OPASNOSTI KOJE DOLAZE
BiH i Hrvatska imaju niz otvorenih pitanja za koja nužno ne postoji volja da se ona riješe obeštećenjem naše države, prvenstveno zbog uloge HDZ-a u procesima na državnom i federalnom nivou.
Kako je ranije najavio lider HDZ-a Dragan Čović, prva zajednička sjednica novog saziva Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske trebala bi biti održana u martu.
To bi bio i prvi zajednički sastanak Vijeća ministara i vladinih tijela drugih država.
Mnogo je otvorenih pitanja u odnosima BiH i Hrvatske, od kojih se jedni žele banalizirati, drugi gurnuti pod tepih, dok se o trećima ponekada nešto i može čuti u javnom prostoru.
Naravno, na spisku važnih pitanja u odnosima sa Hrvtskom je olakšavanje prelaska robe iz BiH na trište Evropske unije nakon što je ta država ušla u Schengen zonu, zbrinjavanje radioaktivnog otpada u Trgovskoj gori i tome slično, ali su brojna druga pitanja radioaktivnija po odnosu političkih snaga u našoj zemlji.
To su pitanja davanja koncesija na državnu imovinu BiH u Hrvatskoj, Južna interkonekcija i sve njene opasnosti te korištenje vode iz Buškog blata.
Zašto se mora zaustaviti korištenje imovine BiH
Dio imovine BiH u Hrvatskoj se koristi protivno volji i pravima naše države, a ona se pojavljuje čak i na javnim konkursima sa ciljem da se da pod dugoročni zakup.
Tako se Hrvatska koristi višemilionskom imovinom naše zemlje te BiH uskraćuje prava na imovinu.
Novoimenovano Vijeće ministara BiH trebalo bi pokrenuti to pitanje na sjednici sa Vladom Republike Hrvatske i tražiti naknadu štete za korištenje imovine svih građana BiH proteklih nekoliko decenija.
Vlasti u Hrvatskoj kao i one i Srbiji koriste satelite svoje politike u BiH kako bi pod krinkom zaštite kojekakvih interesa naroda, prikrile veliku finansijsku dobit koja će nastati kao rezultat divergentnog rada političkih stranaka u državnim institucijama.
Budući da već postoji odluka, odnosno usvojeni Sporazum o imovinsko-pravnim pitanjima Hrvatske i BiH koje bi Parlament BiH trebao konačno verificirati, nova parlamentarna većina i stranke koje čine državno Vijeće ministara trebale bi to pitanje pokrenuti nakon 18 godina čekanja.
Time bi konačno zaživio princip reciprociteta jer je BiH Hrvatskoj njenu imovinu vratila, dok je Hrvatska ušla u posjed imovine BiH.
Južna interkonekcija ili konekcija interesa
Prethodni saziv Vijeća ministara na dnevnom redu svoje sjednice iz novembra 2022. godine imao je i nacrt sporazuma o “Južnoj interkonekciji BiH i Hrvatske”, što je u suštini projekat izgradnje plinovoda.
Nekoliko je potencijalnih problema u vezi sa tim projektom, bez obzira što ga pojedini političari koji su postali ministri u novom Vijeću ministara karakteriziraju kao dobrog.
Kao prvo, trasa te interkoncekcije trebala bi ići od Posušja, preko Novog Travnika sa odvojkom za Mostar što je u suštini namjera HDZ-a da barem javnim preduzećem “zaokruži teritoriju sa većinskim hrvatskim stanovništvom”.
HDZ otvoreno traži reformu elektroprivrednih preduzeća u vlasništvu Federacije BiH što je i dio javnosti prezentiranog sporazuma između stranaka Osmorke/Šestorke i te stranke.
Tom reformom javno preduzeće “BH gas” bilo bi pretvoreno u neku vrstu “Hrvatskog BH Gasa”, iako nas prethodno iskustvo uči da javna preduzeća, poput elektroprivrede sa sjedištem u Mostaru, najčešće nose predznak “Hrvatske zajednice Herceg Bosne”.
Da bi sporazum između BiH i Hrvatske o izgradnji nove interkonekcije stupio na snagu, potrebno je da dobije saglasnost Vijeća ministara i Predsjedništva BiH.
U ovom primjeru legitimno je postaviti pitanje da li će taj proces voditi državne institucije informirano ili će one samo služiti za protok interesa HDZ-a.
Buško jezero
Hrvatska potopljeno zemljište Buškog jezera koristi za proizvodnju električne energije za što se općinama Livno i Tomislavgrad plaća nekoliko miliona KM godišnje, ali se ta naknada plaća samo za korištenje vode na HE Orlovac, dok postoje još tri hidrocentrale Đale, Kraljevac i Zakučac od kojih BiH nema prihod.
Prosjek njihove proizvodnje je oko 360.000 MWh što znači da Hrvatska elektroprivreda godišnje prihoduje oko 50 miliona KM.
Odluku o davanju koncesije voda Duvanjskog i Livanjskog polja Hrvatska je dala sama sebi odlukom Sabora 22.maja 1998. godine na period od 33 godine.
Čak je HEP tužila grad Livno tražeći isključivo vlasništvo nad parcelama te je sud u Livnu presudio u njihovu korist što je presedan i takva odluka bi bila poništena, ali se općina Livno nije ni žalila jer je u to vrijeme ministrica pravosuđa u tom kantonu bila Borjana Krišto (HDZ BiH), aktuelna predsjedavajuća Vijeća ministara BiH za koju sada trebamo vjerovati da radi u najvišem državnom interesu.
Šta radi HDZ?
HDZ kroz udruženje HNS promovira skupne politike “stranaka sa hrvatskim predznakom” maskirajući tako činjenicu da se zapravno samo skriva iza brojeva, a nedavno usvojena deklaracija tog udruženja govori sama za sebe.
U dijelu koji se bavi privredom, istaknuto je da će se raditi na povećanju energetske sigurnosti u BiH.
“Južna interkonekcija plinskih transportnih sistema Hrvatske i BiH ima stratešku važnost za sigurnost opskrbe BiH i hrvatskog stanovništva u BiH”, dio je teksta deklaracije.
Na samom početku deklaracije navedeno je da će HNS uspostaviti još bližu saradnju sa vlastima Hrvatske po pitanjima podizanja efikasnosti na granični prijelazima:
“I izgradnje kvalitetne infrastrukture koja će omogućiti brži prelazak granice u područjima gdje žive Hrvati u BiH”.
HDZ nema interes u jačanju državnih institucija jer njihovom destabilizacijom povećava se kapital susjedne države i ostvaruju njeni interesi.
Ostaje da se vidi i da li će koalicioni partneri HDZ-a iz Federacije BiH uvidjeti sve potencijalne opasnosti i olako ne nasjesti o priču o projektima koji su dobri za BiH jer su oni često samo fino upakovan nastavak rada na sprovođenju ideologija političkih stranaka.
S. Š. U.
Klix
