LifestyleZdravlje

Koje sve bolesti prenose glodari?

Koje sve bolesti prenose glodari?

Svako domaćinstvo, ugostiteljski objekat, preduzeće, neka ustanova se bar nekad susrela sa nerado viđenim gostima -glodarima. Međutim, ovi nepoželjni gosti nikad nisu samo u prolazu i kod njih svakako ne važi ona fojnička izreka “svakog gosta tri dana dosta”.

Miševi i pacovi su verni pratioci čoveka vekovima unazad. Glodari su koji kada jednom lociraju hranu u vašem domu, znajte da ih se nećete tako lako rešiti.

Za miševe i pacove barijere ne postoje

Pojavljuju se tokom čitave godine. Vrlo lako se adaptiraju i otporni su na sve vremenske uslove. Zimi, zbog niskih temperatura i nedostatka hrane, njihova brojnost je povećana jer se povlače u kuće i druge objekte gde imaju idealne uslove za prezimljavanje. Obimno i brzo se razmnožavaju pogotovu u povoljnim uslovima kojima im pružaju naši topli i ušuškani domovi. Imaju veoma razvijena sva čula. Široko su rasprostranjeni i praktično ih svugde možete naći. Izvrsni su penjači koji mogu dospeti bilo gde pa im spratnost objekta ne predstavlja nikakav problem. 

Dugačak je spisak nehigijenskih mesta koje posećuju

U potrazi za hranom u stanju su da posete najnepristupačnija i nehigijenska mesta. Pre nego što se nastane u vaš dom znajte da postoji mogućnost da su sada upravo došli iz septičkih jama, kontenjera, sa nekih deponija smeća, napuštenih objekata, tavana, šupa. Stoga je deratizacija bitan servis za sve objekte u cilju sprečavanja širenja zaraze i zaraznih bolesti koje su u stanju da ove štetočine prenesu. Ka putu do hrane, ovi glodari prelaze kilometre po kanalizacionim vodovodima, električnim instalacijama, njivama čije su useve i plodove prethodno uništili pa traže mesto za prezimljavanje. 

Bolesti koje izazivaju pacovi i miševi

Pored toga što nanose ogromne i značajne materijalne i ekonomske štete, miševi i pacovi prvenstveno predstavljaju zdravstveno-bezbedonosni rizik. Ovi glodari su rezervoari i prenosioci čitavog niza infektivnih bolesti, bakterijskih, virusnih, parazitskih ali i gljivičnih bolesti. Od tih bolesti najopasnije kuga, leptospiroza, salmoneloza, tularemija, sodoku groznica, mišija groznica, trihineloza, lajsmanioza, kokcidioza ali i mnoge druge. 

Bruceloza je bolest uzrokovna bakterijom Brucella. Čovek se može zaraziti direktnim dodirom sa lučevinama i izlučinama zaraženih životinja ali i hranom koja je bila u kontaktu sa prenosiocima zaraze. 

Tularemija je pimarno bolest divljih životinja, prvenstveno glodara. Tularemijom se ljudi mogu zaraziti i preko zaraženih krpelja. Preko zaraženih divljih životinja bolest se može preneti na domaće životinje. Čovek može da se zarazi direktnim kontaktom sa obolelom životinjom kao i indirektno putem kontaminirane hrane, vode itd. Postoje četiri vrste tularemije od kojih je najteži oblik četvrta vrsta (tifoidni tip) koja dovodi do visoke temperature, bolova u stomaku i iscrpljenosti. Ako ova bolest dospe do pluća, može nastati pneumonija.

Urin pacova i miševa je odgovoran za širenje leptospiroze. Čovek se inficira preko povreda na koži ili preko sluzokože nosa, usta i očiju. Leptosiroza je oboljenje koje oštećuje jetru i bubrege i može dovesti do kardiovaskularnih problema. 

Salmoneloza je infekcija uzrokovana  bakterijom  Salmonella. Najčešći simptomi su dijareja, groznica, grčevi u stomaku i povraćanje. Infekcija se prenosi isključivo konzumacijom zaražene hrane. Ostale namirnice mogu dovesti do širenja bolesti ako su bile u dodiru sa stajskim đubrivom odnosno fekalnim bakterijama pacova.

Najpoznatija i najsmrtonosnija bakterijska bolest u istoriji koju su crni pacovi preneli ljudima preko buva jeste bakterija Yersinia pestis – nekada poznata kao crna kuga. Bolest je proistekla zbog nehigijenskih uslova u kojima su ljudi nekada živeli dok su pacovi bili glavni prenosioci zaraze.

Groznica pacovskog ujeda poznata kao sodoku groznica, je oboljenje koje se prenosi ujedom zaraženog pacova ili drugih malih glodara. Izvor infekcije su glodari dok glavni rezervoar bakterija čine pacovi. Iako se najčešće prenosi ujedom, infekcija se na čoveka može preneti i hranom koja je prethodno bila zagađenai zmetom inficiranih životinja. Neretko od ove bolesti oboljevaju mala deca koju pacovi ujedu u toku spavanja. Ovo oboljenje može prouzrokovati bolove u zglobovima, otok, kao i mestimično crvenilo kože.

Hemoragijska groznica poznata kao mišija groznica, jeste akutna virusna prirodnožarišna bolest. Ova groznica je uvek prisutna sa različitom učestalošću od godine do godine. Najčešće se javlja u pojedinačnim oblicima dok je ređe u idu epidemije. Epidemije se javljaju u godinama kada je znatno povećana brojnost glodara tkz„mišija godina“. Hemoragijsku groznicu sa bubrežnim sindromom (HGBS), izazivaju zaraženi glodari preko svojih izlučevina (pljuvačke, mokraće i izmeta) čime zagađuju spoljnu sredinu. Rezervoar i izvor uzročnika ove bolesti čine mišoliki glodari (poljski, domaći miš, domaći pacov i drugi) koji nemaju simptome. Ljudi najčešće oboljevaju upotrebom hrane i vode zaražene izlučevinama zaraženih glodara. Bolest je praćena visokom temperaturom, bolom u stomaku, povraćanjem, bolovima u krstima, tačkastim krvarenjem po koži itd.

Izmet, perut i odbačene dlake pacova mogu da izazovu alergijske reakcije kod ljudi.

Zaštita

Bez odgovarajućeg programa deratizacije, razne zamke i otrovi imaju samo privremeni efekat na smanjenje broja populacija glodara. Pored materijalnih, ekonomskih šteta, zdrastvena ”šteta” je jedina koja neretko ume biti nepopravljiva. Iz tog razloga, ljudi se više opredeljuju za opciju deratizacije. Sprečiti pojavu neke bolesti uvek je bolje i ekonomičnije nego je kasnije lečiti.

Autor: Vladan Medaković

magazinplus.eu

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close