 7.387 predmeta, od čega je većina apelacija, a samo šest onih koji se odnose na ustavne odredbe. Postoji veliki broj predmeta koji nisu riješeni iz prethodnih godina. Nastojali smo da u roku od godine riješimo sve apelacije, ali s obzirom na 4.500 predmeta godišnje, to nije moguće. Sada nam je rok do tri godine, navela je Valerija Galić, predsjednica Ustavnog suda BiH.
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić istakao je kako je obaveza Ustavnog suda BiH da štiti ustavni poredak zemlje: “Nebrojeno puta ste to dokazali u praksi. Nastavite da radite u korist države BiH”, poručio je Komšić.
Podaci o 4.500 predmeta u okviru kojih se građani BiH pojavljuju pred Ustavnim sudom BiH godišnje jasno govore da je nužno uspostaviti modernije društvo uz poštivanje najviših standarda.
– Naš put je nedvojbeno euroatlantski i on kao takav nema alternativu. Na tom putu nužno je uspostaviti najveći stupanj zaštite ustavnog prava i zaštite ljudskih i građanskih prava. Na nama je da izgradimo takav ustavni poredak i u tomu Ustavni sud BiH ima značajnu i nedvojbenu ulogu, ocijenio je Dragan Čović, predsjedatelj Doma naroda PSBiH.
Ministar pravde BiH Bariša Čolak naveo je da je Ustavni sud BiH čuvar Ustava kao najvišeg pravnog akta i temeljnih ljudskih prava i sloboda te da u tom kontekstu jamči da će pravo svakog građanina biti zaštićeno kako od vlasti tako i od onih postupaka kada su redovni sudovi učinili propust.
– Veliki problem je što se ne provode odluke Ustavnog suda BiH. Tu imamo situaciju u slučaju Statuta grada Mostara, gdje postoji prijetnja da se po drugi puta ne provedu izbori. Situacija koju imamo glede odluka Ustavnog suda FBiH još je složenija, zaključio je Čolak.
Presude se ne provode
On je naveo kako je došlo vrijeme da se razmisli o izmjeni zakonske regulative, prema kojoj će se strani suci (ima ih troje) u Ustavnom sudu BiH zamijeniti domaćim.
Direktor Generalnog direktorata za ljudska prava i vladavinu prava Vijeća Evrope Phillippe Boillat naglasio je da je posebno problematičan segment nepoštivanja sudske vlasti.
– Provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava, kao i odluka Ustavnog suda BiH i entitetskih ustavnih sudova, ključno je za Vijeće Evrope i Komitet ministara Vijeća Evrope. Osiguravanje djelotvornijih mehanizama provedbe odluka ustavnih sudova je suštinski element osiguravanja vladavine prava, zaključak je Boillata.
Predsjednik Venecijanske komisije Gianni Buquicchio rekao je kako Komisija za demokratizaciju putem zakona Vijeća Evrope želi pružiti potporu u “dešifriranju nejasnoća u okviru Ustava BiH”.
– Nužno je što prije doći do ustavnih rješenja jer BiH i njeni građani pate zbog stvari koje se blokiraju usljed neefikasnih mehanizama, smatra Buquicchio.
Svečanoj plenarnoj sjednici Ustavnog suda BiH prisustvovao je i Valentin Inzko, visoki predstavnik u BiH, Kata Senjak, predsjednica Ustavnog suda FBiH, Džerard Selman, predsjednik Ustavnog suda RS-a, predsjednici ili potpredsjednici i suci ustavnih sudova Turske, Armenije, Hrvatske, Austrije, Češke, Makedonije, Crne Gore, Rusije, Srbije, Slovenije, Velike Britanije koji su učestvovali i na Međunarodnoj konferenciji “Ustavni sud između negativnog zakonodavca i pozitivnog aktivizma”.
