BiHPrivreda

Oranice bez granica: Je li EU prijetnja ili šansa za bh. poljoprivrednike?

Zašto izvoz krompira, mlijeka, voća, povrća, ribe, šećera i vina, domaći poljoprivrednici ne vide kao šansu za izlazak na evropsko tržište?

Buka – Piše: Tatjana Čalić

Poljoprivreda je, često čujemo, razvojna šansa BiH. Bogata je plodnim tlom, čak polovinu države čine poljoprivredne površine, bogati smo i vodom i blagom klimom… Pa opet, većina voća i povrća koje se može naći u supermarketima i tržnicama je iz uvoza. Tačno je da banane i narandže ne možemo proizvoditi, ali se postavlja pitanje zašto uvozimo jabuke, šljive, krompir, luk ili mrkvu?

Poljoprivrednici kažu da je razloga mnogo. Od rata naovamo, poljoprivreda je opterećena brojnim problemima, od nepostojanja državne strategije, pravilnika, do  nedostatka podsticajne politike i adekvatnih budžetskih izdvajanja. Smatraju da je trenutno u našoj zemlji oko 70 odsto površina neiskorišteno, ali da će situacija biti i gora, jer se niko u svijetu poljoprivredom ne može baviti bez državnih poticaja i mjera koje štite domaću proizvodnju. A nadležni ćute i ne poduzimaju apsolutno ništa već 20 godina, osim možda kada treba kresati izdvajanja  za ovu oblast. Tako se još od rata nisu uspjeli dogovoriti i donijeti strategiju poljoprivrede za cijelu zemlju. Zbog njihovog nemara ili nerada, poljoprivrednici su izgubili pristup IPA fondovima u iznosu od  9,1 milion eura.

Pored gubitka spomenutih fondova, domaći poljoprivrednici su već mjesecima u strahu i od gubitka skromnog domaćeg tržišta, jer je 1. februara ove godine na snagu stupio prilagođeni Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SPP) između BiH i Evropske unije.

Kako bi se domaćoj javnosti, a posebno poljoprivrednicima, približio SPP i njegove brojne prednosti, ali i obaveze domaćih vlasti, Kancelarija specijalnog predstavnika Evropske unije u Bosni i Hercegovini (EUSR) pokrenula je projekt “Oranice bez granica”. U sklopu projekta se tokom cijelog februara održavaju javni forumi širom BiH, na kojima naši poljoprivredni proizvođači imaju prilika razgovarati sa predstavnicima evropske delegacije o šansama koje im se pružaju u procesu evropskih integracija, a istovremeno imaju priliku čuti i iskustva  kroz koja su prošle Hrvatska, Srbija i Italija.

Ono što se moglo čuti od strane domaćih poljoprivrednika na forumu u Banjaluci je da njihova priča, pogotovu ukoliko je riječ o malim proizvođačima, nema ni početka ni kraja.

“Poljoprivredom su se bavili moji roditelji, danas se bavim ja i nigdje nismo dospjeli. Možete li mi, možda vi reći, koje su to osnovne instance kojima se poljoprivredni proizvođači mogu obratiti za savjet, pomoć, bilo šta. Moja iskustva kažu da je to borba sa vjetrenjačama i priča koja nema ni svog početka, ni svog kraja”, rekla je na forumu u Banjaluci Mirjana L., poljoprivrednica iz Lijevča polja.

Većina poljoprivrednika se složila sa njom, smatrajući da nikada nisu bili bliže tržištu EU, a opet i nikada dalje.

Vladimir Usorac, predsjednik udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, smatra da su poljoprivrednici   potpuno nemoćni, te da jedino predstavnici EU mogu izvršiti pritisak na domaće političare i zakonodavna tijela da se konačno donese strategija poljoprivrede.

“U ruci EU je štap, ako ih oni ne uspiju natjerati da donesu strategiju, niko neće. Mi to pokušavamo već 20 godina i ništa. Mi imamo priliku promijeniti stvari na izborima, ali se, nažalost, zanesemo i za jedan ručak promijenimo mišljenje. Nama se evropski fondovi nude već 20 godina i na kraju ne dobijemo ništa. U ministarstvima nam sjede nekompetentni ljudi. Kako im nije jasno da su poljoprivrednicima potrebne veće subvencije i pogodnosti za proizvodnju, kako bi mogli da budu konkurentni s drugim zemljama. Za agrar se u EU izdvaja preko 50 posto, a kod nas od 3 do 4 posto, kako onda da budemo konkurentni”, naglašava Usorac.

Poljoprivrednici se moraju udruživati ako žele u EU

Govoreći o iskustvima iz Srbije, Jovica Jakšić iz Nezavisne asocijacije poljoprivrednika Srbije ističe da je za poljoprivrednike najvažnije udruživanje i stvaranje krovne organizacije na nivou BiH.

“Poljoprivrednici u Srbiji su godinama tražili od političara da učine nešto kako bi nam se olakšao plasman robe na domaće i na inostranom tržištu. Protestovali smo, vršili pritisak, ali bez većeg uspjeha. Na koncu smo se udružili i uspjeli izboriti za nas same. Isto su uradili i poljoprivrednici u Poljskoj. I smatram da je to najbolje rješenje”, rekao je na forumu u Banjaluci Jakšić.  “Ako zajedno kupujemo repromaterijal, dobijamo popust na veliku količinu. Zajedno nastupamo na tržištu i tako smo zanimljiviji većim kupcima. Tako postajemo profitabilniji. To bi moglo biti rješenje i za bh. proizvođače.”

Ipak, Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, smatra da je BiH daleko od krovnog udruženja. “ Bilo je pokušaja u ranijem period da se poljoprivrednici  udruže, ali kako vrijeme odmiče, to više niko i ne spominje. Ljudi gube moral, sve ih više gleda kako da napusti ovaj posao, počne neki drugi ili da jedostavno ode odavde. Samo u prošloj godini, 20 posto voćnjaka u RS je napušteno”, izjavio je za naš portal Dojčinović.

Napominje i da je za domaću proizvodnju ključna uloga države, jer sve evropske zemlje, imale one krovno udruženje poljoprivrednih proizvođača ili ne, od države dobijaju subvencije, poticaje i daleko veća sredstva se izdvajaju za poljoprivredu nego kod nas.

“Konkretno u slučaju voćara, mogu reći da mi nemamo asortiman voća koji se traži na tržištu EU. Naše jabuke možemo izvoziti u Hrvatsku, Srbiju i Rusku Federaciju, ali ne i u EU. Oni ove sorte ne poznaju i nisu tražene. Traže se maline, orasi, lješnici, drugačije sorte jabuka, ali riječ je o višegodišnjim zasadima, koji rod donose nakon 5 do 7 godina, a mi smo bez pomoći države, bez zaštitnih mjera nemoćni. I na kraju krajeva, šta da radimo sa sadašnjim zasadima, da ih jednostavno počupamo i dignemo kredit da zasadimo nešto drugo, što će donijeti rod za 7 godina? Neophodna nam je pomoć države, barem da u vrijeme berbe, 3 do 4 mjeseca, uvedu zaštitne mjere. Drugačije se ne možemo nositi sa robom iz EU koja je pod visokim subvencijama”, ističe Dojčinović.

Iskustva iz Hrvatske: Jačajte konkurentnost

Šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH ambasador Lars-Gunnar Wigemark smatra da poljoprivredni proizvođači moraju biti organizovaniji kako bi od domaćih vlasti dobili podršku za proizvodnju i ostvarili konkurentnost u odnosu na druge zemlje.

“Svjesni smo da su poljoprivrednici u BiH u ozbiljnom položaju, usljed nedostatka finansijskih sredstava, odnosno višegodišnjeg neisplaćivanja subvencija na koje  imaju zakonsko pravo”, rekao je Wigemark, uz stav da poljoprivrednici u oba bh. entiteta djeluju rascjepkano, a njihov glas bi se više čuo da nastupaju zajedno.

Naglasio je i da EU želi da poljoprivredni proizvođači u BiH uživaju sve pogodnosti koje donosi prisutnost na evropskom tržištu, čije standarde moraju ispuniti.

Miroslav Božić, bivši savjetnik hrvatskog ministra poljoprivrede i ekspert u realizaciji projekta EU pak smatra da je u ovom trenutku ključna stvar edukacija proizvođača i njihovo upoznavanje sa mogućnostima koje pružaju evropske integracije. Ističe i da ne treba imati iluzije da se pregovorima sa EU može puno toga postići, što pokazuju i iskustva Hrvatske. Prema njegovim riječima, može se ispuniti deset posto od očekivanog, dok je ostalo domaća zadaća.  Njegov savjet je jačanje konkurentnosti.

“Bez jačanja konkurentnosti, može se samo govoriti o velikoj prijetnji evropskih poljoprivrednih prehrambenih proizvoda na ovim tržištima, a to nije cilj, niti interes EU”, naglasio je Božić.

Trenutno se iz BiH na evropsko tržište može izvoziti krompir, mlijeko, voće, povrće, riba, šećer i vino, a ukoliko domaće vlasti usklade domaće standarde sa onima u EU, izvoz na evropsko tržište bi mogo biti omogućen  i dodatnim kategorijama proizvoda životinjskog porijekla, kao što su perad, konzumna jaja i svinjsko meso.

Banjaluka je sedmi grad u kome se organizuje forum “Oranice bez granica” o perspektivama razvoja bh. poljoprivrede, a naredni su zakazani za 16. i 17. februar u Gradačcu i Doboju. Projekat se završava 23. februara forumom u Trebinju.

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close