Popisom ništa ne gubimo, RS nam ništa nije ni dao

Insistiramo na duplim popisnicama, zbog mogućih manipulacija • Bolje dva bloka, nego da se glasovi Bošnjaka dijele na šest ili sedam partija, kaže u intervjuu za Oslobođenje Ramiz Salkić, potpredsjednik NSRS-a i član Predsjedništva SDA.

(Oslobođenje)

• Ljetni mjeseci vrijeme su dolaska dijaspore u BiH. Imate li kontakte s ljudima koji su danas raseljeni širom Evrope i svijeta?

– Kada je u pitanju naša dijaspora, među tim ljudima je veliki potencijal za građane BiH i za samu državu. Imam kontakte s njima, pogotovo na prostoru s kojeg ja dolazim, i oni su zainteresovani da učestvuju u različitim projektima, pogotovo u infrastrukturnim u mjestima iz kojih su protjerani, ali ono što je problem u cijeloj BiH jeste da oni ljudi koji imaju značajna finansijska sredstva još se ne odlučuju da ih investiraju u BiH. Da li je to strah od nekih prošlih vremena ili je razlog što većina naših ljudi u dijaspori novac zarađuje kroz obični a ne poduzetnički rad, ne znam. S tim ljudima treba održavati veze, razgovarati, pružiti im toplu dobrodošlicu, a onda vidjeti šta će se iz toga izroditi.

Slobodna procjena

• Koliko ih je još zainteresiranih za povratak?

– Ne mislim da je neko od te dijaspore zainteresovan za povratak, osim rijetkih slučajeva. Oni su riješili egzistencijalne probleme u inostranstvu, kada je u pitanju BiH, riješili su stambena pitanja ako žele da se vrate, ali mi njih svakako ne trebamo prekrižiti. Dakle, oni su građani BiH na privremenom radu, oni mogu dati svoj doprinos zemlji i kroz popis stanovništva i kroz glasačko tijelo. Njima ne treba oduzeti njihova građanska prava u BiH, a njihova je slobodna procjena i odluka gdje će živjeti i šta će raditi.

• U oktobru je popis stanovništva. Kakve rezultate treba očekivati i hoće li se to odraziti u političkom smislu na položaj Bošnjaka i Hrvata u RS-u, odnosno Srba u Federaciji BiH?

– Popis će faktički potvrditi da je u BiH došlo do ozbiljnih pomjeranja stanovništva, odnosno etničkog čišćenja i nasilnog progona ljudi sa prostora RS-a kada su Bošnjaci i Hrvati u pitanju i jednim dijelom sa prostora Federacije kada su Srbi u pitanju, ali i samih Hrvata i Bošnjaka unutar Federacije. Ali, popis će donijeti i rješenja za neke stvari oko kojih mi stalno imamo suprotstavljene stavove. Jer u RS-u  se svakodnevno osporava pitanje bosanskog jezika, pitanje Bošnjaka, a popis će pokazati da će se svi Bošnjaci, a vjerujem i mnogi drugi građani, izjasniti da govore bosanskim jezikom i to se više neće moći u jeziku srpskih političara i u medijima nazivati bošnjačkim jezikom. Isto tako, pokazat će se da će u ukupnom broju stanovnika u BiH određeni narod imati značajan skok, a drugi narodi značajan pad, što će usmjeriti neka buduća politička kretanja. Kada je u pitanju RS, evidentno je da će se smanjiti u ukupnom iznosu broj Bošnjaka i Hrvata i to je zabrinjavajuća činjenica. Zato smo mi, kao stranka, i bili najviše protiv unošenja odrednica o vjerskom i etničkom izjašnjavanju. Sada postoji opasnost da će i Bošnjaci i Srbi i Hrvati pokušati nešto da urade i da mi nećemo dobiti stvarni popis stanovništva. Jer ako Srbi u pograničnim područjima, a za to ima indicija, koji su odselili u Srbiju, dođu da se popišu u BiH, ako će to uraditi i Hrvati sa svojim Hercegovcima iz Hrvatske, ako Bošnjaci budu insistirali da dijaspora dođe i da se popiše, ponovo nećemo dobiti realnu sliku i nećemo EUROSTAT-u moći poslati podatke važne za razvoj BiH. Dakle, postoje problemi i oko imenovanja popisnih komisija, slično se radi i sa instruktorima i popisivačima. Čini mi se da nećemo imati veliku objektivnost. Iz tih razloga, mi u SDA smo ostavili mogućnost da, ako dođe do velikih manipulacija, iskažemo nezadovoljstvo i uskratimo podršku procesu popisa.

• Hoće li nakon popisa doći do umanjenja prava na učešće u vlasti Bošnjaka i Hrvata u RS-u?

– Sa pozicije Bošnjaka, mi gotovo da ništa i nemamo izgubiti, jer ništa i nemamo. Ono što se trebalo desiti, nije se desilo, nije se desila katarza, ponovno prihvatanje ljudi kao ljudi, a ne kao Bošnjaka, Srba i Hrvata. U RS-u evidentno imamo opštu odbojnost prema Bošnjacima i Hrvatima kada je u pitanju upošljavanje u javni sektor, upošljavanje u raznim institucijama, policiji… U ovom trenutku imamo situaciju da je na samo nekoliko čelnih pozicija u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti zadovoljena ravnopravnost konstitutivnih naroda, što je samo maska i priča za predstavnike međunarodne zajednice. Ali, po dubini, nemamo ništa što bi moglo zadovoljiti te principe. Dovoljno je vidjeti koliko je ljudi zaposleno u Vladi RS-a, Poreskoj upravi, u policiji da i ne govorimo. I svi problemi koji se dešavaju na terenu imaju svoj korijen u činjenici što unutar policije postoji nacionalno jednoumlje, tj. da je policija srpska i da Bošnjaci nemaju tu šta da traže. Bošnjaci bi nakon popisa mogli izgubiti pojedine predsjednike opština, ali oni su ionako samo marionete u rukama skupštinske većine. Pa, ako su takvi kakvi jesu, bolje da ih i nema. Bolje da imamo 100 zaposlenih radnika, nego jednog funkcionera.

• Sve su glasnija upozorenja o značaju da se na popisu Bošnjaci izjasne kao Bošnjaci, a ne muslimani. Radi li SDA na tome?

– Tu postoji jedna vrsta problema, s obzirom na činjenicu da su od 1946. do 1993. godine Bošnjaci tretirani kao muslimani, dakle kao vjerska skupina. I tu objektivno postoji problem, jer više generacija ljudi smatra da im je sada neko prekrojio etničku pripadnost, zaboravljajući da je to zapravo bilo učinjeno prije više od 50 godina, kada im je oduzeto nešto što su bili. Tu imamo problem, ali smo uvjereni da će popis pokazati da će se najveći dio Bošnjaka muslimana sada izjasniti kao Bošnjaci. Istorijski je vrlo važno da se izjasne kao Bošnjaci, da govore bosanskim jezikom. Mi tu vidimo šansu, kao što sam već rekao, da jednom zauvijek podvučemo liniju, i da oni koji nas osporavaju nemaju pravo više da to čine. Radimo na tome, na upoznavanju ljudi s promjenama koje su se desile, u ruralnim područjima jer njih to plaho ne zanima. Ono na čemu insistiramo, kada je u pitanju popis, jesu duple popisnice zbog mogućih manipulacija, da kopija ostaje kod popisanog lica i da se u statističkom smislu sabira Bošnjak i musliman. Mislim da su protiv toga i neki predstavnici međunarodne zajednice, jer bi popis mogao pokazati da Bošnjaci čine preko 50 posto stanovnika BiH i da više od 50 posto stanovnika BiH govori bosanskim jezikom, što će se onda, u konačnici, koristiti prema EU i UN-u, a što, možda, nekima stvara problem i u BiH i u međunarodnoj zajednici.

Podrška 1. martu

• Naredne godine su opšti izbori. Kako gledate na aktivnosti Koalicije 1. mart o registraciji birača i pozivu da se glasa u prijeratnom prebivalištu?

– Kada je u pitanju Koalicija 1. mart, znam da aktivno rade na registraciji birača. I kada su u pitanju izbori, svako ko radi na povećanju mase glasačkog tijela među Bošnjacima i Hrvatima ovdje u RS-u ima moju punu podršku. Kako će se Koalicija ponašati kako se izbori budu približavali, ne znam, ali mislim da bi bilo pogrešno da se ta NVO približi bilo kojoj političkoj opciji. Upoznat sam sa inicijativama za zajedničko nastupanje na izborima, ona je dobra i bit će određenih koaliranja. Kada su u pitanju Bošnjaci, mogla bi se napraviti dva politička bloka i to je bolje nego da se glasovi dijele na šest ili sedam partija.