U Zemaljskom muzeju u Sarajevu danas je upriličena promocija dvije zbirke priča na romskom jeziku pod nazivom “Rade Uhlik: Rromane paramiča/Romske priče (Zbirke I i II)”.
Tako je romski jezik, koji je na ovim prostorima prisutan već dugi niz godina, po prvi put predstavljen u obliku priča, i to simbolično upravo na Svjetski dan romskog jezika.
Priče je prikupio Sarajlija Rade Uhlik, lingvista, humanista i akademik, koji je iza sebe ostavio na desetine knjiga i članaka o Romima, romskoj kulturi i jeziku. Najčešće ih je zapisivao na gurbetskom dijalektu bh. Roma
Kako je rečeno tokom promocije, priče odražavaju svo bogatstvo emocije i jezika, historije, kulture i običaja romskog naroda, te na svoj način indirektno govore o položaju Roma u periodu kada su kazivane.
Na promociji u novootovorenom Odjelu za prahistoriju Zemaljskog muzeja obratili su se direktor Muzeja Mirsad Sijarić, direktorica Fonda otvoreno društvo BiH Dobrila Govedarica, urednica knjiga, književnica, prevoditeljica i profesorica romskog porijekla dr. Hedina Tahirović-Sijerčić, recenzent sa Filološkog fakulteta Univerziteta Crne Gore prof. dr. Igor Lakić, pjesnikinja Ferida Duraković, te unuk Radeta Uhlika, Mladen Uhlik.
Uoči promocije, u izjavi za medije Hedina Tahirović-Sijerčić kazala je da zbirke sadrže više od 330 sakupljenih romskih priča na romskom jeziku, kao i naučne i istraživačke tekstove.
Romolog Rade Uhlik, koji je sakupio sve te priče, kaže Tahirović-Sijerčić, posjećivao je čergarske/gurbetske grupe Roma i od njih dobijao priče.
– Naročito je karakterističan način na koji su one ispričane, onako ljudski. On je te priče u originalu zapisao – rekla je Tahirović-Sijerčić.
Navodi i da je tokom prevođenja zbirki pokušala primijeniti prevodilačku strategiju kojom bi omogućila lakše istraživanje ali i učenje romskog jezika.
– Institucije i svi oni koji trebaju da podrže romski jezik, kulturu i naš narod su zakazali. Sramota je da ova država, u kojoj mi boravimo od 14. vijeka, ne iznalazi način da bilo šta pokrene i potpomogne izučavanje i učenje romskog jezika – dodala je Tahirović-Sijerčić.
Direktor Zemaljskog muzeja BiH Mirsad Sijarić kaže da je u BiH napokon vrijeme da se posveti znatno više vremena, prostora i sredstava kako bi se zaštitila materijalna i nematerijalna kulturna baština.
– Evo vidite, padne kiša i sve nestane. A ovo će ostati za sva vremena, dok je mogućnosti da se čuvaju knjige, dok je Zemaljskog muzeja – govori Sijarić.
Napominje kako se u ovom slučaju još jednom pokazalo šta znači sistematski rad na prikupljanju kulturne baštine.
– Prije ili kasnije se pojavi neko, kao što se u ovom slučaju pojavila Hedina, koja je na staroj građi, za koju mi trenutno ovdje nemamo eksperte, uradila nešto što će ostati svim budućim generacijama – zaključio je Sijarić.
Odlomke iz knjiga na promociji na romskom jeziku danas su čitali Hedina Tahirović-Sijerčić i Dalibor Tanić, a na bosanskom Jasna Diklić. Urednica izdanja je dr. Hedina Tahirović-Sijerčić.
D.K.
(Vijesti.ba)