Koliko šerijata Evropa može da podnese?

Koliko je šerijatsko pravo kompatibilno sa današnjim sekularnim društvima? U kojoj se mjeri šerijat može integrisati u evropski pravni sistem? Odgovori na ova pitanja su traženi na nedavnoj konferenciji u Beču.

Otvarajući diskusiju o temi „Koliko šerijata Evropa može podnijeti?“, predavači konferencije u Beču najprije su konstatovali sve učestalije prijedloge da se dijelovi šerijata, oni koji se tiču privatnog i civilnog prava, integrišu u pravne sisteme zemalja zapadne Evrope. Ti prijedlozi, navedeno je u bečkoj Diplomatskoj akademiji, dolaze kako od političara, tako i od naučnika koji se bave islamom i njegovom integracijom u ovim zemljama.
Kelek: Samo odrastanje bez tutorstva stvara odgovorne građane.
Svi učesnici konferencije složili su se takođe da je rasprava o ovoj temi neminovna, s obzirom na sve veći broj muslimana u Evropi, te s obzirom na činjenicu da mnogi od njih žele živjeti u skladu sa onim što nalaže šerijat. Njima je to poželjno i omogućiti, jer sa jedne strane na to imaju pravo, a sa druge, jer bi to pospješilo njihovu integraciju u zemljama u kojima danas žive.

„Šerijat i žena“

Njemačka sociologinja Necla Kelek na konferenciji se bavila temom „Šerijat i žena“. Ona je navela da se u Njemačkoj došlo do zaključka da je učenicima i učenicama u javnim školama dozvoljeno da nose vjerska obilježja, tj. da se oblače onako kako to nalaže njihova religija. „Nošenje marame, i to je bilo ono što je u raznim raspravama izazivalo najviše kontraverzi, ne smije biti zabranjeno bilo kojim posebnim ugovorima, bilo sa roditeljima ili sa nekim drugim. Po meni ova preporuka radne grupe koja se u okviru Islamske konferencije bavila ovim pitanjem, podržava šerijatski princip života po božijem redu“, rekla je Kelek.

Ono što je, po njenom mišljenju kritično, jeste da se u islamu, kako je rekla, ne zna zapravo ko postavlja određene šerijatske norme i ko ih definiše. Različita tumačenja, rekla je Kelek, mogu dovesti i do normi koje se kose sa ustavima zemalja zapadne Evrope. Prema shvatanju njemačkih pravnika, onih koji su došli do navedenih zaključaka, te norme, ostane li se na primjeru učenika i učenica, mogu definisat i njihovi roditelji. „Odluka nekih roditelja da svoje kćerke još kao maloljetne u školu šalju sa maramom, po meni, međutim, nema nikakve veze sa vjerskim slobodama. Jer tu odluku ne donose učenice, već njihovi roditelji. Njima se oduzima pravo na vlastitu odluku, a samo osobe koje se razvijaju bez tutorstva i oslobođene vjerskih pravila, mogu postati odgovorni članovi građanskog društva“, zaključila je Kelek.

Shodno tome, u interesu osoba kojima se nanosi šteta, a za koju se opravdanje traži u šerijatu, država mora biti ta koja ima ovlašenja za kontrolu određenih normi.

Stvaranje paralenih pravnih sistema

Ovakvi slučajevi koji se tiču porodičnog prava, ujedno su i ono oko čega se u evropskim društvima najčešće diskutuje, konstatovao je historičar Heiko Heinisch. Parcijalno uvođenje dijelova šerijata u evropski pravni sistem po njemu bi značilo stvaranje paralenih pravnih sistema. Neki njihovi dijelovi važili bi samo za određene grupe, što bi, kako je rekao, bilo opasno. „To ne važi samo za šerijat, to važi za bilo koji drugi pravni sistem. Istorija je pokazala da posebna prava za određene grupe vode u njihovu izolaciju. To je za te grupe bilo često pogubno i bilo povod za diskriminaciju, jer su zbog tih posebnih prava te grupe postale nepoželjne. Ne kaže li baš osnovni princip ljudskih prava da su svi ljudi jednaki pred zakonom“, naveo je Heinisch. On je tako zaključio da šerijat za pojedinca može biti koristan vodič kroz život, i da protiv toga niko nema ništa, ukoliko se pri tome ne krši ustav.

No šerijat i ne pretendira da postane više od toga, pa je tako čudno zašto se o tome tako emocionalno raspravlja, objasnio je u razgovoru za Deutsche Welle prvi čovjek Islamske zajednice u BiH, reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić, takođe jedan od učesnika konferencije u Beču. „Nigdje u Evropi se ne primjenjuje bilo koji kanonski ili vjerski zakon. Ne razumijem otkud tolika fobija. Šerijat je mnogo više od onoga na šta se on pokušava svesti, a to su kamenovanja i slično. U šerijatu ne postoji ništa što se sukobljava sa evropskim ustavima, jer su svi evropski ustavi zasnovani na pet osnovnih principa koje i šerijat zastupa. To je pravo na život, pravo na vjeru, pravo na slobodu, pravo na imetak i pravo na čast. A cijela Evropa je zasnovana na demokraciji. Ljudi biraju parlamente, oni donose zakone, a sudije nisu kadije da provode bilo koji vjerski zakon. Šerijat je muslimanski pogled na svijet i vodič kroz život i ono što definiše muslimanki identitet, bilo gdje na svijetu“, zaključio je reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić.

Autor: Emir Numanović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić
dw.de

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close