Danas je Svjetski dan Roma, proglašen odlukom UN.
Bilinopoljska izjava – 8. aprila 1203. godine
Bilinopoljska izjava je dokument u kojem su poglavari bosanske crkve, pred izaslanikom rimskog pape (Ivanom de Kazamarisom), izjavili da se odriču svoje hereze.
8.aprila 1203 godine, na lokaciji Bilinog polja je potpisana Bilinopoljska izjava. Bilinopoljska izjava je dokument u kojem su poglavari bosanske crkve, pred izaslanikom rimskog pape (Ivanom de Kazamarisom), izjavili da se odriču svoje hereze. Izjava je potpisana 8. aprila.1203 godine, na Bilinom polju kod Zenice, a izjavu su potpisali: bosanski ban Kulin, dubrovački arhiđakon Marin, kao i sedam poglavara, uključujući “djeda” Dragiča i “goste” Ljubina i Dražetu. Poslije potpisivanja izjave, Ljubin i Dražeta su otišli ugarskom kralju Emeriku i pred njim 30. aprila položili zakletvu da će se držati odluka iz izjave. Ova izjava bila je samo formalnog
karaktera, jer su se poglavari, uprkos potpisanoj izjavi, i dalje držali svoje vjere. Bilinopoljska izjava predstavlja značajan historijski izvor za poznavanje vjerskih i političkih prilika u srednjovjekovnoj Bosni.
Važna činjenica koja proizilazi iz same Bilinopoljske izjave je to da se radi o javnom istupanju bosanskih “krstjana” na Bilinom polju 1203. godine i da se u pojedinim historijskim dokumentima nazivaju bosanski “krstjani”. Javnost istupa dokazuje njihov poseban identitet, a u isto vrijeme, naklonost bosanske državne vlasti, jer je bosanski ban Kulin bio njihov zaštitnik.
Bilinopoljska izjava nije samo dokument jednog vremena već je to istovremeno svjedočanstvo višestoljetne prisutnosti dobrih Bošnjana na ovim prostorima, njihovog bivstvovanja na ovim prostorima, specifičnog kulturno-civilizacijskog kod,svega onog što se danas uzima kao odrednica postojanja kontinuiteta državnosti.
Ovaj važan dokument vezan je za našu općinu Zenica kao i ploča sudije Građeše koja je pronađena u naselju Podbrježje, koji se kao dokumenti i predmeti trebaju tretirati kao baštinici i čuvari srednjovjekovne historije. Srednjovjekovna tvrđava Vranduk kao i (predanje o Ardubi i vođi Batonu), Janjići kao sjedište bosanskog dida i druga mjesta na području općine
Zenica, govore da su od davnina na ovim prostorima živjele organizovane zajednice koje su ostavili svoje tragove življenja i djelovanja. Nadamo se, da ćemo u budućem periodu kroz arheološka istraživanja saznati mnogo više o našim precima. Muzej Grada Zenice kao i nekoliko entuzijasta,,naših sugrađana koji se bave historijom i arheološkim istraživanjima našega kraja, čine određene napore u tom smjeru. .Jedan od njih je i mladi i uspješni Edin Bujak koji je prvi diplomirani arheolog i uskoro magistar arheologije sa područja općine Zenica.
Sama činjenica da je Bilino polje kao mjesto i kao toponim, opstalo kroz vrijeme, govori dovoljno o značaju historijskog lokaliteta koji je sada dom našeg voljenog Čelika, kao i dom državnoj reprezentaciji u nogometu- BiH zmajevima koji svojim igrama i pobjedama vraćaju optimizam Bosanaca i Hercegovaca i u ova ne tako lijepa vremena vraćaju ponos i osmijeh na lica i mladih i starih.
(http://www.magazinplus.eu/clanak/marko-vego-bilino-polje-je-arnautovicko-naselje-brod-u-visokom-a-ne-u-zenici/)
Bilinopoljska izjava – 8. aprila 1203. g. / “Bilino Polje” je arnautovičko naselje Brod u Visokom
1971. počeo Prvi svjetski kongres Roma, koji je verifikovao autentično ime pripadnika tog naroda – Rom, što na jeziku Roma znači čovjek.
Rođeni:
1859 – Edmund Husserl, njemački filozof
1892 – Mary Pickford, američka filmska glumica
1911 – Émil Cioran, francuski pisac i filozof rumunskog porijekla
1925 – George Stibitz, američki istraživač
1929 – Jacques Brel, francuski šansonjer
1938 – Kofi Annan, afrički političar iz Gane i 7. generalni sekretar Ujedinjenih nacija
1948 – Patty Pravo, italijanska pjevačica
1951 – Sergio Blažić, hrvatski pjevač i član rock grupe Atomsko sklonište
1954 – John Schneider, američki glumac
1966 – Zehrudin Isaković, bosanskohercegovački novinar i režiser
1969 – Arabella Kiesbauer, austrijska TV-voditeljica
Umrli:
1848 – Gaetano Donizetti, italijanski kompozitor
1905 – Josip Juraj Strossmayer, biskup đakovačko-bosanski i srijemski (od 1849.), političar, kulturni djelatnik i pisac
1973 – Pablo Picasso (Malaga, 25. oktobar 1881. – Mougins, 8. april 1973.), španski slikar.
Jedan od najistaknutijih slikara 20. vijeka. Njegova je talentiranost bila izuzetna od najranijeg djetinjstva. U Barceloni, gdje je pohađao školu, kao i u Madridu gdje je bio svakodnevni posjetitelj muzeja Prado, ispitivao je sve u vezi sa slikarstvom, a sanjao je i o Parizu, kamo napokon stiže u oktobru 1900. godine.
U historiji slikarstva malo je “državnih udara” koji se smionošću i odjekom mogu mjeriti s onim što ga je Pablo Picasso ostvario 1907. godine, kada je svojim zapanjenim prijateljima pokazao “Gospođice iz Avignona”, sliku na kojoj je svijet predočio kao u razbijenu zrcalu. Picasso je bio pokretač i inspirator slikarskih smjerova kao što su kubizam i sugestivni ekspresionizam koji predstavljaju pravi revolucionarni obrat u modernoj likovnoj umjetnosti.
Njegov veliki opus obuhvaća više stvaralačkih faza: “modru”, “ružičastu”, “kubističku” , zatim “klasičnu”, “nadrealisitčku” i “ekspresionističku”. Gotovo da nema likovnog područja u kojem Picasso nije izrazio svoj umjetnički kreativni genij. Bavio se slikarstvom na platnu i na zidu, skulpturom, grafikom i keramikom, izrađivao kolaže i plakate i u svemu tome bio velik. Zakleo se da se neće vratiti u domovinu Španiju sve dok je na vlasti Francov režim. Svoje se zakletve i pridržavao, tako da je sve do smrti, 8. aprila 1973. godine, živio u Francuskoj.
1988 – Hamdija Pozderac, predsjednik Savezne Republike Bosne i Hercegovine
1994 – Kurt Cobain, američki muzičar
8. april (travanj) (8.4.) je 98. dan godine po gregorijanskom kalendaru (99. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 267 dana.
