Ćavar radio po nalogu BIA-e, koga je Šemsudin Mehmedović dovodio i tražio usluge

Kemal Čaušević je funkciju direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH preuzeo 8. decembra 2003. godine. U svom iskazu datom prilikom hapšenja, i pri kojem je ostao bez namjere da se ponovo pojavi pred Tužilaštvom BiH i da novi, a koje ga je u međuvremenu proglasilo krunskim svjedokom u aferi stoljeća u BiH između ostaloga govorio je i o aferi oko mostarskog Sokola, piše bh. novinska agencija Patria.

Zgradu u vlasništvu Sokola, na čijem je čelu tada bio kandidat HDZ BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragan Čović, a koja je bila u potpunosti spaljena u procesu privatizacije za 600. 000 KM kupila je grupa lica, a kupoprodajni ugovor glasio je na iznos od 900.000 KM.

Kako je Čaušević naveo taj ugovor pokušao je osporiti tadašnji direktor Carinske uprave FBiH Želimir Rebac. Ugovor je inače bio potpisan prije njegovog dolaska na čelo CU FBiH.

Podsjećanja radi, bivši direktor Carinske uprave Federacije BiH Želimir Rebac 7. oktobra 2006. godine izvršio je samoubistvo u Mostaru skokom s Lučkog mosta u Neretvu, a tijelo mu je pronađeno u naselju Buna južno od Mostara.

Rebac je i godinu prije također pokušao izvršiti samoubistvo skokom u Neretvu s jednog mosta, ali ga je u toj namjeri u zadnji trenutak spriječio jedan policajac. Jedan od uzroka njegove depresije povezuje se i sa anonimnim prijetnjama njemu i njegovoj porodici u vrijeme dok je obavljao funkciju direktora Carinske uprave. Zbog toga je policija mjesecima osiguravala zgradu u Franjevačkoj ulici u Mostaru gdje je Rebac stanovao.

Pod posebnim pritiskom Rebac se našao u junu 2006. godine kada se trebao pojaviti kao svjedoka tužilaštva u slučaju „Čović i ostali”. Smatralo se da bi on mogao biti glavni svjedok u dokazivanju carinskog kriminala u ovom slučaju.

Mediji u BiH ranije su spominjali Želimira Repca kao mogućeg svjedoka u sudskom postupku protiv kandidata HDZ BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića, kojeg je optužnica teretila da je u vrijeme dok je obavljao dužnost federalnog ministra finansija navodno pomagao mesnoj industriji Lijanović iz Širokog brijega u izbjegavanju plaćanja carine pri uvozu mesa u BiH. Podsjećanja radi, Čović i Lijanovići su nakon ovog suđenja oslobođeni krivice.

Bivši direktor UIO BiH, koji je pristao na saradnju s Tužilaštvom BiH, u svome iskazu je naveo i ime Mladena Ćavara, zamjenika ministra sigurnosti BiH.

Postoje indicije, kako nam je to otkrio izvor iz Tužilaštva BiH, da su Ćavaru upravo zbog nezakonitih radnji koje je vršio u vrijeme dok je bio šef Carine Mostar, a potom i njegove navodne uloge koju mu je dala srbijanska obavještajna služba BIA s ciljem rasturanja ekonomskog prostora naše zemlje, ruke svezane te o mnogim stvarima šuti i ne miješa se u svoj posao, počev od slučaja Gorana Zupca, direktora SIPA-e do posljednjih dešavanja u Graničnoj policiji BiH.

Ćavar je, kako je naveo Čaušević, bio bivši uposlenik UIO BiH. Jedna firma prijavila je Ćavara da je za carinjenje svakog njihovog kamiona tražio da mu daju 1.000 KM. Pri svakom razgovoru na tu temu, Ćavar je Čauševiću kao svom nadređenom negirao da je uzimao mito iako su vlasnici ove firme ostali pri svojim tvrdnjama. Indikativno je da je, kako je kazao Čaušević, baš u to vrijeme Ćavar sebi uspio kupiti stan u Mostaru u vrijednosti od 120.000 KM.

Također, Ćaušević je potcrtao i Ćavarevu ulogu koju mu je dala srbijanska BIA. Sindikat UIO su osnovali bezbjednjački kadrovi, a među njima i Mladen Ćavar bivši pilot hrvatske nacionalisti, koji je bio pripadnik vazduhoplovne akadamije bivše JNA od 1992. do 1995. godine, a potom se kao hrvatski kadar uhljebio u UIO. Zbog svoje ratne prošlosti negativno je tretiran od strane Hrvata u BiH.

Kao podobnu osobu, BIA ga je instalirala u UIO, te je zajedno sa ostalim Srbima, ali i nekim Bošnjacima i Hrvatima radio po direktivama Beograda, tako da je, kako je Čaušević kazao, bio to pokušaj susjedne Srbije da kontrolira ekonomski prostor BiH.

Čaušević posjeduje i dokumentovane presretnute razgovore osoba iz BiH koje su radile za BIA-u. S tim podatkom upoznao je i Kolegij SDA, te direktora OSA-e Almira Džuvu, ali i neke visoke dužnosnike OHR-a. Dokumentacija o tome već se nalazi u rukama Tužilaštva BiH.

Kada je pak riječ o Šemsudinu Mehmedoviću, držvnom zastupniku SDA, bivši direktor UIO ga je spomenuo u njegovim prijateljskim relacijama sa Anesom Sadikovićem nekrunisanim „kraljem tekstila u BiH”. Mehmedović je navodno od Čauševića tražio da Sadikoviću „olakša” neke stvari oko carinjenja robe.

Sadiković se podsjećanja radi u junu ove godine sam predao Tužilaštvu BiH. Dovodi se u vezu sa bivšim i sadašnjim čelnicima i zaposlenim u Upravi za indirektno oporezivanje BiH, koji su uhapšeni u policijskoj akciji “Pandora”, zbog kriminala kojim su budžeti u BiH oštećeni u višemilionskim iznosima.

CRNALIĆ POTVRDIO: ČAUŠEVIĆ JUČER SASLUŠAN

Kemal Čaušević jučer je, kako je za Patriu potvrdio njegov advokat Asim Crnalić, ponovo saslušan u Tužilaštvu BiH. No,Crnalić nam nije mogao kazati koliko puta je do sada njegov klijent bio u Tužilaštvu BiH.

STRATEGIJA POLITIČKIH MOĆNIKA KOJI SE SPOMINJU U ISKAZU

Od trenutka kada je Patria krenula sa objavljivanjem imena političkih moćnika SNSD-a, HDZBIH i SDA koji su umiješani u slučaj „Čaušević” krenula je medijska kampanja preko pojedinih medija, te se sve pokušava predstaviti kao napad na srpske i hrvatske kadrove,a da se pojedini Bošnjaci prozivaju više kako bi se navodno kamuflirao najveći poslijeratni kriminal u ovoj državi.

Politički moćnici koji su godinama bogatili se čineći nezakonite radnje, a preko UIO BiH opravdano su osmislili strategiju da se sva priča svede na onu staru „njihovi progone naše”. No, vjerujući u profesionalizam Tužilaštva i Suda BiH, treba očekivati da će optužnica u ovom slučaju biti podignuta veoma brzo, te da će biti dokazana krivica svih onih koji su budžet BiH oštetili za 2 milijarde KM, a u svoje džepove strpali desetine miliona maraka. Kako političkih nalogodavaca, tako i uposlenika UIO koji su učestvovali u najvećem poslijeratnom slučaju kriminala i korupcije.

nap.ba