OECD: Najdeblji, najljeniji i najpijaniji u Europi…

Europljani su generalno gledano dobrog zdravlja. Isto tako, Europljani duže žive, gdje je očekivan životni vijek muškarca 75 godina, a žene 82 godine, što pokazuju podaci dobiveni između 1980. i 2010. godine.

Najnovije izvješće OECD-a otkrilo je i porast bolesti poput dijabetesa i astme, djelomice zbog učinkovitijih liječničkih dijagnoza, ali i zbog povećane konzumacije alkohola, pušenja i masne hrane, prenosi Washington Post.

Izvješće OECD-a predstavilo je prosjeke europskih zemalja u pretilosti, konzumaciji alkohola i fizičkoj aktivnosti.

Alkohol

Nikad ne biste pogodili koja europska najviše konzumira alkohol. S 15,3 litre alkohola godišnje, tu prednjači Luksemburg, što je porast od 12 posto u odnosu na 1980. godinu. OECD međutim ističe kako su zapravo strani državljani odgovorni za takav prosjek potrošnje alkohola u Luksemburgu, zbog tamošnjeg manjeg poreza na alkoholna pića od europskog prosjeka.

Iz Luksemburga na ljestvici su Latvija i Rumunjska s 13,2 i 12,7 litara godišnje.

Isto tako istraživanje OECD-a pokazalo je i zabrinjavajuće rezultate istraživanja alkoholiziranosti kod tinejdžera u dobi od 15-godina. Svaki drugi 15-godišnjak/inja iz Danske tako priznaju kako su u životu bili pijani dvaput. Šokantno je da su danske tinejdžerice u tom smislu gore od dječaka. Njih 56 posto priznalo je kako se opijalo, dok je 55 posto njihovih muških vršnjaka priznalo istu stvar.

Druga na toj ljestvici je Latvija, no kod njih postoji osjetan jaz, jer 57 posto tinejdžera priznaje kako su već bili u alkoholiziranom stanju, dok isto priznaje 47 posto tinejdžerica.

Unatoč rigoroznim zakonima o oglašavanju alkoholnih pića i smanjenju konzumacije od 15 posto od 1980. godine, Europa je još uvijek vodeća regija svijeta po konzumaciji alkohola, koji isto tako predstavlja treći zdravstveni rizik u EU, odmah iza duhana i visokog krvnog tlaka. Problem je u tome što dok se jedan dio Europe ‘trijezni’, drugi se odaje alkoholu.

Pretilost

U posljednjih 20 godina pretilost se udvostručila u EU i sada iznosi 17 posto, što izaziva zabrinutost u javnom zdravstvu.

Mađari su najdeblji narod u EU, s 28,5 posto pretile populacije, a slijede ih Britanci s 26,1 posto i Irci s 23 posto.

Autori studije ističu kako bi porezi na mast i šećer mogli biti rješenje tog problema, a primjeri takvih poreza već postoje u Finskoj, Francuskoj i Mađarskoj.

Fizička aktivnost

Generalno gledano tek se jedno dijete na njih petero u EU regularno bavi vježbanjem. Studijom nisu obuhvaćene odrasle osobe, no ako bi sva ispitana djeca ostala nepromijenjenih navika u budućnosti, Talijani bi bili u velikoj nevolji, smatraju autori studije.

Austrijanci su najaktivniji u tom smislu, dok se kod Talijana tek 7 posto djevojčica bavi regularnom vježbom te tek 12 posto dječaka.

Kada bi u sva ova istraživanja ubrstili Bosnu i Hercegovinu, možemo se okladiti da bi (nažalost) vjerojatno bila vodeća u prvoj kategoriji…

dnevnik.hr