-TopSLIDEKošarkaSport

Uči za hafiza, sanja o dresu Efesa, a na košarkaškom terenu je nezaustavljiv!

Jedna od najvećih nada bh. košarke

Tekst o dječaku kojeg vidite na slici možda je najlakše početi frazom koja je svima u ovim krajevima dobro poznata.

Onom, da su Mostar i Hercegovina nepresušni izvori sportskih talenata, nebitno o kojem sportu se radi. Mladi Halid Šipković, košarkaš mostarske Lokomotive je jedan od dokaza te tvrdnje.

S nepunih 13 godina Halid je već nebrojeno puta skrenuo pozornost na sebe svojim košarkaškim umijećem koje je za njegove godine blago rečeno – fascinantno. U svojoj konkurenciji, među vršnjacima, Halid je već debelo odmakao, a zanimljivo, unatoč nešto na oči krhkijoj građi, ovaj klinac se s lakoćom snalazi i sa igračima po nekoliko godina starijim od sebe.

Iako možda pisanje o talentiranoj djeci u ovoj dobi može biti kontraproduktivno, u ovom slučaju to zaista nije tako, jer radi se o posebnom dječaku koji plijeni pozornost ne samo ogromnim talentom za košarku, a pročitate li ovaj razgovor s ovim sjajnim momčićem do kraja, uvjerit će se i zašto. Halidov prvi ozbiljniji intervju objavljuje upravo SportSport.ba a nas je prvo zanimalo kako je nastava, otkud se rodila ljubav prema košarci.

“Moj stariji brat je počeo trenirati košarku, a ja sam odmah postao ljubomoran, bilo mi je krivo, pa sam i ja izrazio želju za tim i tako je sve počelo” – počinje ovu zanimljivu priču Halid i nastavlja:

“Tako su me roditelji upisali na košarku koju sam trenirao oko godinu dana, ali tada se u meni rodila želja da se prebacim na nogomet. Tada su roditelji nazvali mog trenera Amela Salčina i izvijestili ga o mojoj odluci. No on je mojim roditeljima rekao da to nije dobra ideja.”

“Jedini put u životu sam do sada uradio takvo nešto” – uključuje se u razgovor Halidov trener Amel Salčin i dodaje:

“Trenirao sam bezbroj djece, ovakvih odluka je bilo pregršt, no u Halidu se vidjelo i u samom startu da ima nešto posebno, pa sam njegovu majku zamolio da Halid ostane u košarci i tako je, hvala Bogu, na kraju i bilo.”

Halide, znači nisi se pokajao zbog odluke da ostaneš u košarci?

“Nisam” – kratko je i lakonski, sa šeretskim smiješkom na licu poručio ovaj iznimno nadareni košarkaš mostarskih Lokosa.

Na pitanje ko mu je košarkaški uzor dobili smo još jedan kratak, gotovo telegrafski odgovor, izazvanim možda i zbunjenošću činjenicom da pred njim stoji diktafon.

“Nemam uzora” – stigla je još jedna skraćena loptica s druge strane.

Nešto više riječi smo očekivali na naše pitanje, tj. konstataciju da smo čuli da Halid jako teško podnosi poraz?

“Jeste” – stigao je još jedan odgovor u obliku riječi, ali se ovaj sjajni dječak konačno malo oslobodio i dodao:

“Mrzim poraze, uvijek poslije izgubljene utakmice plačem, ali trudim se da iz tog poraza nešto naučim, da shvatim gdje sam ja griješio i da to popravim i naravno, već u idućoj utakmici sve nadoknadim.”

Zanimljivo, ovaj dječak, s još uvijek nepunih 13 godina je već imao ponude da svoje košarkaške vještine prenese preko granice.

“Jeste, zvali su, ali meni se sad ne ide nigdje. Ja bih volio u budućnosti nositi dres Anadolu Efesa” – kazao je otkrivši svoju najveću želju i ambiciju.

Znači pratiš Euroligu?

“Reprezentaciju Bosne i Hercegovine i Euroligu. NBA tu i tamo, ali našu reprezentaciju i utakmice Eurolige mi je najdraže gledati” – kazao je Halid pokazavši i tu veliku zrelost i shvaćanje da je na europskom tlu danas košarka napredovala i barem što se tiče regularne sezone, kudikamo zanimljivija od ‘cirkusa’ u koji se NBA košarka u regularnoj sezoni poprilično transformirala.

Razgovor smo preusmjerili na njegovog trenera, Amela Salčina koji već dugo trenira Halida i mlade selekcije Lokomotive a na naše pitanje šta bi nam on mogao reći o svom pulenu i on nam je spremio jedan jako ‘opširan’ odgovor.

“Svašta” – kazao je Salčin, a nakon što smo se dobro nasmijali u jako ozbiljnom tonu nam je rekao jednu pomalo nevjerovatnu stvar za klinca od nepunih 13 godina:

“Halid je jedan krasan momak koji ne bježi od svojih obaveza i dapače, ispunjava ih s velikom ozbiljnošću. Možda fascinantno (nije možda, nego jeste) zvuči podatak da on uči da postane hafiz. To je za odrasle ljude ogroman izazov, naučiti Kur'an, tj. 604. strane arapskog jezika. Napamet! Halid već zna trećinu Kur'ana napamet, u školi ima sve petice, a to što znate kakav je u košarci je svakako i razlog ovog razgovora. To je stvarno teško za povjerovati jer ne znam da ima još mnogo njegovih vršnjaka s tim afinitetima.”

Nakon što smo čuli ovaj podatak malo smo zastali i razmislili o tome kako bi bilo naučiti 604. strane na arapskom jeziku i došli smo vrlo brzo do zaključka da se s tim u koštac može uhvatiti vrlo mali broj ljudi a u nastavku razgovora o ovom krasnom dječaku u isti smo uključili i mnogo veću dozu poštovanja prema njemu, nego je ona bila na početku.

“On je sjajan košarkaš, s velikom lakoćom se nosi sa starijim od sebe a ono što je kod njega najbolje po meni je njegov košarkaški IQ, sposobnost donošenja fantastičnih odluka na parketu. Ima viših, ima jačih, no njegova košarkaška inteligencija je ono što ga čini posebnim” – dodaje Salčin.

I zaista, potpisnik ovih redova imao je prigodu gledati Halida u nekim utakmicama i upravo to čitanje igre njegov je najveći adut. I možda će biti malo pretenciozno i možda će neko pomisliti da je preuveličano, no Halid je ljevoruk te u nekim situacijama njegova igra podsjeća na najboljeg europskog košarkaša svih vremena Tonija Kukoča (autorovo mišljenje), a na pitanje upućeno njemu, šta misli koje su njegove najjače strane, dobili smo odgovor koji nije puno odmicao od onih početnih.

“Šut. I možda prodor” – kazao nam je ponosno Halid.

“Još je nešto neobično zanimljivo kod njega” – ubacio se opet njegov trener u razgovor i kazao nam:
“Ne postoji stvar koju neće poslušati. Dovoljno je reći jednom i možete biti sigurni da je on to već usvojio i ‘ubacio u program’. To je zaista rijetko u ovom uzrastu. Kad god napravi grešku on iz nje izvuče korist, shvati gdje je pogriješio i već u idućem navratu ono što je bila greška postanje njegova prednost. Prosto je nevjerovatno za klinca od 13-ak godina kako čita igru i kako ima osjećaj što treba napraviti u datom trenutku. Pick and roll, pick and pop, šut, dodavanje, zaista je sjajan.” – govori Salčin.

Danas u košarci i sportu općenito nije lako uspjeti a vremenom talenat postepeno pada na ljestvici stvari potrebnih za uspjeh. Najvažniji je trening i dobre radne navike ali mali Halid ni s tim nema problema, a to nam je potvrdio i njegov trener.

“Treniram svaki dan, propustim ponekad pokoji trening zbog škole ili ako sam bolestan ali i to čim mogu nadoknadim” – iznenadio nas je podužom rečenicom ovaj sjajni klinac.

Svojim vršnjacima zabijaš redovno 30, 40 poena, koliko je najviše što si zabio na utakmici?

Stigao je klasično ponosni i kratki odgovor.

“49, Zrinjskom” – a poslije ovog nam je pokazao da nije samo mangup na terenu. Naime, u Lokomotivi trenira dosta dječaka koji nisu iz Mostara, pa nam je palo na pamet, u čistom neznanju, da možda i Halid na treninge ne dolazi odnekle drugo pa smo ga pitali gdje živi.
“U kući” – kratko je kazao, možda izrevoltiran što smo doveli u sumnju to odakle je.

Halid Šipković je ogroman talenat bosanskohercegovačke košarke, tu dileme odavno nema. Ovaj dječak iz treninga u trening, te utakmice u utakmicu pokazuje nevjerovatne sposobnosti i neminovna je jedna stvar a to je da će kroz neko vrijeme ovo podneblje i KK Lokomotiva postati premaleni za njega, jer će morati otići dalje i usavršavati ovaj ogroman talenat kojim raspolaže.

Ali to nije samo talenat. Radi se o vrijednom dječaku kojem nikada nije ništa teško i kojemu je u njegovom putu koji je odabrao njegova obitelj najveća podrška. Ono što mu mi možemo je poželjeti su sreća i zdravlje, jer ako ga oni posluže a vjerujemo da hoće, Bosna i Hercegovina bi, vjerujte, mogla dobiti velikog košarkaškog dragulja. A tek mu je 13. Ustvari 12 i pol…

Portal SportSport.ba 

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close