Kad padnu maske

Popis stanovništva, u normalnijim društvima, je potpuno bezopasna, apolitična i pomalo dosadna statistička operacija koja državama služi da bi svakih deset godina dobile realnu sliku zemlje da bi uskladile svoje politike sa dobijenim stanjem: koliko domaćinstava, koliko muškaraca, koliko žena, koliko djece, penzionera, stranaca, ko su vlasnici imovine, koji je stepen obrazovanja itd.

U zemlji kao što je BiH, popis stanovništva, predviđen za oktobar 2013, nakon 22 godine nagađanja i odsustva bilo kakvih valjanih statistika o bh. populaciji, s pravom prerasta u najvažniji postdejtonski politički događaj i to iz dva razloga:

Pod jedan, istorijsko-pedagoški aspekt: oktobarski popis će izložiti inventuru posljedica rata devedesetih i postratne ekonomske, socijalne, edukativne, demografske i svake druge destrukcije društva. Rezultati će, bez iznenađenja, statistički opisati jedno negativno istorijsko poglavlje u BiH koje podsjeća na astrofizički pojam Crne rupe u koju su nas demokratski gurnule široke mase nacionalno osviještenih glasača na izborima 1990. Iz tog ugla gledano, rezultati popisa komparativno će poslužiti i kao istorijski dokument na temu : „Posljedice etničkog nacionalizma na Balkanu 1991- 2013“, dakle jedno, koliko god naučno korisno toliko i sumorno štivo o suštini srpstva, hrvatstva i bošnjaštva.

Pod dva, realpolitički aspekt; popis stanovništva će i službeno potvrditi postojanje brojne populacije Ostalih, onih koji se ne žele svrstati u trolist. Drugim rječima, u eksportnom multi-kulti bloku koji je do sada, uživajući podršku zapada, baštinio i branio ideju bosanskohercegovačke državnosti doće do podjele na Bošnjake i na Ostale. Ako malo zavirimo u prošlost vidjet ćemo da su ove dvije posve različite grupe, usljed građanskog rata i srpsko-hrvatsko-crnogorske agresije na BiH, bile silom prilika objektivni saveznici. Najbolji dokaz za to su evolucija i ideološke dvojbe Armije Bosne i Hercegovine tokom rata, te jedine „kontroverzne“ vojne formacije u BiH, koja je, paradoksalno, u svojim redovima, ovisno od vremena i mjesta, okupljala i bošnjačke (pan-muslimanske) nacionaliste i republikanski opredijeljene građane a la Jovan Divjak. Sve ostale vojne formacije bile su otvoreno protiv BiH kao zemlje jednakopravnih građana.

Postpopisno rođenje ove, de facto, četvrte kategorije bh. državljana, pod uslovom da se Ostali politički organizuju, promijeniće na bolje odnose u političkom životu i približiće Bosnu i Hercegovinu njenoj realnosti.

Bošnjačko-muslimanski nacionalizam bez paravana Ostalih ostaće gol i biće mu sigurno jako teško objasniti da je taj nacionalizam nešto drugo osim orijentalne verzije srpstva i hrvatstva, propalih projekata baziranih na korupciji, zločinu, samoviktimizaciji i veleizdaji državne ekonomije.

Srpska i hrvatska politika u BiH će također patiti od nastanka nove političke kategorije. Ova dva nacionalizma bazirali su, ne bez razloga, čitavu svoju poslijeratnu komunikaciju na „dvoličnosti Sarajeva“. Sve su prilike da će uskoro trebati potegnuti za nekom novom komunikacijom, jer uskoro, Sarajevo neće biti dvolično, već će biti dva Sarajeva, dvije Tuzle, ali i dvije Banjaluke i najmanje tri Mostara…
gf ostali
Danas, nekoliko mjeseci prije popisa stanovništva maske već uveliko padaju. Bošnjačke elite, u paničnom strahu od Ostalih, za koje smatraju da bi im mogli ugroziti brojčano stanje, apeluju, kao sandžački muftija Zukorlić iz obližnje Srbije, na „zov tradicije, kulture, ali i pameti“, kao da želi poručiti da je multikulturalnost predugo trajala, i da ne bi trebala preći u identitet.

Također, veoma je znakovito da među aktivistima za odbranu brojnosti Bošnjaka (kampanja „Bitno je biti Bošnjak“) u prvom redu nalazimo Sejfudina Tokića i Hamdiju Lipovaču, dvije figure sa dugim „socijaldemokratskim“ stažem.

Nešto se sprema u Bosni i Hercegovini, dinamika nadolazećeg popisa koja je prouzrokovala bošnjačku paniku i natjerala Dodika da pozove Srbe da se „ne izjašnjavaju kao Bosanci“ su odličan znak za normalne ljude u BiH, kojih još uvijek ima u svim dijelovima zemlje. To su ljudi koji će sutra, nakon popisa, ujedinjeni stati u odbranu sekularnog društva protiv teološkog mračnjaštva, to su ljudi koji će, nakon popisa, zajednički braniti ljudsko dostojanstvo protiv troglavog bezumlja.
 Osvit Seferović
| AbrašMEDIA | Ostali.com

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close