Stanje cestovne infrastrukture FBiH i sistem finansiranja
Jedan od glavnih preduslova za brži ukupni razvoj BiH je svakako razvoj cestovne infrastrukture. Zbog toga se nastavak i povećanje ulaganja u izgradnju mreže cesta nameće kao logičan i neophodan prioritet FBiH. Saobraćajni sistem mora razvojno , privredno i svrhovito povezati sva područja FBiH radi uravnoteženog privrednog, demografskog i društvenog razvoja. Svake godine u BiH se prikupi više od 220 miliona KM na ime putarine. Umjesto da ova sredstva idu za ceste, koje su među najopasnijim i najnerazvijenim u Evropi, dio tog novca nadležni organi potroše plačajući visoke troškove brojne administracije.
Današnjih 15 feninga putarine po litru prodatog goriva je smiješna cifra, to nije dovoljno ni za kvalitetno održavanje, a o gradnji da i ne govorim. Prevelika administracija i nepotrebno rasipanje novca može se spriječiti samo na jedan način, objediniti sva sredstva na jednom mjestu, imamo previše kasa i previše ljudi koji odlučuju. U FBiH 2013 godine registrovano ukupno 550930 motornih vozila, a od toga u ZDK 83588 motornih vozila, a od iznosa plačenog za registraciju se za održavanje cesta izdvaja od 25 do 250 KM u zavisnosti od obima motora. Dovoljan pokazatelj koliko novca dođe u budžet od registracije vozila.
Sve probleme koji prate izgradnju autoputa na koridoru 5C kao što su kašnjenje u donošenju regulacionih planova, neriješeni imovinsko pravni odnosi, parcijalna gradnja, brojne afere tokom gradnje, bankroti, stačejevi izvođaća mogla bi zasjeniti konačna cijena koju će građani BiH iskihati za
autoput dug 335 km. Koridor 5C će koštati oko osam milijardi KM, od planiranih 2,5 milijarde eura.
Kod nas u FBiH u zavisnosti od strukture terena u praksi se pokazalo da kilometer autoputa može dostići i cifru od 40 miliona KM, čime nosi titulu najskupljeg autoputa u Evropi. Susjedna Hrvatska je 600 km autoputa izgradila za devet milijardi KM. Uglavnom poskupljenje kilometra autoputa
pravdaju rastom cijene nafte, bitumena i drugih materijala niko ne spominje ogromne troškove i penale nastale zbog toga što sredstva dobivena od kreditora godinama nisu upotrebljena. Niko ne spominje odgovrnost onih kojih su doveli u pitanje ovaj projekat.
Nedovoljna širina kolovoza, veliki nagibi, oštri radijusi krivina, te brojni drugi faktori doprinose da su operativne brzine na cestama u Bosni i Hercegovini oko 50 km/h, kao i niskom nivou saobraćajne usluge, što za posljedicu ima veliki broj saobraćajnih nezgoda, a samim tim i povećanje
troškova.
Autor: Kovač Elmedin, magistar saobraćaja i komunikacija usmjerenje cestovni saobraćaj. Član sam Udruženja inžinjera saobraćaja i komunikacija FBiH.
magazinplus.eu
