Izbori u Hrvatskoj: „Polarizacija umjesto tema“

Parlamentarni izbori u Hrvatskoj privukli su veliku pozornosti mediji na njemačkom jeziku. Analizira se predizborna kampanja, procjenjuju šanse za pobjedom dva velika tabora i pita zašto se nije pričalo o gospodarstvu?

„Hrvatska bira u burnim vremenima“, naslov je članka Mittelbayerische Zeitung. „Samo oko izbjeglica su svi u Hrvatskoj jedinstveni, inače su uoči izbora frcale iskre“, napominje ovaj list: „Iako je kroz Hrvatsku posljednjih tjedan prošlo preko 320 tisuća izbjeglica, tamo nije bilo velike unutarnjopolitičke svađe oko tog pitanja, kao u Njemačkoj“. Razlog je, piše Mittelbayerische Zeitung, u tome da su i vlada i oporba istog mišljenja, naime da bi svi tražitelji azila po mogućnosti trebali napustiti zemlju, u smjeru Slovenije i zapadne Europe. „I to je jedini zajednički nazivnik između vladajućeg SDP-a i oporbenog HDZ-a“.

Njemački list piše kako je predizborna kampanja protekla u međusobnim „grubim“ prigovorima i predviđanjima kako „najmlađu članicu EU-a očekuje gospodarska i društvena propast ukoliko politički protivnik osvoji vlast“. Iznimke nisu bile ni osobne uvrede, dodaje se. „Izbore bi mogle odlučiti brojne male stranke. A komentatori se žale da dvije velike stranke nemaju nikakav shvatljiv koncept za saniranje lošeg privrednog stanja. Državni dug je ogroman, državna birokracija koči sva područja, a reforma trome uprave nije na vidiku.“

„Milanović se nada postizbornom pokeru“, to je naslov na portalu lista Die Presse. „Njegovo samopouzdanje je veliko, a bilanca skromna“, dodaje austrijski dnevnik koji ističe loše gospodarsko stanje u Hrvatskoj. „Od 2008. je Hrvatska u recesiji, Zagreb je loše iskoristio ulazak u Europsku uniju, povlačenje već postojećih sredstava iz fondova EU-a je uspjelo samo djelomično i zbog loše pripreme za članstvo“.

„Oba tabora na izborima mogu računati s nešto više od 30% glasova i tek će u postizbornom pokeru pasti odluka o stvarnom pobjedniku izbora“, smatra Die Presse. Presuditi bi mogli zastupnici manjina, dijaspore i regionalnih stranaka, očekuje austrijski list.

Rasprostranjena apatija

„Polarizacija umjesto tema“ – to je naslov predizborne reportaže objavljene na portalu radio-postaje Deutschlandfunk. Dopisnik Norbert Mappes-Niediek opisuje raspoloženje uoči izbora, prenosi izjavu Petra Milata (iz centra Mama) o tome kako „posebice mladi i pripadnici srednje generacije imaju osjećaj da su isključeni zbog polarizacija tijekom kampanje“, te o „rasprostranjenoj apatiji“. Deutschlandfunk napominje da je iza Hrvatske sedam godine „recesije i depresije“, potom piše o prezaduženosti stotina tisuća kućanstava, o blokiranim računima: „Svaku kantu za smeće se 20 puta pretrese u potrazi za pranim plastičnim bocama, prije nego što dođe odvoz smeća“.

U reportaži se citira i izjave politologa Dejana Jovića (i bivšeg savjetnika predsjednika Republike Hrvatske I. Josipovića): „Zanimljivo je da nema velikih tema. Očekivalo se gospodarske teme, ali izgleda da nijedna stranka nema za ponuditi uzbudljiv gospodarski program“. Čak je i izbjeglička kriza, po mišljenju Jovića, igrala samo sporednu ulogu u kampanji: „Čini mi se da je kampanja vođena pod ideološkim i simboličkim aspektima, pri čemu dvije stranke simboliziraju te dvije Hrvatske“.

Badische Zeitung očekuje tijesan ishod izbora: „Oba tradicionalna tabora mogu se nadati pobjedi.“ I ovaj list napominje kako je kampanja bila dosadna, „bez tema i uzbuđenja“, te kako su oba tabora kao primarni cilj imala pokušaj mobiliziranja vlastitih pristalica. „Patrioti se kunu u ratne godine, a vladajuće stranke polažu nade u budućnost i skromni gospodarski rast“.

„Hrvatska traži najvećeg patriota“, to je naslov analize austrijskog Der Standarda, koji piše kako „se dvije velike stranke nisu usudile u predizbornoj kampanji pričati o nužnim reformama, i da su umjesto toga karte stavili na patriotizam“. Neovisno o tome, piše ovaj list, u Hrvatskoj je sveprisutna želja za promjenama: „I to ne bez razloga. Slaba privreda raste jako sporo, stopa nezaposlenosti je enormno visoka. Kod mladih iznosi čak 43%. Dugovi građana također su visoki, i to ne samo zbog kredita u francima. Bezperspektivnosti je dovela do toga da mnogi Hrvati napuštaju zemlju, samo u prošloj godini ih je bilo 25.000.”

Budući da nijedna stranka ne nudi stvarno rješenje za tu dilemu, te da u predizbornoj kampanji nitko nije htio izgubiti birače najavom bolnih reformi, igra se na kartu patriotizma, piše Der Standard.

DW.DE
MZ/DLF/Die Presse/Der Standard/sm

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close