Rat za tržište mlijeka i posljedice na Balkan

Evropska unija će 2015. godine ukinuti kvote za proizvodnju mlijeka koje države članice imaju, zbog čega su se mljekari u Srbiji i BiH, ali i u mnogim evropskim zemljama uhvatili za glavu.

Za vrijeme 1970-tih godina, Evropska unija se od uvoznika mliječnih proizvoda pretvorila u proizvođača koji uporno ima viška.

Taj konstantni višak je bio skup zato što se morao poklanjati, skladištiti ili izvoziti uz subvencije, a svaki pokušaj balansiranja, uključujući i različite namete, nisu urodili plodom. Višak je ostao.

Upravo zbog toga je Evropska unija od 1984. godine uvela kvote za proizvodnju mlijeka, kojim je pokušala ograničiti samu proizvodnju.

Pod tim kvotama, svaka zemlja članica EU ima državnu kvotu o dozvoljenoj količini proizvodnje, koja se distribuira farmerima. Kad god država prekorači svoju kvotu, mora platiti kaznu Evropskoj uniji, koja se zove „super namet“ (super Levy).

Kvote nisu fiksne, u smislu da farmeri mogu odlučiti koliko žele proizvesti, odnosno uzimaju onoliko kvota koliko mogu priuštiti.

Svaka zemlja na svoj način distribuira kvote, a najpopularnija metoda je licitiranje.

U zemljama kao što su Velika Britanija ili Holandija, tržišta razmjene kvota su dobro razvijena, zbog čega mlijeko proizvode uglavnom samo najefikasniji proizvođači koji mogu priuštiti licitiranje za najviše kvota.

Od početka 2015. godine, kvote za proizvodnju mlijeka će se polako povećavati, da bi do aprila bile potpuno ugašene.

Panika u regiji

Početkom decembra se oglasilo Udruženje za poljoprivredu, prehrambenu industriju, šumarstvo i vodoprivredu Srbije, rekavši da će tu zemlju „potopiti rijeka evropskog mlijeka“.

“Onog trenutka kada te kvote padnu, bićemo bukvalno pokriveni rekom mleka. Država treba da preduzme mere da zaštiti naše mlečno govedarstvo”, rekao je tada sekretar Udruženja Nenad Budimović.

I mljekari u BiH su nedavno izrazili svoje nezadovoljstvo prekomjernim uvozom mlijeka u tu zemlju koje, kako kažu, guši domaću proizvodnju, blokadom graničnih prelaza Orašje, Gradiška i Izačić.

“Sigurno ćemo gledati zaoštravanje odnosa unutar Evropske unije, jer će na ovakvom, otvorenijem tržištu, moći opstati samo najjači proizvođači”

Tražili su uvođenje prelevmana – posebne vrste carine na uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda –  te uvođenje plavog dizela za poljoprivrednike na nivou BiH.

Tim prelevmanom, svaka litra uvezenog mlijeka bi bila oporezivana sa 0,72 KM (0,37 eura), čime bi, smatraju, njihovo mlijeko bilo ravnopravno s visokosubvencionisanim mlijekom iz EU.

Zašto ih EU želi ukloniti?

Puno je razloga zašto Evropska unija želi ukloniti kvote za proizvodnju mlijeka, smatra dr. Branko Bobetić, direktor privrednog udruženja Croatia stočar.

Izdvaja nekoliko ključnih: potrebu Evropske unije za internim povećanjem konkurentnosti, globalno povećanje potražnje mlijeka, bolje pozicioniranje Evropske unije u odnosu na SAD i Kinu na globalnom tržištu, te narušeni odnosi EU i Rusije, koja je trenutno pod sankcijama i čije tržište je Evropskoj uniji nedostupno.

Dodaje i dva bitna faktora: tržište unutar EU15 zemalja je zasićeno i ne postoji mnogo prostora za rast, a potencijal farmera u EU, pogotovo u zapadnoj Evropi, puno je veći nego što se koristi.

Posljedice ukidanja

Posljedice ukidanja kvota, smatra Bobetić, nezahvalno je prognozirati. Ipak, neke stvari su sigurne: u 2015. godini ćemo vidjeti veliku borbu unutar Evropske unije.

“Ukidanje kvota će dovesti do povećanja proizvodnje mlijeka, što će zasigurno staviti dodatni pritisak na zemlje koje su inferiorne u odnosu na jake ekonomije EU15”, kaže Bobetić.

“Sigurno ćemo gledati zaoštravanje odnosa unutar Evropske unije, jer će na ovakvom, otvorenijem tržištu, moći opstati samo najjači proizvođači.“

Stručnjak za agrar iz BiH, Sead Jeleč također smatra da su kvote prije svega namijenjene za stvaranje veće konkurentnosti unutar EU, ali i dodaje da one nisu nešto što zemlje u regiji trebaju dočekati sa osmijehom na licu.

“Kad se govori o ukidanju kvota, onda prije svega, očekuje se jedna nesmiljena utakmica u Evropskoj zajednici među farmerima, za ostvarenje što veće proizvodnje. U toj utakmici, mnogi će propasti, mnogi će nestati, a jedan dio će povećati svoju proizvodnju. Neće imati ograničenja koja su do sada imali”, kaže Jeleč.

“To će dovesti do restrukturiranja proizvodnje mlijeka i snižavanja cijena. Bosna i Hercegovina ne može puno očekivati kada je izvoz mlijeka u EU u pitanju. Ta unija ne zna šta će sa mlijekom, prema tome izlaz naših proizvođača nije u Evropskoj uniji, već u osvajanju domaćeg tržišta”, naglašava on.

“Prema podacima vanjskotrgovinske komore, uvoz mlijeka i prerađevina za 10 mjeseci u BiH iznosio je 130 miliona, a izvoz oko 60 miliona. Znači duplo se više uvozi nego što se izvozi, što govori o tome koliko prostora na domaćem tržištu ima za domaće proizvođače”, naglašava Jeleč.

Ukidanje kvota jeste jedan loš događaj za regiju, ako proizvođači misle da im je izlaz izvoz u Evropsku uniju.

Međutim, Bobetić smatra da ni lokalna tržišta neće biti to što su nekada bila. Smanjenje cijena povećat će izvoz iz EU, a države koje konkurišu za ulazak u Uniju neće moći zaštititi domaće proizvođače.

“Teško da možemo računati na neke dodatne poreze i regulaciju tržišta koja favorizira domaće proizvođače. I Hrvatska je, prije ulaska u Evropsku uniju, morala mijenjati svoje zakone. To je mehanizam po kojem Unija funkcionira i to će se sigurno odraziti i na zemlje na granici, kao što su Srbija ili Bosna i Hercegovina”.

Evropska unija je upravo “ispustila maramicu” u uličnim autotrkama za proizvodnju mlijeka. A kada maramica dotakne asfalt i krene utrka, mnogi trkači će sagorjeti, a sa njima i dio publike.

Izvor: Al-Jazeera Balkans