Privrednici i članovi Udruženja poslodavaca USK-a podržavaju inicijativu Kulta i poručuju da, kad oni čekaju naplatu novca, i država mora sačekati
Institut za razvoj mladih Kult, o čemu Oslobođenje već sedmicama izvještava čitaoce, pokrenuo je inicijativu za izmjene propisa o PDV-u, za šta su mladi skupili više od 30.000 potpisa privrednika širom zemlje. Državni poslanik iz SDP-a Saša Magazinović je već najavio podršku inicijativi kroz njeno delegiranje za neku od narednih sjednica Parlamenta BiH, a u realnom sektoru to već pozdravljaju sa oduševljenjem.
Ulazna i izlazna faktura
Jedan od njih je i Adem Ibrahimpašić, dioničar i suvlasnik bihaćkog Premingera, koji potez Kulta smatra odličnom inicijativom.
– To bi bilo idealno, ali bojim se da naši parlamentarci to neće prihvatiti. Mi poslodavci smo njima nudili različite dogovore ne samo da ne plaćamo PDV na izdane fakture koje nismo naplatili nego i da nećemo odbijati izlazni PDV od faktura koje mi dobijamo, a još nismo platili. Dakle, o čemu se radi? Meni je neko svoju robu ili uslugu fakturisao, ja ću je naplatiti, ali ne još. Međutim, ja već to odbijam od svog izlaznog PDV-a, a to državi šteti, kaže Ibrahimpašić.
U odnosu države i poslodavca, prema važećim zakonima, država uzima na početku mjeseca ono što joj pripada, dok privreda, potpuno nezaštićena, pokušava preživjeti namete.
– A tek smo mi poslodavci na šteti, jer država nama uzima unaprijed, a mi se zadužujemo kod banaka, s kreditima dočekujemo svaki prvi i deseti u mjesecu. Eh, dođe vrijeme, nema novaca, nismo naplatili svoje fakture, priliv izostaje, ali eto države, plati joj pare, plati joj PDV, nju ne zanima što nemaš. Mi poslodavci smo predstavnicima vlasti konstantno nudili takva rješenja, da se ne plaća PDV za fakture na koje i mi još čekamo naplatu. Isto tako, mi nećemo odbiti nijednom PDV, naročito fakture naših dobavljača, sve dok nismo uplatili. To bi bilo pošteno. Ništa ulazna faktura, nego samo izlazna, ako privrednik nije svoje naplatio, neka ga i država malo sačeka. Mi to podržavamo, ja uvijek muku mučim sa potraživanjima države, dugujemo oko dva miliona maraka, jer mi svoja potraživanja nismo uspjeli naplatiti u roku pola mjeseca. Nama lanci trgovinskih distributera duguju, ali njih ne smijemo ni pitati, jer od koga se god ovisi, ne smije mu se dug ni spomenuti. Tu se reaguje da te Bog sačuva, ističe Ibrahimpašić.
Po njemu je odlična i inicijativa tuzlanskog gradonačelnika, “ta vojska na srednjim nivoima koja ne doprinosi ništa, troši sredstva koja mi od poreza uplatimo”, smatra Ibrahimpašić. Ali, ova inicijativa kojom se traži izmjena Zakona o PDV-u nešto je što poslodavci još hitnije trebaju.
– Zašto mislimo da imamo pravo na to? Država nama mora pomoći da mi naplatimo svoja potraživanja. Ima svakakvih dužnika, pa i bezobraznih, ali ne može rješenje države biti stav “pa, što ste im davali robu kada ne plaćaju”! Država tek sad kroz Zakon o finansijskom poslovanju nastoji te loše firme identificirati, da ih zadavi na vrijeme, da one ne bi potopile i one zdrave kompanije, napominje Ibrahimpašić.
U građevinskom sektoru situacija je identična, mada je svaka oblast priča za sebe.
– Kod nas je malo drugačije, kada imamo komitente, onda mi moramo platiti PDV za njih. Logično bi bilo da se PDV plaća odmah po naplaćenom poslu, ali svi znamo kako to u praksi ide, plaća se svakog prvog do desetog u mjesecu, bez obzira na to što firma čeka svoju naplatu. Država ne čeka. Evo, da navedem i ovaj primjer. Nama je Općina Bihać dužna, čekamo na zarađeni novac, ali mi smo već davno platili za to PDV državi. Država ti može ostati dužna, ali ti njoj ne možeš, ispričao nam je Almir Alivuk, direktor firme “Alivuk” d.o.o.
Ovu inicijativu kao jednu od mogućih varijanti koje bi se primijenile u zemlji i poslovnom sektoru Alivuk jedva čeka.
Sistem je neuređen, ali privreda ne osjeti promjene nabolje, iako su izmjene zakonskih rješenja konstantne.
– Sad imamo obavezu da, ako nam dužnik nije uplatio u roku od mjesec ono što je naše potraživanje, moramo ga tužiti po zakonu i još obračunavati kamate. Ali, to za nas znači samo nove sudske troškove, probleme i bavljenje drugim stvarima, naglašava Alivuk.
A među tuženim, koji se ipak bore za opstanak u realnom sektoru, naći će se i mnogi od njih samih, samo ako prekorače mjesec da nisu platili. To je opet preoštra eliminacija i novi teret realnom sektoru, smatra Alivuk.
Angažman inspekcija
– Ja ne mogu natjerati čovjeka da mi plati osim sudskim putem, a to može trajati godinama. Inspekcije bi morale ići u kontrolu onim firmama koje kasne u isplatama faktura, kazao nam je Nijaz Kadirić, vlasnik firme Apimed, firme koja se bavi proizvodnjom sokova.
Ova inicijativa po njemu je vrijedna, ali bi morala imati neki prelazni rok i morala bi predviđati čitav set praktičnih problema i načina njihovog rješavanja.
– Ja imam problem sa nenaplaćenim fakturama vrijednim desetine hiljada maraka i ko zna kada ću to naplatiti, a davno sam za to platio PDV. Ja bih volio da nam se da mogućnost prijave dužnika inspekcijama, državi. Dobra bi to bila stvar, kada bi država shvatila da joj je pravi interes da goni takve, a da tako i pomogne realnom sektoru u radu, smatra Kadirić.
Izmjenama propisa o PDV-u, čiji su prijedlozi već otišli i Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje u kojem sjede ministri finansija, država bi se osjetila ugroženom, jer bi i njoj kasnila naplata, ali bi kroz period prilagodbe morala maksimalno da angažuje inspekcije. U tom smislu, Kadirić predlaže da se uvedu i bankovne garancije, da cijeli sistem bude posvećen uspjehu realnog sektora.
Oslobodjenje
