Održavanje sajmova u našoj zemlji ali i svijetu sve se više susreće sa krizom. Međutim, ono što je jasno i očigledno jeste da ni jedan drugi oblik komunikacije ne može zamijeniti onu “licem u lice” kakvu pružaju sajmovi.
O budućnosti održavanja sajmova u našoj zemlji za Poslovni portal Akta.ba govorio je Vladimir Blagojević, stručni saradnik za odnose s javnošću Privredne komore RS-a.
“Najveći pokazatelj da su sajmovi važni govori porast broja sajmova, kontinuirani porast sajamskih prostora, porast broja organizatora te uključivanje novih gradova koji ranije nisu imali interesa za sudjelovanjem na sajmovima. BiH po tom pitanju prati svjetske trendove gdje je očigledno da budućnost sajmova i nije baš optimistična”, govori Blagojević.
Istakao je kako se nedavno održan Jesenji sajam u Banja Luci pokazao kao jedan primjer pozitivne prakse u kojem se udružilo više malih sajmova u jedan veliki, što je sigurno donijelo bolje rezultate i po posjećenosti ali i po razmjeni privrednih informacija između izlagača, a sigurno i smanjilo troškove same organizacije.
“Grupisanje malih sajmova u jedan veliki pokazalo se kao jedan od pravaca u kojem smjeru se zapravo sajmovi u budućnosti trebaju održavati. Naravno tu je neizostavna i veća podrška nadležnih institucija kada je organizacija sajmova u pitanju kako bi on bili što uspješniji i kako bi što više izlagača imalo interesa da dođe. Sajmovi su jako važni sa aspekta upoznavanja naših kompanija sa onim što nude njihovi konkurenti iz uvoza, a sa druge strane na neki način da se dodatno povežu i da sajmove iskoriste za direktne kontakte sa drugim kompanijama i njihovim predstavnicima”, govori Blagojević.
Jasno je da i sajmovi u svijetu sve više gube na značaju, ističe Blagojević, ali s obzirom da smo mi sa takvog područja gdje nam je, bez obzira na sve dostupne tehnologije, još uvijek značajan kontakt oči u oči sajmovi sigurno trebaju da budu prisutni u još većem obimu. Sve više privrednika se svakodnevno okreće modernim tehnologijama kako bi došli do svojih klijenata ali i dalje postoji potreba za tim direktnim kontaktom i razmjenom informacija.
Tržište BiH u poređenju sa nekim svjetskim tržištima jako je malo i ono što ne bi trebalo da se događa, a događa se, jeste da se pojedini sajmovi koji obrađuju i okupljaju iste sektore često održavaju u istim terminima i poklapaju se, čime gube na značaju ali i na posjećenosti.
“Dešava nam se da se isti sajmovi po svojoj tematici održavaju na različitim mjestima, ponekad i u isto vrijeme, to je nešto što bi trebalo da se usaglasi kroz kalendare sajmova na državnom nivou, kako bi se dobilo na kvalitetu a ne na kvantitetu koji je prisutan”, rekao je Blagojević.
Kao pozitivan primjer uspješne saradnje domaćih i susjednih komora istakao je saradnju privredne komore Banja Luka sa Privrednom komorom iz Srbije gdje su kroz svoje kontakte i poznanstva uspjeli da predstave svoje proizvode i rad na drugim tržištima ali sve kroz zajedničko djelovanje i rad obje komore, a ujedno i ostvare druge kontakte neophodne za njihovo poslovanje.
Ono što je još jedan ključni faktor da bi sajmovi u budućnosti uopće imali nekog značaja jeste veće ulaganje u marketing.
“Marketing je segment na kojem bi organizatori sajmova zajedno u suradnji sa nadležnim institucijam trebali da posvete posebnu pažnu. Danas se pruža toliko mogućnosti za promocijama i zašto ih ne iskoristiti. Ponekad ni novac nije potreban da bi se neka informacija plasirala na više adresa”, istakao je Blagojević.
Nastupi privrednika na domaćim, regionalnim, a posebno na sajmovima međunarodnog karaktera odlična su prilika za poslovno povezivanje s potencijalnim partnerima, finansijskim institucijama, ali i promocija svojih proizvoda iusluga.
Organizatori sajmova i izlagači ispred sebe imaju težak zadatak, privući svoje kupce, što u današnje vrijeme predstavlja poseban izazov pošto su u međuvremenu razvijeni razni kanali koji su preuzeli komunikaciju prema kupcima ili potencijalnim potrošačima kao što su internet, komunikacija putem pametnih telefona. Interes potrošača za sajmovima neupitno postoji pošto mnogi sajmovi rastu i po broju posjetitelja i po ostvarenim prihodima, dok s druge strane imamo sajmove koji iz godine u godinu propadaju i ne mogu privući posjetitelje.
I.M.
Akta.ba
