Oni koji bi u BiH trebali da liječe zdravstvo od korupcije praveći efikasniji sistem borbe protiv ove pošasti, sljedeći su na listi po korumpiranosti
Prema nedavnom istraživanju koje je provela agencija Prime Communications, najveći broj građana BiH, njih 42,6 posto, smatra da će korupcije kod nas uvijek biti, mada se ona može smanjiti, dok njih 27 posto smatra da se korupcija u našem društvu nikako ne može suzbiti. Da se korupcija u našem društvu može znatno smanjiti, smatra 14,3 posto stanovnika BiH, dok 7,5 posto vjeruje da se korupcija može potpuno iskorijeniti.
U istraživanju je učestvovalo 1.000 ispitanika tehnikom usmenog intervjua, na osnovu unaprijed pripremljenog upitnika, a istraživanje je realizovano u prvoj polovini 2016. godine za vlastite potrebe.
Vladavina prava
Generalni zaključak je da je korupcija najviše prisutna u zdravstvu (76,9 posto), političkim partijama (76,4 posto), organima vlasti entiteta (75 posto), organima vlasti države (74,5 posto) i preduzećima u javnom vlasništvu (73,5 posto).
Psiholog Srđan Puhalo iz Prime Communicationsa kaže kako je ovo vrlo jasna poruka gdje građani vide problem sa korupcijom, ali i da je teško očekivati od građana da promijene ponašanje.
– Ono što je, ustvari, potrebno jeste da se mijenja sistem ili da se mijenja način dosadašnjeg funkcionisanja zdravstva, a s druge strane da se mijenja sistem kada govorimo o borbi protiv korupcije. To je ona stvar koja se nameće kao logičan odgovor na ovakve podatke, kaže Puhalo.
Naglašava da su na drugom mjestu političari i političke partije, odnosno upravo oni koji bi trebali da se bore protiv korupcije.
– To je onda problem. Imate dijagnozu, ali od onih koji bi trebali da “liječe” zdravstvo od korupcije i koji bi trebalo da naprave sistem koji bi bio, koliko je to moguće, efikasniji u borbi protiv korupcije, oni su sljedeći po korumpiranosti. Sad se postavlja pitanje imamo li mi realna očekivanja – da li od političara i političkih partija koji su pokazani kao korumpirani možemo očekivati da se bore protiv korupcije ne samo u zdravstvu nego bilo gdje drugo, istaknuo je Puhalo.
Dragan Slipac, zamjenik direktora Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH (APIK), kaže nam da je korupcija sistemski zastupljena u svim segmentima društva.
– Da li je ima negdje više ili manje, zavisi nekada i od percepcije građana, kako u datom momentu vide problem korupcije. Ona je postala način življenja i to je veliki problem za BiH i biće u budućnosti veoma izražen, tako da će se odraziti na sve društveno-ekonomske pokazatelje u zemlji. U ovom momentu, kad je tako zastupljena korupcija u BiH, ona zahtijeva jednostavno da se žurno djeluje. I to žurno trebalo bi se ogledati u adekvatnom kaznenom procesuiranju kaznenih dijela korupcije. Međutim, to izostaje. Znate koje imamo probleme sa pravosuđem. Nema procesuiranja kaznenih dijela korupcije. Nema vladavine prava, ne poštuje se sve, od ustavnih odluka, a da ne govorimo o nekim zakonskim rješenjima. Problem je to što nema vladavine prava u ovoj državi, kazao je Slipac.
I Puhalo smatra je problem u tome što ne dobijamo epilog korupcionaških afera.
– Nije važno je li ona oslobađajuća ili osuđujuća presuda, ali hajde da nešto dovedemo do kraja. Mi ovdje imamo problem da svi znaju da je car go, i ako to kažete, vi budete prezreni, a ne oni koji se prave blesavi. I zato su tu institucije sistema koje bi trebale da budu ta neka pesnica borbe protiv korupcije. A opet, postavlja se pitanje da li su sudstvo, tužilaštvo, policija nezavisne institucije koje rade u skladu sa zakonom ili su oni samo filijale političkih partija i političkih moćnika koji izvršavaju njihove naloge, navodi Puhalo.
Izvrnuti moral
Dr. Elmir Šator, šef Centra za mentalno zdravlje pri Domu zdravlja Mostar – Stari Grad, smatra da visina prihoda koje regularno neki doktor dobiva od zdravstvene ustanove u kojoj radi nije uzrok toga što taj doktor uzima novac.
– Mada neću reći da se neće lakše odlučiti na to uz platu od 1.400 KM. Moja iskustva s tim, a evo skoro 18 godina sam ljekar, takva su da nikad nisam uzeo feninga. Davno sam rekao za jedan fening koji neko dokaže da sam uzeo, ja ću vratiti pet. Međutim, ne mogu govoriti da je ovakvo ili onakvo stanje. Narod zna koji doktor uzima pare, a koji ne uzima. Pravo pitanje u cijeloj priči glasi zašto narod, uprkos tome, miti te doktore, napominje dr. Šator.
Ipak, naglašava da onaj ko je navikao da uzima novac narodu, on će ga uzimati, pa čak da ima 14.000, umjesto 1.400 maraka plate.
– Riječ je o svemu onome što karakterizira naše društvo i uopšte društvo u tranziciji, gdje je to najizraženije. Mita i korupcije je bilo u svim društvenim sistemima, pa i u prethodnom. Ali, u današnjem svijetu, u kojem se ganja nešto što se zove prestiž daleko se lakše odlučiti uzeti novac, s obzirom na to da je materijalno postalo predstraža društvenog prestiža, položaja u društvu uprkos tome što se danas vjera u Boga forsira daleko izraženije negoli je to bilo u onom sistemu. Ljudi imaju dvostruke aršine. Caruje tzv. izvrnuti moral, naglašava dr. Šator.
Piše: Edin BARIMAC
Oslobođenje
