Ekonomija u BiH na strani interesa banaka
Građani Bosne i Hercegovine još dugo će čekati ulazak naše zemlje u Evropsku uniju, koja nameće poštivanje evropskih standarda, od kojih i oni mogu imati koristi. Kao primjer navodimo bankarski sektor u Hrvatskoj, koji nakon ulaska ove zemlje u evropsku porodicu retroaktivno građanima mora vratiti novac koji su godinama uzimali na ime troškova slanja opomena te obavijesti o likvidaciji tekućeg računa ili kreditne kartice.
Ko će u Bosni i Hercegovini, do našeg ulaska u Evropsku uniju, štititi klijente, a ne strane banke koje zarađuju ogromne profite i iznose ih izvan zemlje? Banke u Bosni i Hercegovini su u službi privatnih interesa, umjesto barem djelimičnog pokretanja domaće ekonomije.
Visoke naknade finansijskih usluga i samovoljno povećanje kamatnih stopa kredita osiguravaju bankama milionsku korist. Praksa je da za troškove slanja opomena banke uzimaju od jedne do pet maraka, a za obavještenja o likvidaciji tekućeg računa ili kreditne kartice dvostruko više.
“Imamo primjere da su kamate na kredite u otplati povećane i to u vrijeme kada je Euro LIBOR padao na tržištu. Banke su prevarile korisnike kredita tvrdeći da moraju povećati kamate jer je novac na tržištu poskupio, a to nije bilo tačno”, kaže predsjednica UO Saveza udruženja potrošača BiH Gordana Bulić.
“To je djelovanje van zakona, sjećamo se perioda kada su banke jednostrano dizale kamate na kredite pa se dešavalo da ga korisnik otplati, a onda se od njega traži da isplati i razliku”, navodi Aida Čikić, poslanik SBB-a BiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.
Sve dok ne bude donesen zakon o zaštiti potrošača – korisnika finansijkih usluga, visinu kreditnih kamata i naknada diktirat će banke, a Agencija za bankarstvo, iz koje nismo dobili odgovore, bit će samo nijemi posmatrač.
“Činjenica je da su sve domaće banke maltene pogašene i da smo taoci stranih investitora i banaka kojima je cilj zarada i profit. Tome se država mora suprostaviti. Očigledno je da nije uspostavljen sistem i da Agencija za bankarstvo ne radi”, kaže Marinko Čavara, poslanik HDZ-a BiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.
Poslanik SDA u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Irfan Ajanović kaže da se radi o “čistoj pljačka od strane banaka”. Iz BiH u zadnjih nekoliko godina su izvukli 500 miliona maraka, koje nisu uložili u razvojne projekte već je taj novac nepovratno otišao, dodaje on.
Ono što je Hrvatska uradila u Bosni i Hercegovini ćemo još sačekati. Banke su obavezne retroaktivno vratiti građanima novac koji su uzele za troškove slanja opomena klijentima. “Ako građani zajedno budu tužili banke po tom osnovu, možemo očekivati značajan povrat novca. Iz banaka će biti otpora, ali mislim da je moguć retroaktivni povrat novca ne samo po ovoj stavci već i po stavci varijabilnih kamatnih stopa”, kaže Goran Nedić, predsjednik UO Američko-bosanske fondacije.
Sve dok zakonski ne bude regulisana ova oblast, bankarski sektor će ostvarivati ekstra dobit, a građani biti primorani plaćati sve veće izdatke za finansijske usluge banaka.
Federalna.ba
