Potrošićemo milione da bi se državni službenici ponovo bavili politikom!

Zenit Kelić je odlukom državnog ministra finansija i trezora Dragana Vrankića u februaru 2008. godine imenovan za pomoćnika ministra iako je bio treći na spisku kandidata po osvojenom broju bodova.

Kalić je do tada bio pomoćnik zamjenika ministra Fuada Kasumovićeva a njih dvojica ranije su se poznavali iz Federalne carinske uprave. U priči koju je otkrio Centar za istraživačko novinarstvo piše kako se Kalić prijavio na konkurs za posao pomoćnika ministra u Sektoru za provedbu sukcesije bivše Socijalističke federativne republike Jugoslavije i upravljanje imovinom BiH. Druga dva kandidata koja su se prijavila na isti posao imali su više bodova ali je odlukom ministra posao dobio Kalić.

U razgovoru za CIN jedan od kandidata je rekao kako se žalio na odluku, ali da mu žalba nije uvažena. “To bodovanje, to ništa ne znači“, rekao je kandidat Besim Krupalija, dodajući da kada su u pitanju rukovodeće službe u državnoj upravi „ politička partija odabere svog kandidata“. Krupalija je nastavio raditi u Sektoru za sukcesiju gdje mu je Kelić bio nadređeni.

Kelić je za CIN rekao da nije član nijedne stranke, smatrao je da je kompetentan i da ima puno radnog iskustva i viziju. „Ali, može se reći da mi je pomoglo i to što me poznavao i ministar i zamjenik ministra“.

Slobodna volja ministara

Na ovaj način su imenovani pomoćnici ministara iako su Zakonom o državnoj službi jasno propisana pravila njihovog imenovanja. Novim prijedlogom Zakona o državnoj službi u Federaciji BiH sva pravila su izbrisana a ministrima je ostavljeno da sami zapošljavaju svoje pomoćnike bez ikakvih propisanih kriterija.

Izmjene su po hitnom postupku usvojene u oba doma Parlamenta Federacije ali je još uvijek na čekanju jer izmjene nisu dobile dovoljan broj glasova Kluba Srba pa novi zakon mora na Ustavni sud. Klub smatraju kako usvajanjem Prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u Federaciji postoji mogućnost da niti jedan Srbin ne bude imenovan na mjesta pomoćnika ministara.

Do sada su ministri u Federaciji sami mogli imenovani svoje savjetnike koji su se obično u ministarstvima zadržavali koliko i sam ministar. Pomoćnici ministara i rukovodioci imali su stalni posao bez obzira na mandat ministra i na to mjesto su morali konkurisati gdje ih je ocjenjivala ispitna komisija sastavljena od četiri ili pet članova.

Izmjenama Zakona o državnoj službi svoje pomoćnike imenuje sam ministar i radno mjesto zadržavaju onoliko dugo koliko traje mandat ministra. Kada se završi mandat ministra oni idu kući, objasnio je federalni ministar pravde Mato Jozić.

Predviđeno je da Vlada treba da potvrdi imenovanja te da će se naknadno napraviti kriteriji koji kandidati trebaju ispunjavati. Za dosadašnje pomoćnike ministara predviđeno je da će biti raspoređeni na druga radna mjesta kao i rukovoditelji upravnih organizacija, uprava i stručnih službi koji su izmjenama gube status državnih službenika.
“Sekretar federalnih organa državne službe, pomoćnici, glavni federalni inspektori i šefovi kabineta federalnih organa državne službe nisu državni službenici”,rekao je Jozić nakon usvajanja zakona.

Članstvo u partiji, najbolja referenca

U Udruženju državnih službenika Federacije smatraju da će izmjene opteretiti budžete. Zlatko Kovačević, predsjednik Udruženja, smatra kako će najniži mogući trošak po jednom pomoćniku biti 2.000 maraka bruto mjesečno.

– Najavili su da te plate moraju biti veće od postojećih – kaže Kovačević i dodaje kako je za službenika koji gube status državnih službenika isprva bilo najavljeno da će izgubiti posao dok je kasnije rečeno da će biti raspoređeni na druga mjesta.

Federalni premijer Fadil Novalić je tokom usvajanja zakona rekao kako se on odnosi na 216 uposlenih na entitetskom nivou. U Federaciji se na ostalim nivoima vlasti zakon odnosi na čak brojku od 1.081 državnog službenika.

Način na koji su usvojene izmjene, smatra Kovačević, nije bio ispravan. On kaže kako nije bilo potrebe za usvajanjem izmjena po hitnom postupku te kako tokom cijelog procesa niko nije konsultovan.

Svoje protivljenje ovakvom načinu usvajanja izmjena zakona ranije je uputio u Ured za zakonodavstvo Federacije ali i druge međunarodne organizacije.

Predloženi amandmani na Zakon o državnoj službi mogu ugroziti integritet, pouzdanost i političku neutralnost državne službe u Federaciji, kako je već navela Evropska komisija, rekli su iz OHR-a.

“Imajući u vidu važnost ovog pitanja, amandmani o kojima je riječ ne bi se trebali razmatrati u Parlamentu po hitnom postupku, nego treba dati dovoljno vremena i prostora kako bi se osiguralo da se eventualnim izmjenama unaprijede efikasnost i profesionalnost državne službe”, smatrali su u OHR-u prije samog usvajanja izmjena.

Izaslanstvo Evropske unije u BiH pozvalo je vlast u Federaciji da ponovo razmotre izmjene zakona.

“Zabrinuti smo da će ova inicijativa produžiti listu političkih imenovanja u javnoj upravi što će imati veliki utjecaj na rukovodilački nivo državnih službi”, rekao je Andy McGaffy, glasnogovornik Izaslanstva EU u BiH.

Zlatko Kovačević objašnjava kako je do sada državnim službenicima bilo zabranjeno da se bave politikom.

– Sada će morati slušati politiku – kaže Kovačević i smatra kako će izmjenama zakona članska kartica stranke ili rodbinska odnosno prijateljska veza sa ministrima postati jedine reference za imenovanje.

– Neće biti ni mogućnosti žalbe na odluku o imenovanju – kaže Kovačević.

Državni službenici i rukovodioci do sada su morali podnijeti ostavku ukoliko su željeli da budu na izbornim listama a nisu smjeli biti ni u rukovodećim organima stranaka.

 

Troškovi racionalizacije

Transparency International je prije nekoliko dana organizovao okrugli sto o izmjenama zakona gdje je zaključeno da “se pod krinkom racionalizacije i reorganizacije državne službe uvodi dodatna politizacija”.

Lejla Ibranović, vršilac dužnosti direktora ove organizacije, kaže kako je Vlada Federacije “u potpunosti urušila principe moderne administracije, principe profesionalne nepristrasnosti i političke neutralnosti”.

– Pod krinkom racionalizacije i reorganizacije uvodi se dodatna politizacija, te se u potpunosti urušava državna služba i oduzima joj se ono malo kredibiliteta kojeg ima – kaže za Žurnal Ibranović i dodaje kako je apsurdno da su predložena rješenja “servirana” kao dio reformske agende i nešto što će BiH približiti EU.

– Pored spornog sadržaja prijedloga Zakona, koji se u potpunosti kose sa svim onim na čemu godinama EU i SIGMA insistiraju, još više zabrinjava način na koji se donose i usvajaju ovako bitni zakoni,  u hitnoj proceduri, uz provođenje pravnog nasilja, kršenje procedura, neuvažavanja mišljenja i stavova stručne javnosti, čime se jasno šalje poruka da je jedina intencija zapravo dodatno omogućavanje zapošljavanja politički podobnih kadrova – smatra Ibranović i dodaje kako će ova odluka imati finansijske implikacije jer se odnosi na 250 do 300 državnih službenika kojima je obećano zaposlenje na drugim mjestima unutar državne službe pa se broj službenika u administraciji ustvari povećava za 300:

Uzme li se u obzir njihova prosječna mjesečna naknada, dolazi se do zaključka da se građanima Federacije novostvoreni višemilionski trošak na godišnjem nivou servira kao ‘racionalizacija’.

Troškovi će biti još veći ako se iste izmjene dese u kantonima i opštinama.

Ibranović kaže kako je vlast u Federaciji potpuno ignorisala preporuke i kritike EU.

– Godinama EU izvještaji o napretku navode kako nema napretka u oblasti zapošljavanja u javnoj upravi i i da sistem treba biti uspostavljen na objektivnim i na meritornosti zasnovanim kriterijima – kaže Ibranović i dodaje kako su političari zaboravili i stavove građana:TI BiH podsjeća još jednom na stavove i percepciju građana o javnoj upravi koji su zapravo ključni, a na koje svi zaboravljaju, a to je da je su građani apsolutno svjesni zloupotrebe političkih partija za zapošljavanje vlastitih pristalica, da su svjesni da je politička  pripadnost ili rodbinska veza najvažniji kriterij za zapošljavanje u javnoj upravi i da nemaju apsolutno nikakvo povjerenje u objektivnost i nepristrasnost pri procesima zapošljavanja.

Ovakvim rješenjima se reforma javne uprave vraća na početak, obesmišljavaju se višegodisnji napori na reformisanju javne uprave i ogromna sredstva uložena s ciljem stvaranja transparentnije,  odgovornije i profesionalnije javne uprave koja će ispuniti standarde evropskog administrativnog prostora, smatra Ibranović.

(zurnal.info)