Pomorsko društvo u Bosni i Hercegovini je osnovano s ciljem postizanja punog suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ostvarenja međunarodnih prava mora Bosne i Hercegovine na dijelu Jadranskom mora, koje nesporno pripada Bosni i Hercegovini, a na kojem je Republika Hrvatska proglasila svoj državni suverenitet. Poduzeli smo niz aktivnosti kod međunarodnih institucija i organizacija, a posebno Evropske unije i Ujedinjenih nacija, te smo detaljno informisali nadležna tijela i pojedinace u Republici Hrvatskoj, kao i domaće institucije i javnost.
Novonastala saznanja o političkim inicijativama u vezi etničke podjele Bosne i Hercegovine i pripajanja velikih dijelova teritorije susjednim državama imaju svoj kontinuitet i ratno polazište (1992.-1995.). Očigledno je da je ovo dugo pripremano, uz usaglašeni dirigovani koncept van Bosne i Hercegovine, a svakako u preciznom dosluhu sa pojedinim političarima u Bosni i Hercegovini, koji su već ranije iskazali svoj veleizdajnički stav i ponašanje.
Mi smo već ranije obavijestili mnoge zvaničnike o odnosu susjednih zemalja prema Bosni i Hercegovini, a sadržaj obavijesti kao dio jedne informacije od 28.01.2021. godine je u nastavku. Sinhronizirane strateške aktivnosti potpisnika
Dejtonskog mirovnog sporazuma umiješanih u rat u Bosni i Hercegovini (1992.-1995.) Republika Srbija (Srbija) kontinuirano od 1992. godine do danas preuzima vlasništvo i manipuliše strateškom infrastrukturom i javnim preduzećima u Bosni i Hercegovini (BiH), poput hidroelektrana na rijeci Drini, u dosluhu sa Entitetom Republika Srpska (ERS) u oblasti energetike, komunikacija i transporta. S tim u vezi, gospodin Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH iz ERS, neprestano spominje spajanje ERS i Srbije u jednu cjelinu, te da ne postoji državna granica BiH. Zvanična politika Srbije, koju iskazuje njen predsednik gospodin Aleksandar Vučić, ne osporava ove izjave, a uslovljava priznavanje historijske granice između BiH i Srbije prethodnom razmenom državnih teritorija. Rasprava o poništenju historijskih, međunarodno priznatih granica alarmantna je i opasna za širu regiju.
Hrvatska kao i Srbija nije promijenila svoju stratešku ratobornost prema BiH, što potvrđuju trenutne aktivnosti usmjerene na unutarašnju reorganizaciju BiH, kao države s etničkim federalnim jedinicama, što zastupnici Hrvatske u EU Parlamentu u Briselu uveliko promoviraju, gdje se gospođa Željana Zovko posebno ističe. Prema izjavama hrvatskih političara na visokom nivou, ovaj proces započeo je nepriznavanjem Predsjedništva BiH izabranog 2018. godine i prekidom diplomatskih odnosa s BiH, pod uslovom da se izmijeni Izborni zakon BiH.
Uz to, čak i nakon 20 godina, Hrvatska ne želi ratificirati Ugovor o državnoj granici između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine iz 1999. godine. Ovaj proces je uvezan sa HDZ-om BiH, koji vodi gospodin Dragan Čović, član Parlamenta BiH. Gospodin Čović je blokirao implementaciju rezultata demokratskih izbora 2018. godine u entitetu Federacija BiH (EFBiH) na nelegitimnim i nerazumnim uslovom da se prije toga treba izmijeniti važeći Izborni zakon BiH. Vlada EFBiH radi u tehničkim mandatom, a prvi sljedeći izbori trebali bi biti u oktobru 2022. godine, a ne prije. Izmjene i dopune Izbornog zakona BiH rezultirale bi etničkim izbornim jedinicama koje bi prerasle u federalne jedinice u BiH, s pravom nasljeđa (disolucija). Na taj način bi sva ubistva nevinih ljudi, etničko čišćenje, protjerivanje i genocid bili izbrisani i priznati.
Dakle, federalno uređenje BiH bi bila osnovna pretpostavka za pravo disolucije zemlje i mogući posljednji korak pripajanja željenih teritorija BiH od strane Hrvatske i Srbije. Takve ideje i tvrdnje nisu ništa novo i nastavak su agresije na BiH koju su provodili podstrekači rata u BiH, predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman i predsjednik Srbije Slobodan Milošević.
Uzimajući u obzir ovaj preuzeti tekst, smatramo da međunarodna zajednica mora obratiti pažnju na veliki negativan uticaj Srbije i Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu i zaustaviti blokade koje se postavljaju kao „gromada na putu“, kako bi spriječili svaki društveni i ekonomski napredak Bosne i Hercegovine i učinili je „nemogućom državom“.
Kako je moguće da se u XXI stoljeću dovode u pitanje najstarije granice u Evropi? Sjeverna, zapadna i jugozapadna granica Bosne i Hercegovine nije se mijenjala preko tri stoljeća (Karlovački mir, 1699.), a na istočnim granicama Bosni se uvijek teritorija oduzimala, a ne dodavala. Nikada u poznatoj historiji, na tlu Bosne i Hercegovine nije zabilježen sukob između njenih stanovnika. Svi sukobi su vođeni izvana, a što potvrđuju i mnogobrojne presude i procesi za ratne zločine počinjenje u posljednjem ratu (1992.-1995.).
Ideja multinarodne Evrope se danas brani u građanskoj i sekularnoj Bosni i Hercegovini. Naša poruka je, da je Bosna i Hercegovina moguća, i jeste moguća sa svojim ljudskim resursima i svim njenim potencijalima. Primjera radi, Republika Bosna i Hercegovina je u Jugoslaviji bila jedina republika sa spoljnjotrgovinskim suficitom, a sve ostale su imale deficit, koji je Bosna i Hercegovina pokrivala, naveli su iz Pomorskog društva BIH.
Patria
