Društveno poduzetništvo: Je li svaki poduzetnik u službi društva?

Piše: Global Market Solutions

Danas srećemo drukčiji pojam, koji nikako ne treba miješati s prvim, čija je primarna uloga biznisom utjecati na pozitivne društvene promjene, štaviše – biznisom ih pokrenuti. Nije poenta u suštom osiguravanju posla radnicima koji tako prehranjuju porodicu, kako biste ponudili usluge kupcima, odnosno ono što želite, već da cjelokupno društvo u konačnici ima koristi.

Koliko je popularizirana ova vrsta poduzetništva govori i činjenica da se nalazi u silabusima mnogih univerziteta te se sve žustrije propagira. Takve se kompanije usmjeravaju utjecaju na klimatske promjene, smanjenje troškova zdravstvenih usluga, nude se rješenja za smanjenje siromaštva i beskućnika, poboljšanje obrazovanja. Ukratko: vraćaju nadu u ljudskost i uspijevaju profitirati od toga. A kakve su to ideje koje se smatraju korisnim do te mjere da ih nazivaju društvenim poduzećima? Društvena poduzeća su danas poprimila različite oblike, naprimjer kreiranje poslova u nerazvijenim područjima.
Nobelove nagrade za društvene poduzetnike

Sigurno ste čuli za ekonomistu Muhammeda Yunusa iz Bangladeša koji je izumio društvene mikrokreditne fondacije i zbog toga zaradio Nobelovu nagradu. Mlada Amerikanka Kiah Williams je osmislila online-software koji omogućava apotekama i doktorima registriranje lijekova kojima još nije istekao rok trajanja a nisu rasprodati (i neće biti), kako bi ih uspješno dostavili do ruralnih područja i osoba koje nemaju mogućnost priuštiti lijekove koji bi svakako završili kao medicinski otpad. Jedna kompanija iz Amerike, sa Zapadne obale, pretvara stare bilborde napravljene od nerazgradivog, izdržljivog vinila u stilske unikatne torbe.

Društveni poduzetnici nastoje transformirati postojeći sistem, odnosno ono što ne valja u njemu. Donose novitete i kreiraju novi stabilniji sistem. Interno, ovaj se proces naziva disekvilibrij te napominju da je promjena ekvilibrija mnogo zahtjevna. Često se pojavljuje pitanje koliko ovakva kompanija treba da bude “društvena”, a koliko “kompanija”. Ako je previše odgovorna, postaje NVO, dok je prevelika orijentiranost ka profitu ne diferencira od bilo koje druge kompanije.

Strpljenje je ključ

Mnogi ljudi se danas okreću ka društvenom poduzetništvu. Mišljenja su različita. Neki se okreću tome s nadom da će služiti potrebama društva i usto nešto zaraditi, a ima i onih koji smatraju da je ovo jednostavan način zarade. Vladaju i neki stereotipi koji društvene poduzetnike zamišljaju s oreolom oko glave jer žele postići i uraditi nešto dobro.

Povrat uloženog je obično mnogo niži nego kod regularnih kompanija, a ni podrška vlade nije česta. Stoga, za odveć limitarnim brojem resursa, sad vlada veća konkurencija. Usto, za uspjeh je potrebno strpljenje, bez obzira na ono što radite. Upravo iz razloga što to zna potrajati, društveni poduzetnici izgube strpljenje svjesni da bi u regularnom svijetu biznisa mogli brže ostvariti povrat uloženih sredstava.
No, kao i bilo koje druge, i društvene kompanije moraju trenirati svoje uposlenike kako bi svakim danom bili bolji i spremni izgraditi kompaniju u različitim uvjetima. Vrlo često društvene kompanije smatraju da je za takav korak potrebno otići u zemlje trećeg svijeta i tamo djelovati. Ako ništa, to u našoj državi nije potrebno. Krenimo rješavati situaciju u svom okruženju i popraviti stanje našeg društva, a mnogo je prilika za to. Ako krenete rješavati problem u vlastitom okruženju, prvo dobro razmislite u čemu ste najbolji i kako to na vas najviše utječe.

Svi smo mi dobri

Uostalom, ako niste spremni kompaniju u potpunosti preorijentirati na striktno društveno poduzetništvo, radite to korak po korak. Volontirajte, podržite pozitivne inicijative uređenja parkova, lokalno pozorište, obnove inventara u centrima za djecu s posebnim potrebama, inicijative pošumljavanja, postavljanja solarnih panela i slično. Nije teško biti dobar, to je u prirodi svih nas, samo se nekad to sakrije ispod prevelike želje za velikim profitom.