Trijumf Rusije u borbi za Ukrajinu

U Moskvi pao dogovor između Putina i Janukoviča – Rusija će spašavati Ukrajinu s 15 milijardi USD i nižim cijenama plina, opozicija gnjevna

(advance.hr)

Jučer se u Moskvi održao ključni susret između ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča, u vrijeme visokih tenzija u zemlji dok pro-EU opozicija i dalje održava prosvjede u Kijevu, uz redovne posjete zapadnih dužnosnika. Iz Moskve za ukrajinsku ekonomiju stižu dobre, ali za opoziciju jako loše vijesti – postignut je dogovor te je Rusija pristala na financijsko spašavanje Ukrajine koja se nalazi u izuzetno lošoj ekonomskoj situaciji. Rusija se obvezala pomoći Ukrajini s ukupno 15 milijardi USD, ali i sa smanjenim cijenama plina i uklanjanjem pojedinih trgovinskih barijera.

Nema sumnje kako će ovaj jučer postignut dogovor poslužiti i kao katalizator za još veće anti-vladine prosvjede u Kijevu. “Trijumf Vladimira Putina u geopolitičkoj bitci s Europskom Unijom”, tako aktualnu vijest opisuje novinska agencija Reuters. No, moglo bi se reći kako je ovdje Rusija dobila “bitku”, no “rat” još uvijek nije gotov – tek će se vidjeti kako će opozicija u Ukrajini reagirati: prihvatiti poraz i odustati od “narančastih” snova ili još i pojačati retoriku i pritisak?

15 milijardi USD je znatan novac, no taj izdatak svakako će u ovom trenutku lakše podnijeti Rusija nego EU. Janukovič se pokazao kao odličan “kapetan broda koji tone”, uspio je povećati svoju cijenu te je Ukrajina u kratkom roku postala simbol sraza između Istoka i Zapada. Geopolitički gledano, Ukrajina je predstavljala veliku zadnju borbu izuzetno borbene 2013. koja je u potpunosti prošla u znaku dominacije Rusije i ruskog lidera Vladimira Putina.

Još veći trijumf bio bi ulazak Ukrajine u Carinsku Uniju, no to se sinoć ipak nije dogodilo. Nije ni bilo realno da se dogodi, takav potez bi toliko eskalirao tenzije da bi prosvjedi lako mogli prerasti u nešto puno opasnije. Ako Rusija želi vidjeti sutra Ukrajinu u sklopu svog velikog projekta udruživanja morati će se prvo izboriti za ukrajinski narod.

U roku od svega nekoliko sati nakon što je objavljena informacija da je u Moskvi postignut dogovor koji potvrđuje znatno okretanje prema Rusiji, u Kijevu su se okupili deseci tisuća anti-vladinih prosvjednika koji optužuju Janukoviča da je “prodao zemlju”.

“Predao je ukrajinske nacionalne interese, odrekao se nezavisnosti i šanse za bolji život svakog Ukrajinca”, istaknuo je lider oporbe, Vitalij Kličko. Boksačka legenda Kličko još jednom pokazuje kako je njegova demagogija čisti populizam – zar bi Eurointegracija zaista poboljšala život “svakog Ukrajinca”? Gdje Kličko pronalazi argumente za svoje tvrdnje? Ogledni primjeri itekako postoje – Slovenija, Hrvatska, Rumunjska, Bugarska – možda bi stanovnici ovih zemalja mogli nešto argumentirati o svom “poboljšanju života za svakog stanovnika” nakon ulaska u EU?

Po pitanju jučerašnjeg dogovora u Moskvi oglasili su se i ključni međunarodni akteri čiji su predstavnici “hodočastili” trg Nezavisnosti u Kijevu zadnjih dana – iz SAD-a poručuju kako ovaj dogovor “neće adresirati zabrinutosti prosvjednika”, dok njemačka kancelarka Angela Merkel ističe kako se “Kijev ne smije silom tjerati na savezništvo s Moskvom ili EU, na štetu drugog”. “U ovom trenutku čini mi se da imamo ili-ili prijedlog… Moramo tome stati na kraj. Ukrajina ne može to sama. Europa i Njemačka moraju nastaviti razgovarati s Rusijom. Aukcija za Ukrajinu neće riješiti probleme”, rekla je Merkel sinoć u razgovoru za tv postaju ARD.

Njemačka se do sada u više navrata pokazala kao zemlja koja vodi opreznu vanjsku politiku, naročito prema Rusiji, no u kontekstu “Ukrajinske krize” napravili su niz krivih poteza, gotovo amaterskih, a pojavljivanje njihovog ministra vanjskih poslova, Guida Westerwellea, na trgu u Kijevu bio je svakako amaterski potez. Westerwelle vjerojatno neće zadržati funkciju u novoj koalicijskoj vladi te je možda zbog toga odlučeno da ga se pošalje u ovakvu misiju.

Što se tiče samog jučerašnjeg sastanka u Moskvi, mediji prenose kako je susret otpočeo ozbiljnih lica, no na ceremoniji potpisivanja ključnog sporazuma Putin i Janukovič su se “smijali i došaptavali”, pišu izvori. Izgleda kako se i odnos dvojice lidera naglo popravio nakon što je dogovor postignut.

Fotografije: Vladimir Putin i Viktor Janukovič za vrijeme potpisivanja dogovora u Moskvi, 17.12.2013.
Ruski ministar financija, Anton Siluanov, rekao je kako će Moskva posegnuti za Fondom Nacionalnog Blagostanja, tzv. “fondom za crne dane”, kako bi osigurali 15 milijardi USD za Ukrajinu (kupujući ukrajinske obveznice). U dogovoru je također odlučeno da će se smanjiti trgovinske barijere između Rusije i Ukrajine, a Rusija se također obvezala smanjiti cijenu plina za Ukrajinu. Nakon dogovora odmah je porasla cijena ukrajinskog zaduženja u dolarima, što održava zadovoljstvo investitora.

Siluanov ističe kako bi Rusija mogla već krajem ovog tjedna kupiti dvogodišnje ukrajinske obveznice u iznosu od 3 milijarde USD. Smanjivanje cijene plina također je važna stavka – ukrajinski Naftogaz od sada će ruskom Gazpromu plaćati 268,5 USD za 1,000 kubičnih metara prirodnog plina, do sada je ta cijena iznosila 400 USD. Nadalje, nastavlja se isporuka plina u pojedine ukrajinske rafinerije nakon čak 3 godine.

“Ukrajina je naš strateški partner i saveznik u svakom smislu te riječi”, naglasio je jučer ruski predsjednik Vladimir Putin. “Ova pomoć nije vezana uz nikakve uvjete. Želim vas umiriti – nismo uopće razgovarali o pitanju ukrajinskog ulaska u Carinsku Uniju”, naglasio je Putin.

Ekonomisti se slažu da je Rusija ovim potezom spasila Ukrajinu od bankrota. Chris Weafer iz organizacije Macro-Advisory, ističe: “Ovo je spašavanje. Bez ovog novca Ukrajina bi bankrotirala prije polovice iduće godine, a i jeftini plin biti će veliki stimulans”.

Pojedini komentatori ističu kako je Rusija ovim potezom “nagradila” ukrajinsko odustajanje od EU trgovinskog pakta. “Ovo odbijanje (EU pakta) imalo je cijenu, a Rusija je sada platila”, istaknuo je bivši ruski ministar gospodarstva, Andrej Nečajev.

Nema sumnje kako će ovim potezom Moskva imati financijski stisak nad Ukrajinom. Naime, ukoliko bi Moskva sada zbog bilo kojeg razloga odlučila povući ovaj novac i vratiti stare cijene plina, to bi Ukrajinu bacilo u gotovo sigurni bankrot. Putin je čak jučer naglasio kako su ovi ustupci “privremeni” – drugim riječima, postoje određena očekivanja od Kijeva za ove ustupke, dok ta očekivanja budu ispunjena, Ukrajina će moći računati na svestranu pomoć Rusije. Rusija nema ništa protiv toga da Ukrajina trguje s Europom i razvija svoje odnose sa Zapadom, ali Rusija također jasno poručuje kako to ima svoje granice – drugim riječima, neće se tek tako dopustiti da Ukrajina jednog dana postane NATO baza kao neke druge zemlje Istočnog bloka.

Hoće li Moskva inzistirati na Carinskoj Uniji? Ne danas, ali u neko dogledno vrijeme vjerojatno hoće. Ako do toga dođe, Janukovič zasigurno neće “jeftino” ući u takav savez, već se pokazao kao vješt prodavač i sigurno će za Carinsku Uniju tražiti nove, još veće, ustupke. Za ukrajinski narod je to dobra politika, štogod Kličko i njemu slični mislili.

Ukrajina je nakon Rusije najmnogoljudnija zemlja bivšeg SSSR-a (46 milijuna ljudi), ima znatne prirodne resurse, graniči s EU, predstavlja ogromno tržište – za Carinsku Uniju je ona ključna, u to nema nikakve sumnje. Ukoliko bi se u budućnosti zaista udružile Rusija, Bjelorusija, Kazahstan i Ukrajina (kao i neke druge zemlje), predstavljale bi ekonomsku silu koja bi mogla parirati SAD-u i Kini, s time da Rusija danas ima s Kinom bolji odnos nego možda ikad.

Sve ovo nam dodatno pojašnjava zašto su EU i SAD tako grčevito nastojali izbjeći jučerašnji scenarij. Pitanje Ukrajine nije samo ekonomsko, ekonomska komponenta već se davno prerasla, ovdje već govorimo o globalnom preslagivanju snaga, čistoj geopolitici. Jučerašnji dan podjednako je trijumf za Rusiju, kao što je i težak poraz za “Atlantističku alijansu” koja je imala jako tešku godinu. Neki još polažu nade u anti-vladine prosvjednike, no teško da oni nešto mogu sada učiniti. Ako je Rusija uspjela odbaciti Zapadni napad na jednu Siriju, to će uspjeti i kada je riječ o Ukrajini.

Brojke govore sve – nakon što je Janukovič odbacio potpisivanje EU pakta te najavio kako će se Ukrajina okrenuti prema Rusiji, na ulice Kijeva izašlo je više stotina tisuća prosvjednika. Nakon jučerašnje vijesti o potpisivanju strateškog partnerstva s Rusijom, na ulice je izašlo nekoliko desetaka tisuća. Broj prosvjednika se očito smanjuje jer su i oni svjesni činjenice da nisu uspjeli u svom naumu. Gnjev je očekivan, tako jedan biznismen, Deni Dejak, jučer s trga Nezavisnosti poručuje: “Nakon ovoga što je potpisano u Moskvi, možemo zaboraviti na Europu. Janukovič je napravio ogromnu grešku. Bolje mu je da se ne vraća ovdje, neka ostane u Moskvi”.

“Mi želimo ići prema Europi, ne prema Rusiji, to je naš izbor”, rekla je jedna prosvjednica, studentica Julija. Stav mnogih mladih ljudi na trgu Nezavisnosti nimalo ne iznenađuje, rusofobija je u medijima izuzetno snažna, naročito mlade ljude se nastoji zastrašiti nekakvim “povratkom u sovjetsko doba”, što je posve smiješno, no očito kod nekih ipak prolazi.

Opozicija neće odustati preko noći, pozivaju na masovne prosvjede tijekom narednih dana blagdana. Šatori su i dalje tamo, visoke barikade i dalje stoje, za očekivati je kako će opozicija pokušati, barem još jednom, destabilizirati situaciju. Ukrajinska vlada svoje je poteze ovdje odigrala pametno, prestali su s policijskim operacijama te su čak pustili prosvjednicima da nastave s okupacijom pojedinih vladinih zgrada – što je apsolutno nezamislivo u bilo kojoj zemlji Zapadnog svijeta. No, ovo se pokazao kao mudar potez jer su Amerikanci počeli koristiti sukobe s policijom za žestoke kritike, često uz potpuno neprimjeren rječnik u međunarodnoj diplomaciji. Ukrajinske vlasti su shvatile na vrijeme kako moraju SAD-u “izbiti argumente iz ruku” i to su i učinili.

Sada se čeka na potez opozicije, na njihove najavljene masovne skupove. No, ako oni prođi bez incidenata i ako ne uspiju okupiti isti broj ljudi kao i krajem prošlog mjeseca kada je došlo do eskalacije, možemo reći kako je Ukrajinska kriza, za sada, završena.

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close