Drago Oroz: U Trošnjiku postoji i kvalitetnija ruda zlata od ove u Bakovićima

Rudnik zlata Bakovići u Fojnici zatvoren je 1939. godine, a pretpostavlja se da je tokom eksploatacije iz rudnika izvezeno oko dvije tone zlata. U posljednje vrijeme rudnik je veoma aktuelan, govori se o tenderima i koncesiji.

Za otvaranje ovog nekada najvećeg rudnika zlata u Evropi zainteresirane su razne kompanije i pojedinci jer, prema nekima, tu se nalazi između tri i pet tona zlata te šest tona srebra.

Rudne žile

Prema riječima 74-godišnjeg Drage Oroza iz Fojnice, nekadašnjeg poslovođe i direktora preduzeća za geološka ispitivanja „Bakovići“ Fojnica, rudnik zlata je ponovo otvaran 1962. godine, nakon što je istekla koncesija Englezima.

– Dobili smo od države oko stotinu miliona tadašnjih dinara za istraživanje. Naišli smo na neke maskirane rezerve rudne žile koje Englezi nisu stigli iskopati, jer je dolazio rat. Uzeli smo uzorke za analizu i to ponovo zamaskirali. Otkrili smo i jednu površinsku rudnu žilu, a istovremeno smo vršili istraživanja i na lokalitetu Trošnjik kod Fojnice, što malo ko spominje, a gdje je čak kvalitetnija ruda zlata od ove u Bakovićima. Tu imaju tri horizonta, mi smo jedan ispitivali, našli rudnu žilu i uzimali uzorke te se pokazala kao veoma kvalitetna ruda – kazuje Oroz.

On ističe da su te rudne žile debljine od 30 centimetara do 30 metara. Prema njegovim riječima, sva istraživanja su vršena iznad nulte tačke, a sigurno je da su glavne količine ispod.

– No, zbog tehnologije ispitivanja i izvođenja rudarskih radova u ono vrijeme nije bilo moguće to raditi ispod nulte tačke. Radili smo dvije godine na tim ispitivanjima dok je bilo sredstava. Na temelju dokumentacije koju smo naslijedili od Engleza i naših istraživanja utvrđene su A rezerve, znači sigurne rezerve negdje oko 600.000 tona rude, te B rezerve oko 1.200 tona i C rezerve sa blizu dva miliona tona rude – tvrdi dalje Oroz.

Urađen elaborat

On otkriva i da je urađen elaborat o društveno-ekonomskoj opravdanosti otvaranja rudnika Bakovići, a zaključak je da je trebalo nastaviti istraživanje i povećati te rezerve te ići u eksploataciju.

– Upitno je to bilo zbog tehnologije i velike zastupljenosti sumpora u rudama, jer su zagađivali okolinu, pa je bilo interesa da se ruda vozi u Mađarsku na preradu – kaže Oroz, koji je živi svjedok postojanja rudnika zlata u kojem je radio, kako ističe, i njegov punac Boško Bučo, koji mu je o tome dosta pričao.

Dobro razmisliti kome povjeriti koncesiju

– Trebalo bi dobro razmisliti kome povjeriti koncesiju. Prvo treba ići s koncesijom za ispitivanje, a kasnije tražiti koncesionara za eksploataciju. Ne smije se prihvatiti svakakva tehnologija ako će ići na štetu okoliša i građana. Fojnica je turističko mjesto, to je perspektiva, ako ćemo uništiti tu komponentu razvoja Fojnice, onda radije ne treba dirati rudnik, pa neka čeka neka nova vremena – poručuje Drago Oroz.

avaz

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close