Registar taksi i naknada trebao bi konačno da izdefinira ko šta plaća, kako se sredstva troše, ali i da se uvede ciljana kontrola utroška tih sredstava
Bosnu i Hercegovinu, kako često ističu strani, ali i domaći investitori, prati loš imidž. On se, prije svega, ogleda u “pozitivnom” poslovnom okruženju, ali i brojnim nedostacima kad je u pitanju zakonska legislativa i ono što je trenutno najbolnije brzina ili, bolje rečeno, nedostatak brzine prilikom pokretanja nekog biznisa.
Na svim listama koje se rade, a koje pokazuju kakva je situacija, naprimjer, u svijetu po lakoći poslovanja, naša zemlja se nađe na samom začelju.
Kako bi nekako stali ukraj tim nametima, u federalnom Ministarstvu finansija nedavno je održana prezentacija radne verzije Registra taksi i naknada u Federaciji BiH koji je izrađen u saradnji s predstavnicima USAID-a, a u sklopu projekta Reforma fiskalnog sektora (FAR).
Nacrt registra parafiskalnih nameta sadrži pregled neporeznih prihoda u Federaciji BiH, kantonima i općinama i naknada koje se plaćaju za registraciju kompanije i tokom poslovanja, pregled naknada koje su obavezne za sve privredne subjekte, kao i naknada koje se plaćaju za korištenje određenih dobara. Cilj Registra je identificiranje i harmoniziranje parafiskalnih nameta na svim razinama vlasti i njihovo smanjivanje (vodne naknade, naknade za šume, takse turističkim zajednicama i druge takse i naknade), što je u skladu s Reformskom agendom Vlade FBiH, a što će u konačnici voditi poreznom rasterećenju privrede.
Registar taksi i naknada u FBiH će uskoro biti prezentiran i na sjednici Fiskalnog koordinacijskog tijela Federacije BiH, koje čine federalni ministar finansija, kantonalni ministri finansija i predstavnik Saveza općina i gradova u Federaciji BiH, a u toku decembra nacrt Registra će biti postavljen na web stranici federalnog Ministarstva finansija. Također, sadržavaće online obrazac putem kojeg će nadležne službe kantona i općina moći dopuniti Registar kako bi se mogao ažurirati i biti u potpunosti operativan do kraja prvog kvartala 2017. godine.
Napokon, mogli bismo reći, jer privrednici, ali i potencijalni investitori konstantno upozoravaju na problem parafiskalnih nameta. Kako je nedavno kazao Enver Sarvan, predsjednik Nezavisnog biroa za razvoj, koji sa saradnicima već godinama takoreći radi na procesu identifikacije parafiskalnih nameta i pokušaju pronalaska rješenja za njihovo smanjenje ili potpuno ukidanje, trenutno u BiH od jedne zarađene marke 90 feninga predstavljaju razna opterećenja.
Najveći problem je što se parafiskalni nameti ne koriste u svrhe za koje su plaćeni, nego se često koriste kako bi se popunile budžetske rupe u lokalnim zajednicama.
Stoga bi ovakav registar napokon mogao dovesti do toga da se ukinu, prije svega, nameti za koje se pokaže da se ne koriste namjenski. Također, neophodno je ujednačiti namete u svim općinama, jer ne bi trebalo da se jedan namet, naprimjer, plaća skuplje u Sarajevu, nego u Zenici.
Kako su dosad često upozoravali ljudi iz struke, bitno je da se napokon izdefinira ko šta plaća, kako se sredstva troše i da se konačno uvede ciljana kontrola utroška tih sredstava.
Inače, Vlada RS-a je već napravila registar parafiskalnih nameta koji obuhvata 346 neporeskih nameta, od čega je 287 naknada, 47 taksi, 7 kazni i 2 vrste članarina.
Nadati se da će privrednici kao i dosad biti ažurni, pa redovno ukazivati na namete koje treba uvrstiti u Registar i ukazivati na “problematične namete”, ali isto tako da će vlasti biti još ažurnije pa sve to rješavati čim prije kako bi se prefiks negativan ispred imena BiH, a kad je riječ o poslovnom okruženju, čim prije skinuo, te kako bismo postali koliko-toliko primamljivi investitorima.
Naime, prema procjeni poslovne klime u BiH koju je radilo Vijeće stranih investitora, 19 posto članica Vijeća smatra da je klima umjereno zadovoljavajuća, dok 71 posto članica smatra da je poslovni ambijent u BiH nepredvidiv. Nadati se da će registar parafiskalnih nameta učiniti da poslovni ambijent pređe u kategoriju predvidivog i privlačnog.
Oslobođenje
