Radmanović: Ako FBiH neće ka EU, RS će ići sama

NN: Vi ste, gospodine Radmanoviću, najviši direktno izabrani funkcioner u BiH. Frustrira li Vas kada upalite TV ili uzmete novine i vidite da neki ambasadori dobijaju više medijskog prostora od Vas? 

RADMANOVIĆ: Ja ne mogu da promijenim medijsku sliku. Ja mogu…

NN: Ali, oprostite, ljudi u BiH stiču utisak da je važnije mišljenje nekog ambasadora od onog što kažete Vi!

RADMANOVIĆ: Nekad se posvećuje veća pažnja ambasadorima koji su dali izjavu koja je slična izjavama domaćih političara. Mi smo imali primjer da ambasador jedne male evropske zemlje iz dana u dan drži nama predavanja u jednom dnevnom listu. Ali to zavisi od uređivačke politike. To treba mijenjati. Društvo u cjelini mora slobodarski sazreti. Ja mislim da je sloboda najveća vrijednost, izražena i u tome da vi birate one koji upravljaju, a ne da vam ih neko sa strane postavlja. Tu i građani, mediji, političari i svi treba da se koncentrišu da je ovo naše i da mi ovim upravljamo.

NN: Čini mi se da su neki predstavnici međunarodne zajednice u BiH postavili okvir u kojem se vi političari možete kretati, i ako prekoračite taj okvir, slijede sankcije. Možete voditi politiku kakvu želite, ali ne izvan okvira… 

RADMANOVIĆ: Jedna grupa međunarodnih predstavnika je mimo Dejtonskog sporazuma sebi uzela za pravo da upravlja BiH. To je Savjet za implementaciju mira, koji je sam sebi dodijelio bonska ovlaštenja po kojima može da radi šta hoće, više nego neki srednjevjekovni kralj. To je pogrešno. To je antidemokratski. To je protiv slobode naših ljudi ovdje. Protiv toga se moramo izboriti. Nažalost, već 17 godina nemate snažan glas ni političara, ni nevladinih organizacija, ni medija, ni javnosti u cjelini protiv toga. Na ovom prostoru su uvijek živjeli slobodarski narodi i izborili se za svoju slobodu. Sad kao da je to nekako zamrlo.

NN: Da li je i danas taj uticaj toliko jak da može da dođe do smjena političara i sankcija? Znate da se i o tome ovih dana priča…

RADMANOVIĆ: Teoretski je moguće jer su bonska ovlaštenja – iako ja kažem da su nelegalna – važeća. Na osnovu njih su ljudi smjenjivani i ranije. Nema pravne države kao u zemljama kojima mi težimo, a iz kojih nam dolaze oni koji smjenjuju! Ali praktično, mislim da bi danas u BiH bilo to jako teško uraditi jer su ipak demokratske snage unutar BiH narasle. Mislim da sada međunarodna zajednica na drugi način gleda na BiH. Ili mi se možda samo čini da nas gleda na drugi način! Ne bi bilo dobro kad bi se to desilo, ni za ovaj prostor u cjelini, bez obzira na koji entitet bi se to odnosilo, nije dobro ni za Balkan, jer bi se to manifestovalo u okruženju. A nije dobro ni za EU, koja treba da nam pomogne da izrastemo demokratski, a ne da se desi obrnuti proces.

NN: Koliko su realne spekulacije da se tako nešto navodno sprema i u RS, čak se spominje i smjena predsjednika Dodika?

RADMANOVIĆ: Mislim da to uopšte nije realno. Ne mogu tvrditi da neće biti nekih tvrdih poteza međunarodne zajednice, ali mislim da bi to naišlo na takav otpor građana RS da bismo se tad uvjerili da nas Evropa ne sprema za EU, nego za nešto drugo, da smo mi kolonija unutar Evrope, a to ne bi smjelo da se desi. Zato mislim da to nije realno. Ali da raznih vrsta pritisaka ima putem uticaja na medije i neke opozicione političare, a možda i pozicione u drugom entitetu, ima. I iz toga se uvijek mogu proizvesti razne vrste događaja. Procjenjujemo ih, ali možda nije vrijeme da o njima sad govorimo u medijima. Treba da se postavimo na način da smo svi odgovorni za razvoj RS – i pozicija i opozicija. I nevladin sektor i sindikati. I svi ostali. Iz toga treba proizaći strateški konsenzus o strateškim stvarima u RS. Ponekad žešće rasprave koje nije moguće izbjeći treba da vodimo iza zatvorenih vrata.

NN: U četvrtak je evropski komesar za proširenje održao govor u kojem je najavio ojačan mandat Soresena prema bh. političarima. Da li je to opet neka vrsta pritiska, ili na šta Vama to liči? 

RADMANOVIĆ: Liči mi na nesnalaženje komesara Filea u korištenju svojih ovlaštenja. On bi trebalo da bude čovjek po samom nazivu svoje funkcije koji se i po danu i po noći trudi da približi Evropi ovih nekoliko zemalja koje su u srcu Evrope, a ne da im prijeti. Tačno je da je pojačana aktivnost gospodina Filea prema BiH u proteklih šest mjeseci, ali se rezultati ne vide. Radimo i mi pogrešno u BiH, ali griješe i oni. Sama izjava ne znam šta znači. Razgovarao sam sa Sorensenom prije dvadesetak dana, nije o tome govorio. To je nešto novo. Tako da ne mogu ni da pretpostavim šta to znači.

NN: A dio u vezi sa promjenom Ustava u skladu sa odlukom “Sejdić i Finci” prije izbora? 

RADMANOVIĆ: To nije ništa novo. To smo znali i prije odluke Suda u Strazburu. U RS smo o tome svi i iz vlasti i iz opozicije govorili još davno. Ovdje je pitanje da li ovi političari danas razumiju šta je potrebno da idemo u EU. Sad je vrijeme da mi u BiH jasno kažemo ko je za EU, a ko ne. Ne možemo napraviti ni koračić prema EU bez usklađivanja Ustava BiH sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Mi u RS smo svjesni toga, imamo stav i spremni smo da to odmah uradimo. U FBiH to nije tako. Njihova priča da ne može biti asimetričan izbor članova Predsjedništva je bježanje da uradimo taj potez. Mi moramo poslati poruku, i to svi iz RS i FBiH. U narednih mjesec dana će se pokazati jesmo li spremni da idemo u EU. Mi iz RS ne samo da smo spremni, nego i hoćemo. I na tome ili ćemo zajedno da idemo ili ćemo se razdvojiti. Ukoliko nosioci odgovornih funkcija u FBiH nisu spremni da ispunimo ovu evropsku obavezu, mi u RS moramo tražiti puteve našeg samostalnog približavanja EU.

NN: Koliko im u FBiH dajete vremena da to pokažu? 

RADMANOVIĆ: Mi ove godine moramo doći do aplikacije za kandidatski status. Inače smo gori od svih. Mi smo već sada došli na nivo Kosova. To je neprihvatljivo! Moraćemo unutar BiH tražiti odgovornost za to. Jedini pravi korak u ovom trenutku jeste izmjena Ustava da bi bio usklađen sa Konvencijom. Mi svi u RS znamo šta hoćemo, neka FBiH kaže šta oni hoće.

NN: Jeste li sad izjavom o samostalnom putu RS ka EU izašli iz okvira o kojem smo maloprije govorili? Nekim ušima ovo neće dobro zvučati…

RADMANOVIĆ: Ovo je vrijeme kad se moramo opredijeliti ko je za put ka EU, a ko nije. Svi u ovom momentu i u RS i u FBiH govore da su za EU. Ali je potpuno jasno da iz FBiH nisu spremni da naprave promjenu Ustava, osim kako oni kažu. Mi u RS nemamo ništa protiv da oni urade kako god hoće u FBiH. Ako to ne ide, onda moramo da se raziđemo. Ako se razilazimo na putu prema EU, onda je to ozbiljno. Ali kad kažem “razlaz”, ne mislim na fizički razlaz, kao, sad će se vaditi puške pa praviti granice.

NN: U kojem smislu onda razlaz? 

RADMANOVIĆ: Da jasno predstavimo EU da imaju najmanje dvije, a možda i tri grupacije u BiH koje se razilaze u vezi s putem ka EU. Dakle, da kažemo da ljudi koji žive u RS hoće u EU jer misle da tamo pripadaju, a da u FBiH – mada i tamo pripadaju i većina to i hoće – postoje političari koji to sprečavaju. Podjela bi značila da i u Briselu svi značajni evropski predstavnici shvate razliku koja postoji, a ne da nas tjeraju u nešto da se priča “svi hoće u EU”, ali u stvarnosti nije tako.

NN: Šta je za interes RS važnije – sporazum sa SDP-om ili platforma sa SDS-om? Pitam jer mi se čini da će prije ili kasnije ova dva koncepta doći u međusobnu koliziju… 

RADMANOVIĆ: Ja obrnuto mislim. Oni nisu u koliziji uopšte. Ne treba postavljati pitanje šta je važnije. Oboje ima svoj značaj. Sporazum sa SDS-om je za RS vrlo važan jer reguliše zajednički nastup političara iz RS. To može i razdvojeno, ali ja lično pripadam onima koji kažu da je bolje što je više zajedništva. Sa druge strane, sporazum sa SDP-om reguliše smirivanje stanja u BiH i pokazivanje minimuma zajedništva između više političkih partija, a ne samo između SNSD-a i SDP-a na nivou BiH. Mislim da je stabilno stanje na nivou BiH važno i utoliko je ovaj sporazum važan.

NN: Kakvi su efekti sporazuma sa SDP-om? 

RADMANOVIĆ: Nažalost, moram reći da efekte još nismo vidjeli. To je bitna razlika u poređenju sa sporazumom sa SDS-om, gdje ima malih iskakanja, ali on ipak funkcioniše. Ovaj sa SDP-om je na snazi dva-tri mjeseca. Osim što su se promijenili ministri na nivou Savjeta ministara, nismo vidjeli neke rezultate. Istina, greška bi bila zaboraviti da smo zajedno u decembru usvojili budžet, što je velika stvar. Ali dogovoren je čitav niz drugih poteza koji se još nisu desili. Možda bi rezultat tog sporazuma bilo njegovo proširenje u vezi sa evropskim pitanjima. Ako to nije bilo u sporazumu SNSD – SDP, šest lidera je to trebalo staviti na prvo mjesto.

NN: Koliko vremena dajete sporazumu sa SDP-om da pokaže rezultat? 

RADMANOVIĆ: Ja mislim da u toku narednog mjeseca treba završiti ono što je dogovoreno. Zakoni koje treba usvojiti nisu samo dobra volja SNSD-a i SDP-a, nego još nekoliko drugih političkih partija. Paralelno, treba raditi evropski put i između ove dvije i između svih šest partija.

NN: U intervjuu koji je Bosić dao “Nezavisnim” rekao je da nije protiv platforme sa SNSD-om na nivou RS pod uslovom da je to u interesu RS, uz neke uslove.

RADMANOVIĆ: Pročitao sam tu izjavu gospodina Bosića. U direktnom kontaktu o tome nismo govorili. Trebalo bi više razgovora između dvije partije da bismo eventualno približili stavove i o razvoju unutar RS. Zato je teško hipotetički govoriti hoćemo li ili nećemo. Ili da ucjenjujemo jedni druge “ako ovo ne prihvatite, onda mi nećemo ovo ili ono”. Mislim da se to tako ne treba raditi. Naravno, moguće je iskoristiti medije kao inicijativu, ali ako poslije toga nema razgovora, ne možemo putem medija komunicirati. SNSD je otvoren za razgovore koji čine dobro RS. Tako i sa SDS-om. Generalno, niko iz SNSD ne kaže “sve je otvoreno, možemo odmah da se dogovaramo”. Mi imamo koaliciju koja funkcioniše u RS. Može se i bez SDS-a, ali to ne znači da se odbacuju kvalitetni prijedlozi SDS-a koji su dobri za razvoj RS.

NN: Zapazio sam u zadnjih godinu dana unutrašnju demokratizaciju u svim strankama u BiH. Otvorene su debate koje ranije nisam zapažao. U SDA imamo živu raspravu, u SDP-u je čak došlo i do istupanja nekih iz stranke. Da li sada mišljenja ljudi iz drugog ešalona stranaka možda dolaze više do izražaja nego ranije? 

RADMANOVIĆ: Mislim da se iz primjera SDA i SDP-a ne bi mogli izvlačiti zaključci za sve, pa ni za SNSD. Mi smo prije nešto više od godinu dana imali Sabor, izabran je novi glavni odbor u kojem je preko 50 odsto novih članova. Taj drugi ešalon, kako ste ga vi nazvali, je tu. Drugo je pitanje što se u medijima češće pojavljuju predsjednici, potpredsjednici, pogotovo što se jedan broj nas iz SNSD-a nalazi na funkcijama. Po tome se dobija netačna slika da nema drugog ešalona, odnosno traži se da dođe neki drugi ešalon. Međutim, nema tog drugog ešalona ni u SDA ni u SDP-u. Isto je i sa HDZ BiH i SDS-om, a o malim partijama koje imaju samo jednog lidera i sve ostale da i ne govorimo. A takvi se stalno javljaju i drže nama lekcije. Moguće je i da se promjene dešavaju, a da ih javnost ne vidi, kao na primjer sastav našeg glavnog odbora. Tu je čitava plejada mladih ljudi za koje bi se moglo reći da možda manje dolaze do javnosti u ovom trenutku, ali oni su tu i oni se spremaju da preuzmu stranku. To je koncept SNSD-a.
Nema raskola ni sukoba u SNSD-u

NN: Šta se dešava u SNSD-u proteklih nekoliko mjeseci? Barem sudeći po nekim medijima samo što se niste potukli. 

RADMANOVIĆ: Od početka intervjua pokušavate da me uvučete u priču o medijima! Pokušavam da pobjegnem, ali ne uspijevam! Dakle, tu priču prave neki mediji. Ako je potrebno, daću vam da vidite stenograme sjednica organa partije i vidjećete da toga nema. Ima oštrih riječi, različitih pogleda na neke stvari, ali nema ništa što asocira na krupni sukob i razmimoilaženja. Ali svaki dan o tome čitamo u medijima. Ranije više u federalnim, a sada i u RS, pogotovo u onima koji izlaze u RS, a vlasnici su im u Beogradu. SNSD je moćna politička partija i ima široku osnovu. Ima veliki broj kvalitetnih kadrova koji razmišljaju svojom glavom i logično je da ima i različitih pogleda. I RS i BiH i cijelo okruženje su u teškoj ekonomskoj situaciji i normalno je da i o tome imamo ponekad različita mišljenja. Međutim, nema ništa, barem u ovom momentu, što bi se moglo nazvati raskolima, sukobima širih razmjera koji bi uticali na stabilnost RS. Poslije lokalnih izbora smo imali određeni pad, ali ne tako veliki kao što se pisalo. Došlo je do različitih rasprava koje su prouzrokovale sređivanje stanja unutar partije, i na tome se radi. Na proljeće ćemo imati potpuno zaokruženu tu situaciju i biti spremni za opšte izbore.
Sjednica Predsjedništva BiH u Banjaluci

NN: Postoji li mogućnost da neka sjednica Predsjedništva BiH nekad bude održana u Banjaluci i da se tako simbolično pokaže decentralizacija BiH?   Izetbegović je jednom izjavio da nije protiv sjednice u Banjaluci…