Prva Hrvatska godina u EU – financijski minus, ali dobra perspektiva

Ekonomist Željko Primorac naglašava kako Hrvatska ima šansu postati važno energetsko čvorište Europe, ali je slabo uspjela iskoristiti EU fondove u prvoj godini članstva

Autor: Anadolija

Hrvatska je u julu obilježila prvu godinu članstva u Europskoj uniji. Zemlja, financijski, što najbolje znaju njeni građani u proteklih godinu dana nije značajno napredovala. No, analitičari se slažu da je u tom periodu Hrvatska značajno dobila na međunarodnoj reputaciji, što će imati pozitivne učinke na gospodarstvo, prenosi Anadolu Agency.

Ekonomist dr. Željko Primorac također ističe i važnost provedenih unutarnjih reformi u zemlji, poput pravosuđa, te ukazuje na činjenicu da Hrvatska ima potencijal postati energetsko čvorište Europe.

– Negativna financijska zona –

„Sumirano: reputaciju smo dobili, u pogledu sređivanja sustava smo dobili, kao i u pogledu dugoročnih izgleda zemlje i njenih perspektiva. Financijski u ovoj godini nismo dobili, ako bi se napravio bilans, a nitko ga nije napravio, rekao bih da smo u negativnoj zoni. Dijelom je to rezultat toga što smo slabo predviđali i bili slabo organizirani u povlačenju europskih fondova“, tvrdi ekonomist Primorac.

Dobici Hrvatske u godini članstva su ponajprije reputacijske prirode. Hrvatska je postala članica EU, ranije je postala članica NATO-a i to u međunarodnim odnosima i međunarodnom položaju Hrvatske mnogo znači.

“Različita je stvar biti član velikih svjetskih grupacija i integracija i ne biti. To je posebno interesantno procjenjivati danas, kad je EU, Europa i čitav svijet došao u krizu oko Ukrajine, oko energetske situacije i u krizu odnosa sa Rusijom. S te strane, Hrvatska je definitivno na dobitku i to se ne može izmjeriti nekim brojčanim izrazima. Na dobitku je i zbog toga što je EU institucija koja je motivira i prisiljava da sređuje svoj pravni i sudski sistem, radno zakonodavstvo. Dobit je i u tome da hrvatski građani sada mogu slobodno putovati po cijelom prostoru Unije bez velikih ograničenja, a hrvatska roba može koristiti prednosti velikog tržišta od 500 milijuna stanovnika“, rekao je Primorac.

– Prekomjerni deficit i neiskorišteni EU fondovi –

Negativno je to što Hrvatska, odmah nakon ulaska u EU, smatra Primorac, s grupom zemalja prolazi kroz proceduru prekomjernog deficita, što je s jedne strane i dobro, jer će na taj način Hrvatska vlada biti disciplinirana i primorana deficit budžeta svesti u roku od dvije-tri godine na 2-3 posto, kakva su pravila i EU. On dodaje da nije bilo ozbiljne procjene efekata članstva, pa je Hrvatsku iznenadilo da mora izdvajati poprilično velik fiksan iznos iz budžeta za financiranje EU administracije, a da istovremeno nema kompenzaciju te sume kroz izvlačenje iz EU fondova.

„Ovaj prvi dio (EU članstvo, op.a.) se mora izdvojiti, on je fiksan i bio je predvidiv, a povlačenje novca iz fondova je nisko jer oko toga vlada jedna konfuzija. Ali to nije problem EU, to je naš problem, jer očito nismo bili dovoljno organizirani za povlačenje sredstava iz EU fondova iz čega bi trebalo izvući iskustvo za ovu i naredne godine“, tvrdi Primorac i naglašava da Hrvatska članstvom u EU počinje dobivati stabilniji dugoročni izgled i okvir zbog čega investicije trebaju postati nešto jeftinije.

„Međutim, mi u posljednje 3-4 godine dosta nisko stojimo u privlačenju stranih investicija jer imamo svojih unutarnjih problema: nesiguran pravni sustav i preveliku administraciju, dimenziju tržišta, devizni tečaj, itd. Ulazak u EU nam stvara okvir da možemo privlačiti strane investicije“, objašnjava Primorac, ali naglašava da je uvjet toga samostalno rješavanje unutarnjih problema.

– Članstvo u EU otežava izvoz u CEFTA-u –

„Što se tiče izvoza i uvoza, tu se nije ništa bitno desilo. U posljednjih par mjeseci se potražnja u europskim zemljama povećala, ali ako uspoređujemo godinu na godinu, nije se desilo ništa osim jedne nepovoljne situacije – hrvatski izvoz u zemlje EU se strukturno smanjuje. Stopa izvoza u te zemlje nekada je bila 65 posto, danas je 58-59, što znači da se hrvatski izvoz geografski djelomično usmjerava prema drugim pravcima. Kod izvoza treba napomenuti da smo ulaskom u EU doveli u pitanje slobodan izvoz u zemlje CEFTA-e, samim prestankom našeg članstva u CEFTA-i. Hrvatski izvoz u CEFTA-u je iznosio oko 20 posto, što je dosta visok iznos“, kaže Primorac.

Dodaje da je prema BiH bilo usmjereno oko 12 posto cjelokupnog hrvatskog izvoza. Očekuje kako se taj izvoz u zemlje CEFTA-e neće smanjiti ako se nađe kvalitetna rješenja između zemalja članica CEFTA-e s jedne, i EU s druge strane, koja sada pregovara u ime Hrvatske.

– Mogućnosti Hrvatske kao energetskog čvorišta –

„Hrvatskoj posebno u ovoj situaciji ide u prilog promjena energetske slike Europe, poslije Krima i zaoštrenih odnosa s Rusijom. Hrvatska je dobila jednu veliku mogućnost koja je prirodno, bogomdana, a to je njezina geografska pozicija koja joj omogućava da bude jedan od novih dobavnih pravaca za plin i naftu za zemlje centralne Europe, jer će EU nastojati izvršiti proklamiranu politiku traženja drugih dobavnih pravaca, osim onih koji već idu preko Ukrajine. Jadransko more svojim položajem i dubokim prodorom u europski kontinent omogućava Hrvatskoj da izgradi kapacitete za plin i naftu u formi plinovoda ili LNG terminala, što je mogućnost koju će i EU i Amerika podržavati, financijski i na druge načine. Time bi postali energetski manje ovisni i mogili bi pokrenuti investicijski sektor“, kaže dr. Željko Primorac.

Mišljenja je također kako se Hrvatska mora okrenuti prema budućnosti i onome što EU nudi u ovoj i narednim godinama, pri čemu valja računati na jednu političku i jednu ekonomsku dimenziju.

“Politička je u tome da se i EU mijenja, njezina politička integracija je usporena i neće se dešavati njezino ubrzanje narednih godina. EU nije socijalna zajednica, to je više zajednica interesa zemalja koje su se uključile. U toj zajednici interesa lošije prolaze zemlje koje su slabije organizirane i razvijene. Hrvatska mora bit svjesna činjenice da pravila igre diktiraju veliki“, zaključio je Primorac.