BiHPolitika

Povećali smo broj zaposlenih, ali u Njemačkoj

Svetlana Cenić o spinovima Bakirovih medija

Mediji pod kontrolom Bakira Izetbegovića, predsjednika SDA i člana Predsjedništva BiH, ne prestaju lagati u njegovu korist, pa su tako i jučer plasirali, tobože, „neočekivane“ tvrdnje o tome da je broj zaposlenih u tri godine povećan za 43.000“. Najnovije podatke ovoga puta Bakirovi mediji pronašli su u izvještajima Agencije za statistiku BiH.

Šta kaže EK

Navikli smo već da podatke o broju zaposlenih Izetbegović i njegovi premijeri BiH i FBiH, Denis Zvizdić i Fadil Novalić, spinuju, ali ih uveliko demantira realnost koja je nedavno predočena i u izvještaju Evropske komisije (EK) o napretku zemalja zapadnog Balkana za prvo tromjesečje 2017. godine.

Podsjetimo, prema tom izvještaju, zaposlenost u BiH prošle godine je smanjena za čak 90.000 ljudi, a zaposlenost radno sposobnog stanovništva pala je za 3,5 posto.

U reakciji na najnovije spinovanje ne vjeruje ni ekonomska analitičarka Svetlana Cenić. Ona je u izjavi za „Avaz“ jučer kazala da bi, „kada bi ti podaci bili tačni, plakala od radosti“.

– Prvo, radi se o potpuno nelogičnim podacima, a drugo, možda su svi ti zaposleni koji se spominju dobrim dijelom zaista i zaposleni, ali u Njemačkoj. Čak je 27.000 zahtjeva za radnu dozvolu u Njemačkoj godišnje. Kada se uporede ti podaci, onda je sve jasno. Da ne govorimo o drugim državama – kaže Cenić.

Pad prihoda

Tvrdi da je nelogično i „gdje se zaposlio sav taj svijet ako je pad prihoda samo u RS 3,5 milijardi KM“.

– Mnogo je stvari potpuno nelogično, a uostalom neka pokažu gdje su ta nova radna mjesta, gdje su te nove fabrike. Ja bih voljela da to neko pokaže. Bila bih presretna da je tako i plakala od radosti, ali nije. Pogotovo ta brojka od 43.000 ljudi – kaže Cenić.

Zloupotreba podataka

Iz Centara civilnih inicijativa (CCI) mjesecima upozoravaju da se manipulacija o povećanoj zaposlenosti dešava zloupotrebom podataka Porezne uprave na mjesečnom nivou tako što se uzimaju pokazatelji o svim ljudima koji su na bilo koji način imali radni angažman, u šta ulaze i ugovori o djelu.

Autor: M. Aš.

avaz.ba

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close