Oumar Soule (krajnje lijevo)
Oumar Soule rođen je u Senegalu 1985. godine, maloj zemlji na najzapadnijoj tački Afrike. Tu je i odrastao, nakon čega je dobio stipendiju za odlazak na studije matematike u Francuskoj. Nakon studija u Francuskoj, životni put nastavio je u Kanadi 2009. godine, gdje je doktorirao matematičke finansije. Istražuje i radi na polju finansija. Također, vodi nekoliko malih poduzeća. Najnoviji je posao uređenja imovine. Osim nekoliko naučnih radova, objavio je i knjigu Muslimanski poduzetnik, koja će u dogledno vrijeme biti prevedena i na bosanski jezik.
Senegal, odakle potječe, vjerovatno je najpoznatiji po svojoj muzici (Akon, reper) i fudbalerima. Međutim, u prošlosti je iznjedrio mnoge učenjake, a islam je u ovu zemlju stigao u 10. stoljeću zahvaljujući svojim susretima sa Sjevernom Afrikom.
S Dr Oumarom Souleom smo razgovarali o važnosti poduzetništva u životu muslimana.
DIALOGOS: Prije nekoliko godina objavili ste knjigu Muslimanski poduzetnik, zanimljivu knjigu o islamu i poduzetništvu. Kako ste došli na tu ideju? I kako komentarišete činjenicu da mnogi muslimanski intelektualci, imami, pa čak i učenjaci promoviraju siromaštvo kao ideal islama, zašto je to tako?
Oumar Soule: Senegal je sekularna zemlja iako je većina stanovništva duboko religiozna. U školi smo uvijek osjećali da nas ne uče dovoljno o našim precima. Svi uspješni filozofi, naučnici, poduzetnici koje smo proučavali bili su uvijek Evropljani. Kada sam došao u Sjevernu Ameriku, tek tad sam spoznao važnost ličnog razvoja i cijeli jedan svijet uspjeha i poduzetništva. Bio sam fasciniran. Međutim, sve reference su iz Biblije ili iz istočnih tradicija (hinduizam, budizam, itd.) Proučavali smo Martina Luthera Kinga, ali ništa od muslimanskih lidera i islama.
Tako sam došao na ideju proučavanja uspjeha u islamskoj tradiciji i počeo da intervjuišem uspješne muslimane. Poduzetnicima koje sam intervjuisao svidjela se ideja, pa je knjiga nastala sasvim prirodno. Imao sam veliku pomoć. Neki od njih su mi sami predložili da intervjuišem njihove uspješne prijatelje. Sjajno iskustvo.
Neki učenjaci promovišu zuhd i samoodricanje; koje su sasvim islamske. Međutim, u islamu postoji ravnoteža.
Ko će udjeljivati zekat? Ko će graditi naša društva? Bogati.
Mnogi ashabi bili su vrlo imućni. Mnogo ih je bilo i siromašnih. Bogati su pomagali siromašne i nisu se osjećali superiornijim. Dobročinstvo je način da bogati steknu oprost i milost Božiju. Na taj način i siromašni pomažu bogatim muslimanima, ali svakako da ne bismo trebali biti siromašni.
DIALOGOS: Nedavno je The Economist objavio članak o slobodama u muslimanskim društvima, u kojem stoji da samo 3 procenta muslimana živi u slobodnim društvima, a Bosna i Hercegovina i Albanija (jedne od najsiromašnijih zemalja u Evropi su najslobodnije države s većinski muslimanskom populacijom). Zašto su većina muslimanskih zemalja najneslobodnija društva i države Trećeg svijeta? Koga kriviti? To je vrlo zbunjujuće posebno kad znamo da je Poslanik Muhammed, s.a.v.s, bio preduzetnik, a rano islamsko društvo je bilo vrlo dinamično.
Oumar Soule: Zavisi od toga šta The Economist podrazumijeva pod slobodom. Da li je to moralna sloboda ili ekonomska sloboda?
Govoriću samo o ekonomskoj slobodi, jer je to tema moje knjige.
Mislim da ste u pravu, islamsko društvo se veoma razlikovalo u vrijeme Poslanika, s.v.s. Bilo je više kreativnosti, muslimani su prednjačili u nauci i pravu. Stvari su se promijenile
Mislim da Bosna i Albanija mogu imati veliku ulogu u muslimanskom svijetu. Prije svega jer su dio Evrope, dale su mnoge islamske učenjake. Zemlje poput Njemačke od davnina gaje prijateljske odnose s Osmanlijama i zemljama koje su kasnije nastale. Njemačka pokušava da održi te veze, a mi bismo trebali pozajmljivati njihove vrijednosti i vrline.
DIALOGOS: U svojoj knjizi spomenuli ste Muhammeda, s.a.v.s, i nekoliko ashaba ističući ih kao preduzetnike i važnost preduzetništva u društvu u to vrijeme. Mnogi muslimani nikada nisu čuli za takve stvari.
Oumar Soule: Tako je. Kad sam istraživao materijal za knjigu, bio sam šokiran saznavši taj aspekt njihovog života. Ashabi kao što su ‘Abdurrahman ibn ‘Auf i Osman ibn ‘Affan, bili su bogati trgovci. Mnogo je hadisa koji se bave propisima trgovine i šta raditi s bogatstvom. Ipak, većina savremenih muslimanskih govornika kad govori na tu temu, ostavlja dojam da je islam u osnovi socijalizam. Moramo više da govorimo o našoj poduzetničkoj tradiciji.
DIALOGOS: Koliko je poduzetništvo važno u islamu i zašto bi musliman trebao biti poduzetnik?
Oumar Soule: Poduzetništvo vam omogućava da se u potpunosti oslonite na Allaha u pogledu svoje opskrbe. Biti običan radnik je sasvim u redu, ali uvijek ovisite o svom šefu. Također, poduzetništvo je sunnet Poslanika, s.a.v.s, jer je on bio trgovac prvo sa svojim amidžom, a kasnije i sa suprugom Hatidžom.
DIALOGOS: Kako preoblikovati današnja muslimanska društva? Da li bi okretanje ranim islamskoj tradiciji dovelo ta društva na put prosperiteta ili bi dodatno otuđilo muslimane od Zapada? Da li postoji sukob između zapadnjačkih i islamskih vrijednosti ili su to uglavnom međusobna nerazumijevanja?
Oumar Soule: Mislim da se mlađi muslimani sve više okreću ka poduzetništvu i slobodnom tržištu, itd. Starija generacija muslimana na Zapadu uglavnom dolazi iz socijalističkih zemalja. Mnoge muslimanske zemlje pridružile su se Pokretu nesvrstanih prije 60 godina; Prvi svijet je kapitalistički, Drugi svijet je komunistički, a Treći svijet je neka verzija između. Većina muslimanskih zemalja okrenula se socijalizmu. Kad su muslimani počeli da se sele na Zapad, prirodno su došli sa socijalističkom ideologijom. Sada, mlađe generacije muslimana imaju kontakt sa sistemom slobodnog poduzetništva i prirodno su postali dio njega.
I što je iznenađujuće, raniji islamski svijet stvorio je mnoge koncepte koji se koriste u sistemu slobodnog poduzetništva, poput: čekova, vladavine prava, pisanih ugovora, bankarstva, itd.
DIALOGOS: Narednih mjeseci, vaša knjiga Muslimanski preduzetnik bit će objavljena na bosanskom jeziku, koja je vaša poruka budućim čitaocima (i potencijalnim poduzetnicima)?
Oumar Soule: Dat ću im jednostavan savjet uspješnog poduzetnika Mujeeb ur Rahmana: Svaki musliman bi trebao biti poduzetnik!
Kad smo već kod Bošnjaka, u Kanadi sam upoznao Bošnjaka po imenu Ismet. Bio je moj stanodavac. Počeo je kao radnik u fabrici, da bi kasnije postao vlasnike nekoliko desetaka nekretnina. Zajedno s nekoliko bogatih prijatelja izgradio je potpuno novu džamiju, što je veliki doprinos za zajednicu muslimana. A za takve stvari, potrebni su bogati muslimani.
Razgovarao: Resul Mehmedović (Dialogos)
