Crna hronika više nije najčitanija rubrika u novinama. Protekla je godina pokazala da se fokus javnosti sa loših vijesti pomjera na vedrije teme – na one o uspješnom biznisu, naprimjer. Čak ni seks, laži i video trake nisu kao što su nekad bile. Tešanjsko privredno čudo je u 2016. bilo ekonomska top vijest
Da li ste primijetili koji se tekst nalazi na broju jedan od top 10 na portalu Buka u 2016. godini? Taj tekst ne govori ni o kakvim aferama, Dodiku, Bakiru, kriminalu, korupciji, ubistvima, “seksu, laži i video trakama” i drugim vijestima koje vam mogu pokvariti dan. Najčitaniji tekst bio je iz oblasti ekonomije i biznisa (MOGUĆE JE: Opština bez dugova i sa najnižom stopom nezaposlenosti u BiH), a u centru privrednog uspjeha našla se općina Derventa. Među 10 najčitanijih kvalificirala se i topla priča o uspješnom malom biznisu u Hercegovini (SMILJOMANIJA Kada nema posla, napravi ga sam: Brat i sestra za tri godine stvorili uspješan kozmetički brend).
Najpopularnije su, ipak, bile biznis teme iz neizbježnog Tešnja koje bi se mogle svesti pod zajednički nazivnik: Američki san na bosanski način. Ili, još bolje: Priče iz bosanske silicijske doline. Tako je tekst o djevojčici iz susjedstva koja ima 22 godine, 49 kg, crni pojas i – fabriku od 100 radnika, samo na portalu Buka, pročitalo više od 70 hiljada ljudi! Taj tekst je postao i viralni hit u regiji. Prema istraživanju autora te priče (potpisnik ovih redova), tekst je na svim online medijima koji su ga preuzeli – uključujući i one iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore – imao preko 1,2 miliona pregleda (tekst možete pročitati ovdje:http://www.6yka.com/novost/113304/tesanj-ima-22-godine-49-kg-crni-pojas-i-fabriku-od-100-radnika).
Tešanjski ‘X factor’
I ostale priče o tešanjskom poslovnom čudu bile su kurentna roba na medijskom tržištu. Tešnjaci su nam otkrili formulu: “Da se pošteno obogatiš, moraš imati – onu stvar!” Savjetovali su: “Biznis će vam propasti ako u svoje firme budete postavljali direktore iz porodice”. Saznali smo i to da su Tešnjake, zapravo, “pogurali ustaše, osokolio Tito, i da su danas najbogatiji u BiH”. O čemu je riječ? “Tajna je u X faktoru kojeg imaju ovdašnji biznismeni”, izjavio je direktor tešanjskog Udruženja privrednika, prof. dr Mesud Ajanović. Time je sve objasnio – i ništa nije objasnio. “To je ono nešto, možda čak i poseban gen”, ispalio je doktor Ajanović. I ostao živ.
Idemo dalje. Prema ocjenama specijaliziranog časopisa za izravna strana ulaganja, FDI Magazine (Financial Times Group) područje BEAR-a svrstano je u top 10 južnoeuropskih regija u kategoriji najboljih europskih investicijskih lokacija prema troškovnoj učinkovitosti investicije u sklopu natječaja Europski gradovi i regije budućnosti za 2014/2015. godinu. BEAR (Business Excellence Area) je područje poslovne izvrsnosti i predstavlja razvojnu inicijativu općina Tešanj, Teslić i Žepče.
Ima još! Svaki peti zaposleni stanovnik ove općine je privatnik (obrtnik, poduzetnik), a svaki sedamnaesti kamion koji se izvozi iz BiH, natovaren je u Tešnju. Izvoze u 60 zemalja, uključujući i Kinu i Južnu Koreju, čak i Ukrajinu. O ovom gradu pisali su Financial Times, Forbes i The Economist. Kao da se ne nalazi u državi koja se zove BiH. Kada bi ovaj ovaj grad premjestili u Njemačku, tvrde to stručnjaci, nikakvo se čudo ne bi dogodilo: dočekali bi se na noge i funkcionirali bi još bolje. Kao pravi supermeni!
Analizirali smo, i došli do 13 fantastičnih činjenica koje oslikavaju profil tipičnog tešanjskog biznismena:
1. Nije ‘tajkun’
On je ‘drukčiji’ biznismen, jer: (a) terenac i bijele čarape mu nisu zaštitni znak, (b) ne nosi (markirano) odijelo i(li) sat, i (c) nema ljubavnicu, ili je vrhunski diskretan jer zapravo nema neinteligentnu potrebu da bude viđen. Priča se da je on VIP klijent u escort agencijama – ali to je samo mit;
(Ovo je bio vic za zagrijavanje, a sad – ozbiljno:)
2. Prvih 15 godina radi kao da mu je svaki dan ponedjeljak
A onda uživa na lovorikama, jer mu svaki dan izgleda kao subota (mada često sa ožiljkom od infarkta ili šećera u krvi);
3. Ne pripada poslovnom mainstreamu
A taj mainstream iz petnih se žila trudi da napravi deal sa državom, odnosno da mu ona pogoduje. Mainstream biznismen želi da bude politički favorit i da pobjeđuje na javnim tenderima. Ali, Tešnjaci su pristojan (poslovni) svijet kojem je sasvim jasno da je socrealistička era davno završena. Ovaj biznismen ne čeka i naprosto se ne uzda u državu i sistem. Analitičarka Svetlana Cenić primijetila je da se u ovom gradu biznis događa “ispod političkih radara”, van dometa politike. I prof. dr Aziz Šunje sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu tvrdi da je uspješan biznis u Tešnju rezultat poduzetničke sposobnosti, a ne sistema. “Svi uspješni biznisi u BiH se, nažalost, mogu podvesti pod grešku u sistemu, prije nego pod plodove njegovog adekvatnog rada. Privatni sektor je prepušten sam sebi”, objasnio je profesor Šunje.
Tipični tešanjski biznismen, prema tome, usvojio je jedinstvenu poslovnu filozofiju, a koja bi uskoro mogla dobiti i svoje službeno ime. Bivši predsjednik Udruženja privrednika “Biznis centar Jelah-Tešanj” Senad Brka još je ranije izjavio da će Udruga na čijem je čelu skovati novi izričaj: tešanjština! „Slobodno objavi da će za pet godina na Wikipediji pisati: Tešanjština: Ime za poslovnu filozofiju u kojoj se uspijeva na nezavisan način, samostalno, bez vanjskih faktora i pomoći države. Ovaj fenomen najbolje opisuje mačka koja se uvijek dočeka na noge. Uspjeh malih uprkos globalizaciji. ‘X faktor’ u biznisu. Tešanjština sjedinjuje osobine poslovnog Nijemca iz Štutgarta, fleksibilnog Amerikanca, i lukavog Židova. Tri u jedan“.
4. Ne boji se globalizacije – jer zna da David može pobijediti Golijata
Plaši li se tešanjski biznismen propasti, jer u eri globalizacije veliki jedu male? Ne: njemu je jasno da korporacije jesu mamutskih dimenzija, ali mu je još jasnije da se velika riba ne snalazi baš najbolje u maloj vodi. U takvom okruženju je šansa za male, ali brze ribe. Mala riba tada može ‘prevariti’ veliku. Tako David pobjeđuje Golijata.
Naftna kompanija iz Tešnja snabdijeva 10% austrijskog tržišta. Austrijskog!
5. Zna kako zadržati dobrog stručnjaka i menadžera
Tešanjski biznismen vrlo dobro zna da kvalitetan stručnjak nikada nije skup. No, kako zaustaviti izvrsne kadrove, stručnjake, odnosno menadžere – da vam ne odu u inostranstvo ili na bolje plaćeni posao? Tešnjak bi se i ovdje mogao pohvaliti autorskim radom. Pola u šali, pola u zbilji, kaže da će u 2020. godini studenti ekonomije učiti da se u tom slučaju preventivno preporučuje tzv. tešanjski model. Tešanjski model, uvjerava tešanjski biznismen, nije izmišljanje tople vode, ali jest nadogradnja i usavršavanje već poznatih metoda. Ukoliko se, dakle, vlasnik kompanije uplaši da će ga izvrstan direktor ili stručnjak napustiti, nakon (obaveznog) povećanja menadžerskog ugovora, redoslijed poteza je sljedeći: (1) prepisati na direktora-stručnjaka minimalno 10 posto dionica firme, (2) dati mu da vozi pristojno auto (min. audija Q5), i (3) odmah ga sa njegovom porodicom poslati na tronedjeljno egzotično putovanje (može i Dubai). Stisni sad, direktore, pa otiđi! Stvarno bi trebalo imati muda pa napustiti takvu firmu.
Vlasnik kompanije u kojoj je uspješno testiran ovaj model ne želi se javno eksponirati. Radi se o tvornici koja proizvodi skupi dizajnirani namještaj. Oni godinama osvajaju nagrade za dizajn na sajmovima po Europi, a gotovo svu proizvodnju plasiraju na Zapad. Kupci im dolaze isključivo iz VIP kategorije, a brend im je već stekao svjetsku reputaciju. Trenutno otvaraju vlastitu prodavnicu u – Kini!
(Izvod iz poglavlja “Borba protiv odliva mozgova – Tešanjski model”.)
6. Ne diskriminira investitore
Ovaj biznismen ne daje prednost stranom kapitalu. Domaći investitori moraju biti ravnopravni i imati isti tretman i beneficije kao i strani kapital. Tešnjak savjetuje da se ugleda na njega: da se keš izvadi iz jastuka i stavi u promet, uključujući i štednju bh. građana u bankama koja iznosi, upravo je objavljeno, 10,5 milijardi KM
7. “Ne pitaj šta država može da učini za tebe, već šta ti možeš učiniti za nju”
Biznismen iz Tešnja smatra da je ovu čuvenu Kenedijevu izjavu pregazilo vrijeme, i da je situacija danas upravo suprotna: “Ne pitaj šta ti možeš učiniti za državu, već šta ona može učiniti za tebe”. Tešanjski biznismen, ustvari, ne traži od države ništa. Samo da ga pusti da radi. Kada se ovaj biznismen, onako u šali, prijavio za državni poticaj – poručili su mu da je zakasnio. “Ali, za (komercijalne) kredite nikada nisam zakasnio, od njih sam sve i napravio”, izjavio je. Taj čovjek danas ima kompaniju koja je vodeći proizvođač automobilskih fluida u BiH. Ništa nije napravio javnim novcem. Samo znoj, krv i suze. Infarkt i dijabetes. Čovjek se borio, osvojio, izgubio, preživio – i ponovo uskrsnuo.
8. Ne razmišlja nacionalistički
Iako živi u gradu sa apsolutnom bošnjačkom većinom, pomiren je sa činjenicom da BiH nije samo muslimanska. Tako je tešanjski biznismen (musliman, dakle) platio kompletno renoviranje katoličke crkve u Tešnju. Drugi musliman biznismen se odlučio da finansira pravoslavnog popa tako što mu je isplaćivao mjesečne plaće, a svi zajedno su za vrijeme poplava (2014.), i to bukvalno za jednu noć, skupili 68 hiljada maraka i poslali ih u poplavljeni ‘srpski’ Doboj. Čak je i hodža iz jedne male džamije u Jelahu, putem svoje humanitarne organizacije Misku-l-Islam, prvu pomoć uputio u dobojsku bolnicu koja se zove – Sveti apostol Luka.
9. On je filantrop
Prosječni uzorak biznismena iz ovoga grada zaista razmišlja kako može pomoći drugima. Ovaj čovjek je, i to je možda najpreciznije, poput Cristiana Ronalda. Ljudi ga baš i ne vole jer misle da je sebičan i bahat. On, ustvari, i odaje takav dojam ako se s njim družite samo jedan dan. I, baš kada pomislite da je teška tvrdica (jer se u kafani teško laća prvi za novčanik), on vas iznenadi svojom (anonimnom) velikodušnošću. Kao onda kada su Ronaldovi mrzitelji otkrili da je on zapravo veliki filantrop, jer je u tajnosti davao milionske donacije za palestinsku djecu i ostalu svjetsku sirotinju. Tada je na Facebooku, primijetili ste, prestao biti šupak. Uz Ronaldovo ime sada stoji: respect.
Ali, ne donira tešanjski biznismen samo anonimno. Kada se Općoj bolnici u Tešnju pokvario CT aparat, udružio se sa poslovnim prijateljima iz Udruge privrednika i skupio 285 hiljada KM, što je više od polovine iznosa potrebnog za kupovinu tog medicinskog aparata. U drugom slučaju je tešanjski biznismen iskeširao 250 hiljada KM i sam isfinansirao zgradu Dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama. (Pomoć za katoličku crkvu, pravoslavnog popa, kao i poplave, pomenuli smo u prethodnoj tački.)
Tešanjski biznismen ne želi biti ograničen samo na lokalnu razinu, već razmišlja i o osnivanju vlastite fondacije putem koje bi humanitarno djelovao globalno – “jer je to za njega moralni imperativ”.
10. Brine o (korporativnoj) sigurnosti
On zna da za ignoriranje sigurnosnih aspekata poslovanja može platiti previsoku cijenu. Jer, “dok on vrijedno radi i stiče novu vrijednost, neki ljudi sjede i smišljaju kako da mu to otmu”. Zato se tešanjski biznismen redovito konsultira sa stručnjakom za sigurnost lica i imovine Murisom Prnjavorcem. Taj ‘obavještajac’ ima agenciju strašnog imena – “Garda”, i morao je tražiti specijalnu dozvolu da koristi taj naziv.
11. Redovno vodi ljubav
Tako tešanjski biznismen rješava problem sa natalitetom.
Prema izvještaju Matičnog ureda Općine Tešanj, do 1. decembra 2016. godine u matičnu knjigu rođenih upisano je 548 djece, dok je u knjigu vjenčanih upisano 363 para. U istom periodu umrlo je 377 osoba. Prethodne dvije godine (2014. i 2015.) općina Tešanj imala je najpozitivniju stopu nataliteta u Zeničko-dobojskom kantonu. U 2015. rođeno je 570 djece, a umrlo 408 ljudi. Za to vrijeme vjenčalo se nova 422 bračna para.
12. Ima svoj (tešanjski) lobi
Nekada je famozni tešanjski lobi bio nepopularan u široj javnosti, jer je postojao mit da sarajevski establišment sve važnije odluke donosi pod utjecajem kadrova iz Tešnja, “kojih je malo, ali su dobro raspoređeni”. Ako je nekada nešto i bilo iza kulisa, sad je sve legalno: pravna država je stvarno nastupila od (tamo nekog) ponedjeljka. I, začudo – fercera! Danas je, dakle, daj lobi evoluirao u transparentnu instituciju koja se zove Udruženje privrednika “Biznis centar” Jelah-Tešanj. Zasluge za to najviše pripadaju dosadašnjem predsjedniku te privredne asocijacije, Senadu Brki. Ova udruga danas broji 210 aktivnih članica čiji se promet mjeri u milijardama. Udruženje ima moć da utiče na nešto što se zove Reformska agenda, i upravo zbog Udruženja je tešanjski biznismen postao – legenda.
“Biznis centar” je samostalan (politički) faktor kojeg politika, strane diplomate, banke, čak i policija – smatraju ravnopravnim partnerom. A radi se o notornoj nevladinoj organizaciji.
13. Radnici u njegovim tvornicama – misle (dok rade)
Zar radnik iz drugog grada ne misli? Kakva je sad to diskriminacija? Zar je radnik u tešanjskoj tvornici pametniji od radnika u drugim krajevima BiH? E, pa, možda i jest! Radnik u tešanjskoj fabrici stvarno misli o onome što radi – promišlja, zapravo. Ne radi samo mehanički, nije odsutan. Kraj mašine prestaje komunikacija sa vanjskim svijetom. Prestaje čak biti i zaljubljen. Tešanjski radnik razmišlja o načinu na koji nastaje predmet koji proizvodi. Ali, kvaka je u tome što on razmišlja korak ispred: šta se s tim proizvodom događa dalje – kako se prodaje i na koji način dolazi do kupca. Zato je od radnika sa takvim mentalnim sklopom i mogao nastati mega-biznismen kao što je, primjera radi, Suljo Hrvić, vlasnik korporacije AS koja u svom sastavu ima brendove kao što su Vispak, Klas, Kent, Napredak… Radnik za mašinom bio je i Ishak Jabandžić koji je osnovao mesnu industriju Madi. Tu tvrtku sada vode njegovi sinovi Edin i Maid, a svrstava se u vodeće proizvođače pilećeg mesa na Balkanu sa ostvarenim godišnjim prihodom od 110 miliona KM.
Zar takvi ljudi nisu pametniji od drugih?
(Bila je ovo Tešanjska škola biznisa u 13 tačaka – besplatan kurs za početnike)
NAPOMENA: Ovaj tekst nastao je na osnovu razgovora sa stvarnim ljudima. Nije fikcija.
Piše: Hajrudin Redžović
