Kula na Zlatištu: Kako je nacionalni spomenik prodat Arapima
Ostavština Austro-Ugarske vladavine u Sarajevu smatra se neprocjenjivim historijskim blagom.
Dolazak ove monarhije u Bosnu i Hercegovinu označio je početak brojnih promjena, najprije u političkoj organizaciji, kulturnom životu i društvenim običajima grada, ali i u samoj arhitekturi koja je do tada nosila pečat prethodne osmanske vladavine. Austro-Ugarska je dosta pažnje posvećivala glavnom gradu Bosne i Hercegovine, a njihov sami dolazak najprije se uočavao u obezbjeđivanju strateških položaja iznad grada.
O tome danas svjedoče brojne kule iz ovog perioda čija je izgradnja trebala poslužiti kao mala vojarnica u slučaju napada, a i radi lakše kontrole i obezbjeđivanja prolaska ljudi i robe. Jedna od tih kula i danas se nalazi na Zlatištu iznad Sarajeva.
“O ovoj kuli se jako malo zna, sagrađena je u prvim decenijama austrougarske uprave, te je se u njoj nalazila jedna manja regimenta austrougarske vojske. Sam položaj Zlatišta je itekako bio povoljan za kontrolu i pregled teritorija a samim tim je bila i jako dobro uporište u slučaju napada. Kula na Zlatištu kao i drugi fortifikacioni objekti su bili uvezani u jedan polukrug kako bi spriječilo upade u grad i kako bi se grad mogao kontrolisati sa svih pozicija.
Arhitektonski gledano ova kula odgovara, klasičnom vojnom austrougarskom stilu, sa bedemima, prostorom za vojsku, oružarnicom, te komandnim centrom. Funkcionalno je kula bila povezana sa Franc-jozefovom kasarnom na Bistriku. Pokraj kule je izgrađen planinarski dom koji je uništen u ratnim zbivanjima 1992-1995. Oba objekta su zapuštena i niko ih ne koristi”, navodi se na stranici Kulturnog naslijeđa KS-a.
Proteklih dana u medijima su se pojavila spekulacije o prodaji kule, no na današnjoj konferenciji za medije načelnik Opštine Istočni Stari Grad Sarajevo Bojo Gašanović kazao je da se radi o dezinformacijama. Gasanović je potvrdio da je dao odobrenje za prodaju zemljišta firmi koja je izgradila zabavni park Sunnyland.
Načelnik je naveo da će zbog dezinformacija tužiti RTRS nadležnom sudu, te da će zahtijevati od direktora da kazni odgovorne pojedince. Tužbu će podnijeti jer je dokument za prodaju Zlatišta potpisao 2009. godine Slavko Vasić, te je naveo da na Zlatištu „nema srpske zemlje već samo bošnjačke“. Načelnik je potvrdio da je zbog ekonomske krize 2013. Zlatište stavljeno na licitaciju, te da su zemljište kupili Vlado Četković, Nataša Galijašević i firma Tehnogradin iz Gacka.
Ipak, Gašanović je potvrdio da je firma Emirates kupila zemljište koje uključuje kulu na Zlatištu od firme iz Banje Luke i vlasnika Dobrivoja Vidića, te da oni ne vide problem u tome da na tom području bude izgrađen hotel. Ipak, Gašanović je zaRadiosarajevo.ba kazao da sama kula ne može biti hotel, jer je zaštićena kao kulturna baština RS- a.
„Ona se ne može dirati niti mijenjati. Može biti galerija ili objekat kulturne baštine”, rekao je Gašanović za naš portal.
“Kula na Zlatištu nije proglašena kao nacionalni spomenik, međutim, Komisiji je podnesena peticija za ‘Prahistorijsku gradinu Zlatište koja čini kompleks sa gradinama Soukbunar i Debelo brdo’. Peticija se odnosi na nalaze srednjobosanske kulture”, potvrđeno je zaRadiosarajevo.ba iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.
Komisija je 2005. godine donijela odluku o proglašenjuarheološkog područja – Debelo brdo nacionalnim spomenikom BiH jer je Debelo brdo jedno od najznačajnijih prahistorijskih naselja bronzanog doba doba (1800-1300. godine prije naše ere) u unutrašnjosti sjeverozapadnog Balkana.
“Debelo brdo sa Zlatištem i Soukbunarom je jedno od najvažnijih nalazišta kasnog bronzanog doba (1400-1300/1100. godine prije naše ere)”, navode iz Komisije. “Pošto je pokretni arheološki materijal iz antičkog i kasnoantičkog doba većinom nađen u očuvanom tankom kulturnom sloju unutar zidina utvrđenja i u kulama A i B, pretpostavlja se da je ovdje bilo neko manje rimsko utvrđenje od I do IV stoljeća, a da je utvrđenje, čiji su ostaci otkriveni 1893. godine, sagrađeno negdje iza 535. godine, kada su ovi krajevi opet pripojeni Justinijanovom carstvu.”
U prahistorijskom periodu gradinski položaj Debelog brda bio je centralna odbrambena tačka i sklonište za okolno stanovništvo koje je imalo u početku svoje nastambe na Zlatištu i Soukbunaru, a kasnije vjerovatno i na samom Debelom brdu. Baš zbog položaja sa kojeg se vidi cijeli grad, Zlatište je bila jedna od ključnih strateških položaja u opsadi grada Sarajeva tokom posljednjeg rata.
Dodajmo i da je Savez logoraša RS-a u septembru 2014. godine podigao krst na Zlatištu navodno “kao znak sjećanja na više od 6.500 ubijenih sarajevskih Srba”, ali su mnogi građani procijenili ovaj čin kao dizanje spomenika ubicama, a ne žrtvama. Krst je oboren u decembru iste godine, a zbog njegovog rušenja tada je uhapšen Sarajlija Mirza Hatić.
