Kultura življenjaLifestyle

Zašto najveći idioti uvijek misle da su najpametniji?

Ispodprosječni pojedinci koji su s godinama izgradili samouvjerenost pa danas žive u uvjerenju da su nešto posebno, mogli bi se neugodno iznenaditi ako pogledaju video u kojem se objašnjava Dunning-Kruger učinak.

Naime, u videu se na vrlo jasan i jednostavan način odgovara na pitanje zašto najveći idioti vjeruju da su najpametniji.  

Naravno, objašnjenje ovog psihološkog fenomena vjerojatno će proći ispod njihovog radara jer čak i ako ga nekim čudom pogledaju, vjerojatno neće ni registrirati da se to odnosi na njih.

No, ako pripadate onoj drugoj skupini i ako vam nekim čudom zatreba ova informacija u obračunu s nekim bahatim glupanom, a iz nekog razloga ne možete pogledati video, radi se o zanimljivoj studiji. Socijalni psiholozi David Dunning i Justin Kruger 1999. proveli su istraživanje i otkrili da oni s najmanjom vjerojatnosti da obave određeni zadatak imaju najveću sklonost tome da precijene vlastite sposobnost dok oni koji svoje zadatke uspješno obavljaju smatraju da su, u najbolje slučaju, malo iznad prosjeka. Ukratko, oni koji su malo iznad prosjeka u načelu vjeruju da su malo iznad prosjeka.

Ova je studija rezultirala identifikacijom fenomena koji je nazvan “Dunning-Krugerov učinak” koji se definira kao “kognitivna predrasuda ljudi koji greškom procjenjuju vlastite kognitivne sposobnosti većima nego zaista jesu”.

S ovim ste se fenomenom vjerojatno mnogo puta susreli, ne samo na društvenim mrežama koje su kraljevstvo idiota koji su uvjereni da znaju više od ostalih već i u svakodnevnoj komunikaciji s ljudima. Pojedinci skloni stvaranju vlastite “subjektivne socijalne stvarnost” koja je u potpunom neskladu s objektivnom stvarnošću, vrlo često vjeruju da znaju više i da im to daje pravo da drugima pametuju iako o pojedinim temama nemaju pojma.

Jednostavno rečeno, oni vjeruju da su najbolji za određeni posao, neovisno o tome radi li se o rješavanju logičkih zagonetki, identificiranju gramatičkih pogrešaka ili čak procijeni toga je li neka šala duhovita ili ne. Naime, ova je studija ponovljena mnogo puta i pritom je korištena široka lepeza kognitivnih zadataka.

Ako ste čitajući ovo pomislili “o ne, siguran sam da sam jedan od takvih”, imamo dobru vijest za vas – vjerojatno niste ispodprosječni. Isto tako, protiv Dunning-Krugerovog učinka borite se tzv. “metakognicijom”, to jest, razmišljate o načinu na koji razmišljate. Procjenom vlastitih ograničenja na realističan način, u stanju ste odrediti koliko vam je truda potrebno da u nečem postanete dobri.

Index

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close