Raspodjela javnih prihoda na štetu države BiH i županija
Hrvatski dužnosnici u BiH ustvrdili su kako se „političko Sarajevo“ u raspodjeli javnog novca ponaša kao svojevremeno Beograd prema Hrvatskoj. Politički analitičari se pitaju zašto se ovo pitanje upravo sada otvara.
Načinom raspodjele prihoda, već godinama slabi se država BiH i županije, a jačaju entiteti; Federacija BiH i Republika Srpska, izjavio je Božo Ljubić, zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH i predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora na sjednici tog tijela održanoj u četvrtak ( 9.1.) u Mostaru.
Na sjednici, kojoj su uz predstojnike pojedinih odjela sudjelovali i hrvatski ministri u Vijeću ministara, premijeri i ministri financija iz županija s hrvatskom većinom, raspravljalo se o „neodrživosti sadašnje raspodjele javnih prihoda, uzurpaciji ovlasti županija od strane Federacije BiH i centralizaciji ovog entiteta.“
Glavno vijeće je izvršno tijelo HNS-a koje okuplja izabrane zastupnike bh. Hrvata na svim razinama vlasti i u kojem, uz osam manjih stranaka, odlučujuću riječ imaju zastupnici HDZ BiH i HDZ 1990. Utemeljen 2001. godine u vrijeme tzv. Alijanse za promijene, kada je HDZ BiH, unatoč većinskoj potpori hrvatskih birača, isključen iz vlasti Federacije BiH, Hrvatski narodni sabor je ponovo aktiviran u proljeće 2011. kada je SDP BiH ponovo preuzeo vlast u Federaciji BiH bez učešća dva HDZ-a, koja su dobila večinsku potporu Hrvata.
Manje novca županijama- više FBiH
Dragan Vrankić: Proračun države BiH iznosi samo 7,5 posto ukupnih proračunskih sredstava, a polovica tog novca ide na otplatu vanjskog duga.
Ljubić je, u uvodnom izlaganju, na sjednici Glavnog vijeća HNS-a, kazao kako se bez protivljenja nelegitimnih hrvatskih dužnosnika u aktualnoj izvršnoj vlasti Federaciji BiH nastavlja tendencija centralizacije Federacije i umanjenja prihoda županijama s hrvatskom većinom kako bi ih se dovelo u beznadežan položaj i to koristilo kao argument za njihovo ukidanje, čime bi se dodatno pogoršao položaj Hrvata u BiH.
Jedan od kriterija za raspodijelu prihoda je i broj stanovnika. Rezultati popisa stanovništva održanog prošle godine, pokazali su kako , primjerice, u Zapadnohercegovačkoj županiji živi 20 posto više stanovnika od brojke koja je korištena pri raspodjeli prihoda, a u Goraždanskoj 20 posto manje stanovnika. Drugi način slabljenja županija je enormno planiranje deficita u federalnom proračunu, koji se pokriva uzimanjem kredita od MMF-a, koje onda vraćamo svi i treći uzurpacijom Ustavnih nadležnosti županija u oblasti obrazovanja, kulture i sporta, za što se onda planiraju sredstva u federalnom proračunu na uštrb županija.
Slabljenje države
Bivši federalni i državni ministar financija Dragan Vrankić kazao je kako proračun države BiH iznosi samo 7,5 posto ukupnih proračunskih sredstava, kako polovica tog novca ide na otplatu vanjskog duga, a 49 posto na plaće uposlenih u državnoj administraciji, dok samo 1 posto ostaje za intervencije države.
“U županijama čak 80 posto sredstava odlazi na ono što su ustavne obveze županija (prosvjeta, policija itd.), dok u Federaciji troškovi administracije iznose samo 20 posto proračuna, a čak 80 posto su socijana davanja i različiti proizvoljni transferi uglavnom propalim poduzećima”, kazao je Vrankić.
„Time bošnjačka politička elita kupuje socijalni mir i stiče političke poene, ali na primjerima ‘Krivaje’, ‘Konjuha’ i drugih propalih firmi vidimo da to ne koristi ni onima kojima se taj novac daje”, ocijenio je Ljubić. Dodao je i kako „političko Sarajevo radi isto što je svojevremeno radio Beograd u Jugoslaviji, uzimajući od Hrvatske devize od turizma, a vraćajući joj bezvrijedni topčiderski dinar“, te da je konačno došlo vrijeme da se uspostave čisti računi u kojima će svaki narod u BiH raspolagati rezultatima svog rada.
HNS je optužuje bošnjačke političare za centralizaciju FBiH.
Predsjednik HNS-a i HDZ BiH Dragan Čović kazao je kako se politikom stalnih umanjenja prihoda županijama pokušavaju prenijeti socijalne tenzije na hrvatska područja.
„Vidimo u zadnje vrijeme kako oni Hrvati koji sudjeluju u toj nelegalnoj federalnoj vlasti pokreću čak i peticije za ukidanje županija, dok istovremeno bošnjački političari, pod izgovorom racionalizacije, zagovaraju ujedinjenje dviju elektroprivreda, dva telekoma, što je jasan pokazatelj politike centralizacije Federacije”, kazao je Čović.
Kajtaz: Ovo je samokritika
Politički analitičari smatraju kako nije slučajno da se ovo pitanje pokreće u predizbornoj godini. Novinar Faruk Kajtaz kaže kako hrvatski političari, ovim što su rekli, zapravo, kritiziraju sami sebe.
„Osim u ovoj federalnoj vlasti, gdje nemaju svoje predstavnike, dva HDZ-a sudjeluju u vlasti na državnoj razini i u županijskim vladama. Također, svih su prethodnih godina, sve od rata, sudjelovali u vlasti i na federalnoj, ali i drugim razinama vlasti, dakle, tamo gdje su se donosile odluke, na koje se sada žale. Oni sada kritiziraju političare iz drugih naroda, a zapravo bi se, ako je sve to tako kako što tvrde da jeste, trebalo upitati što je s njihovom odgovornošću”, smatra Kajtaz.
Autor: Milan Šutalo
Odgovorni urednik: Faruk Šabanović
DW.DE
