Alija Šabanović, direktor Žitozajednice BiH: Nemamo ni zaliha ni domaćeg roda pšenice

Prošla godina je bila rekordna po urodu pšenice, dok je ova, zbog poplava koje su zadesile BiH, Srbiju i Hrvatsku te loših vremenskih uslova, blago rečeno katastrofalna.

U BiH će ove godine, prema riječima direktora Žitozajednice BiH Alije Šabanovića, biti moguće otkupiti samo 20.000 tona pšenice, što je ogroman pad u odnosu na 80.000 od prošle godine i zanemariv iznos u odnosu na potrebe.

200 miliona eura štete

“Najveće štete od poplava su upravo u poljoprivredi, ovogodišnji usjevi su potpuno uništeni tamo gdje je bila voda, ne mogu se uopšte koristiti, to su totalne štete. U Srbiji su štete u poljoprivredi procijenjene na 238 miliona eura, i biće potrebno i više od tog iznosa da bi se poljoprivreda vratila na poziciju gdje je bila prije poplava. U BiH zvanični organi nisu dali precizne procjene po sektorima privrede, dali su samo ukupne procjene šteta. Prema onome koliko ja pratim stanje, mislim da su i u BiH štete od poplava u poljoprivredi preko 200 miliona eura. Nažalost, sporo ide revitalizacija, tako da se ove godine ništa nije moglo učiniti, niti se očekuje da bi se mogli učiniti koraci koji bi već ove godine mogli dati rezultate. Tu će biti potrebni dugoročni programi sanacije terena da bi se poljoprivredno tlo i proizvodnja doveli u poziciju koju zahtjeva savremena proizvodnja zdrave hrane”, rekao je Šabanović za Oslobođenje.

On je dodao kako će biti moguće neka područja koristiti u jesenjoj sjetvi, ali najviše njih neće. Neka se čak ni na proljeće neće moći koristiti, sve zavisi od toga šta će nadležne institucije pokazati kada je u pitanju kontaminacija tla, jer po nekim informacijama ima i teških metala na tim područja. Kvalitet je znatno lošiji nego prošle godine i sve se to odražava na cijene.

Urod pšenice ove godine je u cijelom svijetu podbacio u odnosu na prošlu godinu. Prema procjenama UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), u svijetu se očekuje urod pšenice od 697 miliona tona, što je dva posto manje nego prošle godine.

“I u našem okruženju urod je podbacio. U Srbiji je prošle godine urod bio 2,9 miliona tona, a ove godine svega 2,1 milion, što su otprilike godišnje potrebe Srbije za pšenicom, tako da ova zemlja neće imati tržišnih viškova, tim prije što je prošle godine bio rekordan izvoz od 1,3 miliona tona. Ovi bilansi pokazuju da Srbija nema puno viškova za izvoz. Prema procjenama meritornih organa u Srbiji, dosta pšenice na poljima, pošto je sad najjeftinija, otkupljuju nelegalni predstavnici sa Kosova i odvoze je kanalima sivog tržišta bez plaćanja PDV-a, što će dodatno smanjiti eventualne tržišne viškove iz Srbije”, pojasnio je Šabanović.

Cijene pšenice

Slično je, kako je kazao, i u Hrvatskoj, gdje je zasijano 20 posto manje površina nego prethodne godine i očekuje urod svega 800.000 tona, za razliku od lanjskih 965.000 tona. Hrvatska je prošle godine imala rekordan izvoz od 411.000 tona, što znači da sada ima tržišne viškove oko 200.000 tona, ali za očekivati je da će i te količine zadržati za vlastite potrebe. Iako je ponuda iz Srbije i Hrvatske manja, dobro je što je u Mađarskoj pšenica dobro rodila, a naši prerađivači već nekoliko godina se orjentišu prema Mađarskoj, tako da se oko 50 posto potreba BiH zadovoljavalo iz Mađarske, a ove godine će znatno više.

Srbijanska pšenica prošle godine je bila najjeftinija, međutim zbog slabog uroda i male ponude ona se ove godine postepeno izjednačava sa cijenama u Mađarskoj, tako da je cijena prošlogodišnjeg roda pšenice u Srbiji 335-345 KM po toni, a cijena ovogodišnjeg roda u žetvi je 320 KM. Istovremeno, u Budimpešti je cijena od 313 do 323 KM, što znači je cijena u Srbiji već premašila cijenu u Mađarskoj.

BiH je godine uvezla 271.373 tone pšenice, što je manje nego prethodnih godina, tako da prerađivači nemaju prelaznih zaliha. Godišnje potrebe BiH su oko 530.000 tona pšenice, što znači da će ove godine naši prerađivači uvesti znatno veće količine, jer domaćeg uroda u tržišnom smislu skoro da i nema, a nema ni zaliha, pojasnio je Šabanović.

“Kada sve saberemo, neminovan je rast cijena pšenice. Najveći rast očekuje se u prvoj polovini naredne godine. Pošto je pšenica u Mađarskoj solidno rodila, naši prerađivači će najveće količine kupiti tamo po cijenama sličnim prošlogodišnjim uvećanim za troškove transporta, što će se u izvjesnoj mjeri odraziti i na cijene brašna i pekarskih proizvoda. Mislim da će se sadašnje cijene zadržati neko vrijeme, ali će rasti cijene brašna i hljeba u mjeri u kojoj bude rasla cijena pšenice. Nadamo se da to neće biti neki veliki procenti koji bi mogli ugroziti standard potrošača, rekao je direktor Žitozajednice BiH.

oslobodjenje.ba

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close