Pojeftinjenje lijekova na čekanju sedam mjeseci
Donošenjem Pravilnika o reguliranju cijena lijekova na nivou države u određenoj mjeri stalo bi se na kraj divljanju pojedinih proizvođača koji su cijene podizali zbog slabe konkurencije, te su lijekovi u apotekama bili tri puta skuplji nego u zemljama regije.
Tvrdi to u razgovoru za “Dnevni avaz” Nataša Grubiša, direktorica Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, koja napominje da usvajanje Pravilnika u Savjetu ministara BiH čeka još od avgusta prošle godine.
Jeftiniji lijekovi
– Pojeftinjenje lijekova zavisit će i od samog lijeka i od propisa koje Pravilnikom budu propisani. No, on neće uticati na cijene lijekova koji se već nalaze na listama entitetskih fondova zdravstvenog osiguranja, jer su te cijene već niže od onih u maloprodaji – tvrdi Grubiša.
Prema riječima Grubiše, tržište BiH dovoljno je snabdjeveno lijekovima za karcinom, leukemiju i druga teška oboljenja.
– Njihova zastupljenost je na pozitivnim listama fondova zdravstvenog osiguranja, a za istue su nadležni nosioci dozvola za stavljanje u promet, proizvođači, te entitetski fondovi zdravstvenog osiguranja i Odjela za zdravstvo i ostale usluge Vlade Brčko Distrikta. Ukoliko neki specifični lijek nije registrovan, postoji mogućnostinterventnog uvoza lijekova, što je u nadležnosti entitetskih ministarstava zdravlja i Distrikta Brčko – napominje Grubiša.
Grubiša ističe da bh. građani ne trebaju paničiti zbog čestih povlačenja određenih lijekova s tržišta, jer do sada nisu zabilježeni neželjeni efekti.
– Ukoliko se radi o povlačenju s tržišta određene serije lijeka zbog neispravnosti, kao što je to bio slučaj sa Plivinim lijekom, to znači da su agencije za kontrolu uočile nepravilnosti, pa obavještavaju o povlačenju određene serije kako bi njihov lijek bio najvišeg mogućeg kvaliteta. Mi kada dobijemo prijave na neželjene reakcije šaljemo ih u Uppsala monitoring centar Svjetske zdrastvene organizacije za praćenje bezbjedne primjene lijekova. Oni procjenjuju da li će to neželjeno dejstvo biti stavljeno u uputstvo lijeka ili će lijek biti povučen sa tržišta. Mi smo u toku ove godine imali 17 prijavljenih neželjenih efekata, ali su već poznati i očekivani – kaže Grubiša.
Grubiša je istakla da Agencija nerijetko ima posla s lažnim lijekovima na tržištu, te dodala da im veliki problem predstvlja kupovina lijekova preko interneta.
– Naša farmaceutska inspekcija preduzela je određene mjere protiv tri internet provajdera zbog ovog problema. Kod dva smo uspjeli da spriječimo dalju prodaju. Kada je riječ o kupovini lijekova preko interneta tu se najčešće radi o sredstvima za mršavljenje, preparatima koji se koriste kod seksualne disfunkcije, uglavnom su to hormonalni preparati i svi oni kod kojih je vrlo teško saznati porijeklo, pa ne možemo, niti hoćemo govoriti o kvalitetu, bezbjednosti niti efkasnosti – kaže Grubiša.
Najprodavaniji lijekovi
Podljednjih godina, prema riječima Grubiše najviše su se prodavali lijekovi za kardiovaskularni sistem, lijekove za digestivni trakt i metabolizam, nervni sistem, te antineoplastici i imunomodulatori kao i antiinfektivni lijekovi za sistemsku primjenu.
Dodala je da je ukupan promet lijekova 2011. godine bio 511.854.605,78 maraka, u 2010-toj 526.147.606,05, a 2009. godine 467.154.671,81 KM.
Pacijenti zaštićeni od neželjenih posljedica
Govoreći o testiranju lijekova na ljudima, koje se odavno se vrši u BiH, Grubiša je pojasnila da je način sprovođenja kliničkih ispitivanja jasno definisan i prije nego što Agencija da saglasnost, lokalni etički komiteti daju svoje mišljenje na sprovođenje studije.
– Davanje dozvole za kliničko ispitivanje je u nadležnosti Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH i u skladu sa Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima, gdje je podnosilac zahtjeva za sprovođenje jednog kliničkog ispitivanja dužan ispuniti sve uslove propisane pomenutim Zakonom, uključujući i zaštitu pacijenata od eventualnih neželjenih posljedica. Bolnice, klinički centri i druge zdravstvene ustanove imaju na uvid dokumentaciju i prije naše saglasnosti, a napominjem, da su članovi Komisije za klinička ispitivanja predstavnici entiteta i Distrikta – pojašnjava Grubiša.
avaz
