Evropska granica – bezgranični problemi

Prve sedmice od ulaska Hrvatske u Evropsku uniju (EU) život uz granice postao je dodatno opterećen mnoštvom propisa i pravila. Stanovništvo u predgrađu Metkovića to posebno pogađa. Ulice su podijeljene evropskom granicom, a svakodnevni život mještana odvija se preko linija Evrope i Bosne i Hercegovine, izviještava Al Jazeere Balkans.

Na prelazu Metković nema uobičajenih gužvi, kolona. Već sedam dana ovaj prelaz je malogranični. Prazan je i obližnji šoping centar, udaljen oko 200 metara od centra Metkovića, ali u Bosni i Hercegovini. Kako granični prelaz nije međunarodni, uobičajena prekogranična nabavka postala je nemoguća.

Mještanima Gabela Polja u Bosni i Hercegovini Metković, opet, nikad nije bio dalji.

“Mi smo sad odsječeni, stavljeni u jednu vrstu karantene. Trgovine propadaju. Evo, vidite ovaj ‘Jurashop’, prazno, nigdje nikoga. Nitko ne pokušava prijeći zbog uvjeta na granicu”, kaže Andrija, mještanin Gabela Polja.

Poseban priča je Hercegovačka ulica. Tako se zove, ali je, zapravo, u Hrvatskoj i vrlo je posebna. Tom ulicom ide granica koja dijeli EU i Bosnu i Hercegovinu. No, građanima koji ovdje žive s obje strane to je najmanje zanimljivo. Život im je, kažu, otežan.

Dvije države u jednoj ulici

Tu se može doći jedino kroz Hrvatsku. Benzinska pumpa, trgovine, mesnica, sve je na bh. strani ulice, pa kupovina lako može biti prekršaj, a policija često patrolira. Poslovanje je gotovo nemoguće.

“Jedina veza za dovesti robu do njihovih objekata je ova ulica koja je u Republici Hrvatskoj. Sad ne postoji mogućnost da oni dovoze robu. Vjerojatno, čim zaživi Schengen, ovi će se objekti morati zatvoriti. Na koji način će riješiti to, ne znam“, kaže jedan mještanin Gabela Polja.

Nekada je sve ovo bilo u jednoj državi. Danas je sve drugačije. Andrija Bubalo, mještanin Metkovića, kaže da mu je zemlja koju ima u Bosni i Hercegovini, a on živi u Hrvatskoj i sad mu je onemogućeno otići po ono što sadi na svojoj zamlji.

Andrija često prelazi kod susjeda, prekoputa, u drugu zemlju. Tamo je sada porodica Prskalo, koja živi u Kelnu. Sada, kažu, ne znaju ni gdje su, ni kome pripadaju.

“Da mi ujutro treba hitna pomoć, ne znam gdje bi. Trebala bih u Čapljinu, ali je ona dalje. A ako zovem hitnu iz Hrvatske, ne može me voziti tamo”, žali se mještanka Jela Prskalo.

Izići iz kuće ne mogu bez dokumenata. Nekad ih kontroliraju, nekad ne. Žive uz granicu, a da bi je legalno prešli i nešto prevezli na propisnom prelazu, moraju putovati 15 kilometara. Evropski propisu su im, govore, pogazili osnovna prava.

Al-Jazeera Balkans