Prof. dr. Husnija Kamberović: Bosna je danas pred najvećim izazovom koji se zove opstanak!

Prof. dr. Husnija Kamberović, bosanskohercegovački historičar, direktor Instituta za historiju u Sarajevu, u intervjuu za naš list govori da je Bosna u ovom trenutku, zasigurno, pred najvećim izazovom koji se zove opstanak.

(Avaz – Autor: Elma Duvnjak)

Ljudima je dosta

 

Upozorava da se BiH sve više urušava iznutra, čime gubi temelje na kojima počiva. Osvrće se i na predstojeće izbore u našoj zemlji te govori o dobrim i lošim stranama promjene Dejtonskog sporazuma, Dodikovoj retorici i drugim aktuelnim pitanjima u BiH.

– Mislim da su Bošnjacima, a to je i povijest pokazala, najveći protivnici sami Bošnjaci. To je jasna stvar. Takva je situacija danas, tako je bilo i kroz povijest – kaže na početku našeg razgovora prof. Kamberović.

Ali, Bosna je opstajala uprkos svemu.

– Mislim da sada postoji velika opasnost da se mi, nekako, uljuljkamo u tu tezu da je Bosna neuništiva i da će ona preživjeti bilo šta da se desi. Naravno, ja sam rekao da će Bosna nadživjeti i nas. Ona je imala velike izazove, ali možda je danas, iako djeluje pesimistički, Bosna pred najvećim izazovom.

Zašto?

– Meni se čini da postoje snage koje dominiraju političkom scenom koje se polako odriču Bosne. To je problem. Bosna može opstati kao država, ima tu i nešto neobjašnjivo što veže ovu zemlju, ali čini mi se da se među Bošnjacima počinje distribuirati, širiti ta teza kako je ovo više neodrživa priča. Ako Bošnjaci nasjednu na tu priču da je BiH neodrživa, ona će se raspasti.

Mislim da postoji uvjerenje u jednom bošnjačkom dijelu koji razmišlja na način – „šta god se desi, nema veze, Bosna će preživjeti“. Ima lidera koji na takav način razmišljaju. Međutim, niko se ne može osloniti na to uvjerenje da će Bosna preživjeti ako se mi prestanemo boriti za nju.

Mi u historiji imamo slučajeva da su države nastajale i nestajale, da su cijeli narodi nestajali. Zabluda je da su države vječne, da je BiH vječita, da su Bošnjaci vječiti. Naši političari ne bi smjeli nasjesti na priču – „šta god mi da uradimo Bosna će opstati, jer ona opstaje već 1.000 godina“. Međutim, ona je sada pred tako velikim izazovom i nalazi se na tako tankoj granici da, ako ta politička elita ne nađe snage da se iznutra konsolidira i stvori neko veće jedinstvo oko tog pitanja opstanka Bosne, ona može nestati kao država. Pogotovo u ovim okolnostima kada postoje tako jake centrifugalne snage. To je tako očito.

Činjenica je da mnogi Hrvati hoće treći entitet, mnogi Srbi RS smatraju državom. Da li je moguće ponovno ratovanje na ovim prostorima?

– Najgora je opcija rat. To je najgore rješenje. Treba sve učiniti da do toga ne dođe. Ali, ja mislim da se mora poslati poruka. Ja nisam političar, ali kao intelektualac mogu reći da je BiH vrijednost za koju se isplati boriti. Dobro je da ne bude rata i da se to ne rješava oružjem, ali ne treba isključiti nijednu opciju kada je u pitanju opstanak države.

Kako gledate na politiku vlasti SDA i SDP-a kada je u pitanju odbrana interesa države BiH?

– To je vrlo kompleksno pitanje. Mislim da i u SDP-u i u SDA postoje političke snage koje se bore za BiH, kao što sam uvjeren da ima i onih koji djelujući na liniji SDA i SDP-a zapravo narušavaju državno jedinstvo. Kada bismo posmatrali djelovanje pojedinaca, možemo, sigurno, naći ljude kojima je stalo do BiH, ali i one koji su tu da kompromitiraju ideju BiH.

Šta očekujete od oktobarskih izbora?

– Sve dosadašnje političke kombinacije koje su pravljene, koalicije, nisu pokazale rezultate. Sumnjam da sad na narednim izborima možemo dobiti jednu stabilnu vlast.

Mislite li da nešto može napraviti Savez za bolju budućnost BiH (SBB BiH)?

– Mislim da tamo postoji puno dobrih i čestitih ljudi. Meni se čini da bi oni mogli dobro proći na izborima 2014. godine zato što je ljudima dosta ovih što su do sada vladali, ali nisam siguran da će dobiti toliku podršku ljudi da će moći sami formirati vlast.

Mislite li da protesti građana koji traju još od 7. februara mogu donijeti promjene nabolje?

– Kada su počeli protesti, bio sam uvjeren da je došlo do guše da se mora već jednom reći da je dosta. Iako su u početku ti protesti obećavali, mislim da su se oni umrtvili. Jedini rezultat će biti neka svijest kod ljudi da možete uplašiti političare.

Kamberović: Bosnu ugrožava podijeljenost elita među Bošnjacima, koja se sve više urezuje u podijeljenost bošnjačkog društva

 

Nasilje, sigurno, neće ništa riješiti, a mi jesmo u situaciji u kojoj nemamo na vlasti političku elitu već klasu koju je teško smijeniti. Promijenit će se koalicije, ali, manje-više, isti ljudi ostaju. Ako nije otac, jeste sin, tetak… Veoma je važno, a protesti su pokazali, da se ljudi ne plaše i da im političari ne mogu prijetiti.

Igra Rusije

Kako komentirate ukrajinska dešavanja i refleksije te situacije na području Balkana?

– Rusija je odvajanjem Krima, zapravo, opet izdala Srbiju jer je, faktički, priznala Kosovo. Oni su se čak pozvali na model Kosova. Šta to, zapravo, govori? To govori o tome da velike sile vode svoje interese. Sada poticanje Republike Srpske da slijedi model kojim je išao Krim je, opet, strateška taktička igra Rusije. Kao što je, faktički, izdala Srbiju s Kosovom, ona će izdati i Republiku Srpsku onog trenutka kada bude u interesu Rusije. Velike sile imaju svoje interese, a mi smo tu nebitni igrači.

Zašto je BiH magnet za sukobljavanje velikih sila?

– Mi smo mala zemlja i naša šansa je da mi, zapravo, prepoznamo šta je to naš interes u ovom sukobljavanju velikih sila. Mi u tome možemo proći loše, ali ukoliko bismo imali neke pameti i mudrosti, mogli bismo iz tog sukobljavanja izvući neki interes za nas. Zar BiH ne bi mogla u tome globalnom sukobu nastojati što je moguće više izvući koristi za sebe. A može. Zar je moguće da arapski investitori više investiraju u Srbiju nego u Bosnu i Hercegovinu. Naši političari nemaju dovoljno mudrosti.

Možda je tako jer oni koji vode ovu zemlju ne vide dalje od ličnih interesa?

– Ta bošnjačka politička scena je tako podijeljena. Čini mi se da ulazimo u jedno vrlo opasno doba kada se te političke podijeljenosti elita među Bošnjacima sve više urezuju u podijeljenost bošnjačkog društva. I to je nešto što može biti vrlo opasno. To može ugroziti Bosnu. I djelovanje srpskih i hrvatskih političkih snaga ide u tom pravcu. Jer, kada se izazove podijeljenost, onda je Bosna lagan plijen.

Je li ta podijeljenost prisutna i na drugim nivoima, ekonomskom, kulturnom?

– Da, na svim nivoima. Pa Republika Srpska je potpuno integrirana u Srbiju u infrastrukturnom smislu, u obrazovnom sistemu, komunikacijama, školstvu, kulturi, nauci… To je naš problem. Institucije nauke i kulture iznutra su nagrižene. Snage koje narušavaju Bosnu su opasne. Faktički su instalirane unutar struktura političkih i naučnih i iznutra razvaljuju sve ono što je probosansko.

Imamo ljude, grupe koje djeluju u naučnim, kulturnim krugovima, koji, koristeći sve beneficije koje im ova zemlja daje, zapravo iznutra je urušavaju. Kada slomimo naše obrazovanje, kulturne institucije, šta je onda više država? Ona u tom slučaju nema temelje na kojima počiva. Primjer je Zemaljski muzej, koji se nastoji doslovno polomiti, a postoje tendencije da se slome sve institucije koje djeluju na nivou države.

Priča o trećem entitetu apsolutno je neprihvatljiva

Koliko ćemo, prema Vašem mišljenju, još moći funkcionirati na modelu Dejtonskog sporazuma?

– Mislim da je Amerika, onih godina kada se pričalo o aprilskom paketu, bila spremna da se uključi u tu priču i ide korak po korak u promjeni Dejtona. Tada je postojala spremnost, ali danas Bosna, očito, nije njima interesantna. Sami nismo u stanju promijeniti Dejtonski ustav. Političari moraju biti svjesni da snažnijim otvaranjem priče o promjeni Dejtona stvari mogu otići u jednom i drugom pravcu i tu je ona opasnost koja vreba.

Taj proces može ići u pravcu stvaranja nove, funkcionalne države, ali, također, otići i u pravcu razgradnje onog što sada imamo. I to je realna opasnost. Imamo puno političara koji bi dalje razgrađivali BiH kroz treći entitet. Ako idemo u tom pravcu, ono što imamo sada je bolje od onog što možemo dobiti. Zamislite da mi sada otvorimo priču o trećem entitetu. To bi bio veliki korak ka definitivnom rastakanju države. Ta je priča apsolutno neprihvatljiva i to mora biti jasno. To bi bilo katastrofalno.

Dodikovo djelovanje je protivzakonito

– Dodikovo negiranje i osporavanje države BiH bi se u nekim situacijama moglo tretirati i kao poziv na razbijanje zemlje, a možda i zakonski ponekad sankcionirati. Nijedna država ne tolerira javne pozive na razbijanje državnog jedinstva. Zamislite da neko u Americi ili bilo kojoj drugoj zemlji poziva da se raspadne država! To je protivzakonsko djelovanje i tu bi mogle neke druge strukture reagirati – smatra prof. Kamberović.