Za nekoliko sedmica ističe rok za žrtve ratne torture u RS-u da se prijave za status žrtve prema Zakonu o zaštiti žrtava ratne torture. Spomenutim zakonom je ovo pravo omogućeno bivšim logorašima, žrtvama seksualnog nasilja ili drugih oblika traume, a koji žive na području ovog entiteta.
U zakonu koji je usvojen 2018. godine predviđeno da se žrtve mogu prijaviti do oktobra ove godine. Udruženja žrtava i druge organizacije već godinama od Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite RS-a traže da ovaj rok bude produžen na dodatnih pet godina ili potpuno ukinut.
Ovaj rok za žrtve nije bio dovoljno dug, jer većina nije dovoljno upoznata sa zakonom ili su imali poteškoće da uopće ostvare svoja prava i nakon što su to pokušali.
Adrijana Hanušić Bećirović, viša pravna savjetnica Trial Internationala, organizacije koja se zalaže za prava žrtava, kazala je da su u koaliciji organizacija civilnog društva tražili od Ministarstva da produži ili ukine rok.
– Zaprimili smo negativan odgovor. Resorno ministarstvo smatra da nema potrebe da se ovaj rok produži – objašnjava ona.
Hanušić Bećirović smatra da je ta odluka poražavajuća, s obzirom na to da ima mnogo žrtava koje još uvijek nisu spremne da govore o onome što su preživjele tokom rata, kao što ima i žrtava koje jesu bile spremne, ali nisu imale uslove potrebne za ostvarivanje svog prava.
Navodi i dodatni problem za žrtve koje su svjedočile u krivičnim postupcima s mjerama zaštite identiteta. One bi u slučaju podnošenja zahtjeva morale otkriti svoj identitet, što predstavlja nelagodu za njih.
Inače, žrve koje su željele podnijeti zahtjev morale su imati ljekarske nalaze prikupljene do 2005. godine. Ako ih nemaju, ne mogu ni tražiti status.
Pored ovoga, i za one koji imaju sve potrebne dokaze, postoje i različite interpretacije da li je neko bio žrtva ili ne. Dokumenti mogu biti poseban problem za žrtve Bošnjake jer se oni ne nalaze u evidencijama prvostepenih organa ni lokalnih boračkih udruženja.
Osim za žrtve, unapređenje zakona bi doprinijelo ispunjavanju jednog od 14 ključnih prioriteta za približavanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji. Prema petom prioritetu, vlasti su dužne poduzeti konkretne korake za promicanje okruženja pogodnog za pomirenje, kako bi se prevladalo naslijeđe rata.
U međuvremenu se zvanično ne zna tačan broj civilnih žrtava ratne torture u RS-u. Prema podacima Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite, kako piše BIRN, oko 200 žena je ostvarilo pravo na mjesečno primanje kao žrtva ratne torture.
Za druge žrtve koje još nisu dobile ovaj status, ostalo je svega nekoliko sedmica da pokrenu proceduru. Udruženja žrtava se u međuvremenu nadaju produženju roka.
S druge strane, Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata Federacije Bosne i Hercegovine konačno je donesen početkom ovog mjeseca.
Ovo je prvi zakon kojim će civilne žrtve rata ostvariti svoja prava, a tako se osiguravaju prava onima koji su tokom rata pretrpjeli bilo koji oblik torture, prepoznaju se posebne kategorije civilnih žrtava rata (žrtve silovanja i djeca rođena nakon čina silovanja). Njime se ukida rok za priznavanje statusa žrtve seksualnog zlostavljanja kao posebnog djela ratnog zločina.
Također, omogućeno je žrtvi silovanja da zločin prijavi bilo kada tokom života, a civilnim žrtvama rata da ostvare pravo na više novčanih naknada; od lične invalidnine, preko pomoći za tuđu njegu, do prava na nabavku ortopedskih pomagala.
Zakon će se primjenjivati od 1. januara 2024., a prethodno ga je usvojio Predstavnički dom Parlamenta FBiH.
(A.N./Preporod.info)
