Pravila EU: Da li ćemo nakon ulaska u Evropsku uniju moći praviti zimnicu?!

Midhat Hajdarević 2014-06-27

Brojne zabune i nedoumice vladaju oko pravila koja donosi Evropska unija u raznim segmentima društvenog života, pa otuda i njihovo često pogrešno tumačenje. No, ma kako bizarno zvučali pojedini evropski propisi, oni imaju i svoje razloge i svoje koristi, stoga u našoj novoj priči na temu evropskih integracija razbijamo dileme oko EU pravila

Piše: Dina GANIBEGOVIĆ

Ulazak u Evropsku uniju sa sobom nosi brojna pravila i propise koji se moraju poštovati, ma koliko oni na prvi pogled neobični bili iz našeg ugla. Dok su neki propisi zabavni ili korisni, ima i nepotrebnih ili jednostavno zbunjujućih. Zagovornici ulaska naše zemlje u Evropsku uniju ističu brojne prednosti tih pravila koja u konačnici dovode do boljeg ostvarivanja prava građana, dok njihovi protivnici kao glavni argument navode “standardizaciju” i gubljenje nacionalnog identiteta do kojih navodno dolazi ulaskom u Evropsku uniju i prihvatanjem njenih pravila.
Obzirom da je susjedna Hrvatska 1. jula prošle godine postala članica EU, njeni građani susreli su se sa brojnim izazovima i sa implementacijom novih pravila na koja su se obavezali. O tome kako se Hrvatska snašla sa novim propisima, te da li je izgubila dio svog identiteta, razgovarali smo sa Nevenom Mimicom, povjerenikom Evropske komisije za zaštitu potrošača. On je napomenuo da postoje dva izazova s kojima se susreću sve nove članice EU.

Uvijek postoji zabrinutost o promjenama koje donosi članstvo u Evropskoj uniji, pogotovo jer bi to moglo dovesti do standardizirane Evrope bez ikakvih nacionalnih ili regionalnih karakteristika. Tako je u Hrvatskoj velika briga bila oko toga da li ćemo izgubiti svoje sir i vrhnje. Kao što se može primijetiti, to se nije desilo. Evropska unija ima posebna pravila kako bi zaštitila kulturnu različitost i lokalnu proizvodnju koja se prodaje na štandu na lokalnoj pijaci. Naravno, postoje higijenska pravila za kompanije koje svoje proizvode žele prodavati u trgovinama širom zemlje ili Evrope, ali uspjeli smo napraviti dobar balans, te još uvijek kod kuće mogu kupiti domaće vrhnje i sir, kazao je Neven Mimica.

– Prije nego što je ušla u EU, Hrvatska je svoje propise o potrošačkoj politici morala prilagoditi propisima Europske unije. Međutim, to nije predstavljalo problem. Pravi izazov bio je osnivanje institucija koje bi implementirale zakone, te tijela koja bi nadzirala tu implementaciju – kaže Neven Mimica.
IZAZOVI POTROŠAČKE KULTURE: Dodaje da je drugi izazov bio razvoj potrošačke kulture koja bi trebala biti u skladu s onom koja se podrazumijeva u Evropskoj uniji. Ipak, navodi da je ovo dugoročni izazov s kojim se još uvijek suočavaju zemlje koje su se pridružile Evropskoj uniji nakon 2004. godine. Također, Mimica dodaje da je Evropska komisija spremna da da svoj doprinos, i da kroz adekvatne kampanje podigne nivo svijesti javnosti o ovom pitanju.

Ipak, zapitali smo se koji su to konkretni primjeri koji dokazuju korist i bolje ostvarivanje potrošačkih prava koje su ulaskom u EU ostvarili građani Hrvatske. Neven Mimica nam je i na ovo pitanje dao odgovor:
– Najbolji primjer je činjenica da sada građani Hrvatske uživaju sva potrošačka prava kao i ostali građani Evropske unije. To se najbolje ogleda na primjeru on-line kupovine. Na primjer, imate pravo 14 dana nakon kupovine vratiti robu, ukoliko ste nezadovoljni – kaže on, te dodaje da prekogranična on-line kupovina u Hrvatskoj bilježi značajan rast nakon pristupanja EU, i da očekuje da će nova pravila potrošačima donijeti još više koristi u budućnosti.
STROGA PRAVILA I NJIHOVI RAZLOZI: U javnosti su nerijetko spominjana i neka zaista bizarna pravila koja su regulisala naizgled trivijalne stvari poput dužine banana ili električne vodljivosti meda. Također, od 1. septembra 2012. godine zabranjena je prodaja svih energetski neučinkovitih sijalica, te je od tada moguće koristiti jedino štedne sijalice.

Još je jedno pravilo Evropske unije koje je zabrinulo bh. građane. Naime, u Bosni je rasprostranjena dugogodišnja tradicija pečenja rakije, spravljanja domaće zimnice, uzgoj autohtonih sorti voća ili povrća, pa se postavlja pitanje koliko bi stroga regulacija ovog segmenta uticala na svakodnevni život Bosanaca i Hercegovaca

Koliko ovi strogi propisi koji regulišu izgled i oblik voća i povrća ili nameću upotrebu štednih sijalica zaista donose boljitak građanima, pokušao nam je odgovoriti gospodin Mimica:

– Postoji mnogo mitova o tome kako će ova i slična pravila EU uticati na svakodnevni život. Podsjetit ću da prije nego što su predložena od Evropske komisije, ova pravila su osvojena na državnom nivou svake države članice – kaže Mimica, te dodaje da su pravila stroga s razlogom, a to se najbolje vidi na primjeru upotrebe štednih sijalica.
– Kao potoršači moramo težiti energetskoj efikasnosti, truditi se da nam računi za struju budu manji, te paziti kakav uticaj to ima na našu planetu. Korištenje manje energije i razvijanje izvora obnovljive energije nužni su da budućnost i generacije koje dolaze. Štedne sijalice su samo jedan element u cijelom tom procesu – ističe Mimica.

Još je jedno pravilo Evropske unije koje je zabrinulo bh. građane. Naime, u Bosni je rasprostranjena dugogodišnja tradicija pečenja rakije, spravljanja domaće zimnice, uzgoj autohtonih sorti voća ili povrća, pa se postavlja pitanje koliko bi stroga regulacija ovog segmenta uticala na svakodnevni život Bosanaca i Hercegovaca.

Utjeha nam stiže iz susjedstva, jer i nakon što je Hrvatska ušla u Evropsku uniju, i dalje je moguće proizvoditi alkoholnih pića za lične potrebe. Međutim, prodaja alkoholnih proizvoda podrazumijeva poštivanje kvalitete i deklaraciju. Isto tako, brojni neregistrovani prodavači rakije na pijacama morali su se prilagoditi prvo hrvatskim propisima, a time i propisima EU-a.

TOLERISANJE TRADICIJE I LOKALNE PRAKSE: Koliko je EU fleksibilna kada je riječ o tradicionalnim ili lokalnim praksama njihovih članica, a koje mogu potpadati pod stroga pravila Evropske unije, na praktičnom primjeru objasnio je Mimica:

– Uvijek postoji zabrinutost o promjenama koje donosi članstvo u Evropskoj uniji, pogotovo jer bi to moglo dovesti do standardizirane Evrope bez ikakvih nacionalnih ili regionalnih karakteristika. Tako je u Hrvatskoj velika briga bila oko toga da li ćemo izgubiti svoje sir i vrhnje. Kao što se može primijetiti, to se nije desilo. Evropska unija ima posebna pravila kako bi zaštitila kulturnu različitost i lokalnu proizvodnju koja se prodaje na štandu na lokalnoj pijaci. Naravno, postoje higijenska pravila za kompanije koje svoje proizvode žele prodavati u trgovinama širom zemlje ili Evrope, ali uspjeli smo napraviti dobar balans, te još uvijek kod kuće mogu kupiti domaće vrhnje i sir – pojasnio je Mimica.

– Nama u biti uvijek trebaju “prava” pravila. Kada je u pitanju sigurnost potrošača i komercijalizacija robe i proizvodnje, moramo biti strogi. Također, moramo uravnotežiti rizike spram strogoće zakona. Predsjednik Barroso je rekao da Evropska unija treba da bude “Velika kod velikih stvari i mala kod malih stvari”, i ovo je tendencija na evropskom nivou, gdje smo u potrazi za promjenom ili rasterećenjem zakonske legislative. Ipak, na kraju svi želimo da se osjećamo prihvaćeno, ne ugušeno – zaključuje Mimica.

Kao povjerenika Evropske komisije za zaštitu potrošača, upitali smo ga šta misli o tome da li bi pravila EU u budućnosti trebala biti stroža, ili bi s vremenom ipak trebala postati malo fleksibilnija.
– Nama u biti uvijek trebaju “prava” pravila. Kada je u pitanju sigurnost potrošača i komercijalizacija robe i proizvodnje, moramo biti strogi. Također, moramo uravnotežiti rizike spram strogoće zakona. Predsjednik Barroso je rekao da Evropska unija treba da bude “Velika kod velikih stvari i mala kod malih stvari”, i ovo je tendencija na evropskom nivou, gdje smo u potrazi za promjenom ili rasterećenjem zakonske legislative. Ipak, na kraju svi želimo da se osjećamo prihvaćeno, ne ugušeno – zaključuje Mimica.

Ipak, činjenica je das u naši susjedi su ulaskom u Evropsku uniju, te prihvatanjem njihovih pravila i regulative, dobili i brojne pogodnosti.
KOJE JE POGODNOSTI DOBILA HRVATSKA: Naime, ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju zabilježen je pad cijena autoosiguranja uslijed liberalizacije cijena.
Već od 1. jula 2014. u EU će biti zabranjene posebne naknade za roaming, ali samo za dolazne pozive, dok će sve naknade za roaming (i u odlaznim pozivima, kao i u prijenosu podataka) biti postupno ukinute do 2016. godine.
Postupnom liberalizacijom tržišta pale su i cijene struje u Hrvatskoj. Najprije je slovenska kompanija GEN-I hrvatskim potrošačima ponudila 30 posto jeftiniju struju, na šta je HEP odgovorio rušenjem svoje cijene za 10 posto.
Ulaskom u EU vrijede i nova pravila za uvoz polovnih automobile, za koja se sad plaća gotovo 50 posto niža naknada prilikom uvoza.
Znatno je pojeftinila i kupovina preko interneta iz zemalja Evropske unije. Po ulasku u EU ukinule su se carine, a time je znatno smanjena konačna cijena proizvoda.
Po ulasku Hrvatske u EU ukinute su carine koje su na pojedine proizvode, meso i mliječne proizvode iznosile do 30 posto. Počeo je lagan pad cijena ukidanjem barijera za 270.000 kompanija iz EU.

Deutsche Welle nedavno se osvrnuo na neka pomalo čudna pravila koja vladaju u Evropskoj uniji:BananePo propisu, sve banane koje se uvoze u Evropsku uniju moraju biti najmanje 14 centimetara duge i 2,7 centimetara debele. Voće ne smije biti oštećeno, niti posve zrelo. Prednost takvog propisa je da će potrošači u trgovini naći samo svježe, zdravo voće. Tvrdnja da EU propisuje i zakrivljenost banane, kao što je do 2009. vrijedilo za krastavce, pojašnjava Deutsche Welle, nije tačna.
Električna vodljivost meda
Evropska unija određuje kako električna vodljivost meda ne smije biti veća od 0,8 mikrosiemensa po centimetru. To služi tek za klasifikaciju različitih vrsta meda.
Sijalica
Jedan od najspornijih propisa je svakako zabrana ‘običnih’ sijalica kako bi se štedjela energija. Ali niti nasljednici te sijalice nisu baš zaštitari okoline: neki od njih sadrže otrovnu živu koja zahtijeva izuzetno pažljivo zbrinjavanje u otpadu.
Propis o žičarama
Njemačka pokrajina Schleswig-Holstein uz obalu Sjevernog mora je ‘ravna kao tepsija’: najviše brdo u čitavoj pokrajini koje se uzdiže nad pješčanim dinama je visoko ravno 168 metara. Ipak, i ta pokrajina je morala usvojiti zakon i propise o pogonu – žičara.
No, novinari Deutsche Wellea potrudili su se pobrojati i propise koje bi EU trebao imati, a nema, kao i različitosti koje bi trebale ostati netaknute.
Boje kanti

Na primjer, koje boje treba biti kanta u koju će ići stari papir? U Njemačkoj je plava, ali u drugim zemljama može biti drugačije. Negdje je zelena kanta zapravo plava, žuta je crvena, a u nekim zemljama se uopće ne odvaja otpad.
Presjedanje
Još je mnogo gori haos u EU-u kod vožnje željeznicom. Uzmimo na primjer put od Talina do Lisabona. Jednostavno? Ne može biti kompliciranije: na put smo krenuli po “sovjetskim” tračnicama razmaka metar i 52,4 centimetara, po Evropi trebamo vagone za razmak od metar i 43,5 centimetara, a u Španiji je razmak opet čak metar i 67,2 cm. U Portugalu opet promjena i razmak je za 7 milimetara manji!
Adapteri
Već odavno postoji standard takozvane ‘euroutičnice’ za električne aparate. Ali ako dođete u Veliku Britaniju, Irsku, na Maltu ili Kipar, još uvijek nećete moći utaknuti svoj fen – bez adaptera.
Semafori
I kod semafora, bili oni u Rimu, Parizu, Londonu, Zagrebu, Varšavi, Stockholmu ili Berlinu, znak semafora koji pješacima dopušta ili zabranjuje prijelaz preko ceste će biti različit. U Njemačkoj će čak biti različit i na različitim semaforima u istom gradu, jer je nakon ujedinjenja ipak dopušten Ampelmännchen, ‘čovječuljak sa semafora’ kakav je bio uobičajen u bivšem DDR-u.
Poštanski sandučići
Evropska raznolikost vlada i kod poštanskih sandučića. Svaka zemlja ima svoj format i veličinu proreza kroz koji se ubacuju pisma. Evropska unija namjerno nije niti željela uvoditi nekakav propis na tom području. I svi su sretni, jer i poštanski sandučići pokazuju kako Evropa jest ujedinjena, ali njezino bogatstvo je baš u raznolikosti svih naroda i nacija.
Jaja na kile
Evropska unija je 2010. godine objavila je prijedlog propisa po kojem će cijena sve hrane biti povezana s njezinom težinom, a ne brojem. To znači da kad bismo tražili deset jaja, cijena ne bi bila po komadu, nego po težini.