Koliko će novi ustav promijeniti stanje u FBiH

Članovi ekspertne grupe koja je radila na prijedlogu novog ustava Federacije BiH organizovali su javnu raspravu u koju su uključili i politologe, univerzitetske profesore iz raznih oblasti, ali i predstavnike političkih partija da prokomentarišu iznesene prijedloge. Ocijenjeno je da su u smjernice uvršteni kvalitetni prijedlozi, ali da novi ustav, i ako se usvoji, neće bitno promijeniti situaciju u Federaciji, jer se njime ne predlaže smanjenje kantona, niti preglomazne administracije, što je bila ideja vodilja prilikom angažovanja eksperata.

Profesor ustavnog prava i član ekspertne grupe koja je sačinila smjernice za prijedlog novog Ustava FBiH Kasim Trnka napominje da je usaglašeni stav kako Federacija ima preglomaznu i preskupu administraciju i kako kao takva ne može biti funkcionalna.

„Više od tri godine se mučimo sa provođenjem relativno jednostavne promjene Ustava BiH oko primjene presude Sejdić-Finci, pa ne ide. Pa valja onda da uradimo dobro što možemo uraditi. U 20. godini postojanja Federacije BiH postoji opšta saglasnost da je Federacija prilično neefikasna, nefunkcionalna i vrlo skupa, a da je na taj način kočnica za unapređenje ustavnog uređenja BiH. Upravo zbog toga treba prvo da sredimo odnose unutar jednog entiteta, a da se onda sa te pozicije krene u jednu racionalniju prekompoziciju ustavnog uređenja BiH“, ocijenio je Trnka.

Trnka smatra da je jedna od najbitnijih smjernica pravnih eksperata kako u novom ustavu izbalansirati građansko i nacionalno.

„Da ste pitali neke druge ljude, naročito političke opcije, onda bi oni rekli da još uvijek postoji ozbiljan problem nacionalne majorizacije. A poruka naše ekspertne grupe jeste da se postigne najbolji balans između onoga što je građansko i onoga što je nacionalno. Jer, ustvari, mudrost ustavotvroca leži upravo u tome da ne pretegne ni građansko ni nacionalno, jer smo složeno društvo u kome zaista moramo voditi računa o balansu ta dva elementa i da na taj način, u toj sinergiji postignemo najbolje rezultate“, istakao je on.

Nekoliko dilema

Član ekspertne grupe Krešimir Zubak smatra da će se promjene Ustava Federacije neminovno reflektirati i na državni nivo.

„Kada bismo čekali politički trenutak da sazriju uvjeti da se pristupi promjenama Ustava BiH, vi biste u ovom stanju u kojem ste sada u Federaciji ostali još puno godina. Naravno da bismo mi to željeli, ali ako budemo čekali dok sazrije politička volja i svijest o promjeni Ustava BiH, čini mi se da možemo doći u još težu situaciju nego što smo sada“, smatra Zubak.

Profesor ustavnog prava sa mostarskog Sveučilišta Nurko Pobrić smatra da predložene promjene ipak neće bitno promijeniti stanje u Federaciji.

„Usvajanje tih preporuka u kompletnom obimu, po mom sudu neće bitno promijeniti odnose u vlasti u Federaciji, posebno neće Federaciju činiti funkcionalnijom, jeftinijom itd. Ostaju sve institucije iste, a ništa se ne smanjuje broj teritorijalno-političkih jedinica, kantona itd. Smanjenje eventualno broja članova doma ovoga ili onoga su nebitne stvari. One u ekonomskom smislu ne znače skoro ništa“, kaže Pobrić.

Profesor sa Filozoskog fakulteta Enver Kazaz napominje da je BiH zemlja nezavršenog rata i ustavne krize, te će za izmjene ustava presudan biti politički kontekst u kojem se promjene ustava predlažu. Za Kazaza ovaj potez pokušaja promjene Ustava FBiH, na prijedlog američke administracije, otvara i nekoliko dilema.

„Grupa stručnjaka je uradila veliki i ozbiljan posao. Međutim, ovo pitanje je pitanje bukvalno završetka rata u političkom polju i ono otvara nekoliko dilema: da li se rekonstrukcijom Federacije stvaraju praktički dva politička sistema u BiH, cementira RS sa svojom pravoslavizacijom i srbizacijom, da li se definitivno na taj način stvara mogućnost da jedna zemlja bude asimetrično organizirana? Naredna dilema: da li je na taj način definitivno međunarodna zajednica kapitulirala u BiH sa svim svojim inicijativama? I naredna dilema koju treba razmotriti: da li rekonstrukcija Federacije jeste izravno priznanje da mi imamo krizu Vašingtonskog sporazuma, a ne Dejtonskog, i je li na taj način pokušano da se riješi tzv. hrvatsko nacionalno pitanje u BiH? Ako se ono rješava, onda se moraju rješavati sva tri i moraju se rješavati na kompletnom prostoru BiH, kao i ostali identiteti. Dakle, nalazimo se u vrlo delikatnoj situaciji. Trebalo bi u jednom otvorenom dijalogu razmotriti svaku moguću posljedicu ove inicijative“, istakao je Kazaz.

RSE