Kultura

Dok je Evropa bila u mračnim vremenima, islamski svijet je bio vrlo otvoren

Gost večerašnjeg Dnevnika TV1 bio je dr Ismail Serageldin, direktor Aleksandrijske biblioteke iz Egipta i jedan od najutjecajnijih intelektualaca islamskog i svijeta uopće. Autor je više od 100 knjiga i monografija, te oko 500 eseja iz različitih oblasti – od biotehnologije do razvoja. Diplomirao je na Univerzitetu u Kairu, a zvanje magistra i doktora stekao je na prestižnom Harvardu. Dobitnik je čak 34 počasna doktorata.

TV1: Nabrojali smo samo djelić Vaše biografije, impoznanto to sve zvuči. Kako to stignete sve?

SERAGELDIN:  Ja se nadam da dobro uspijevam. Imao sam poprilično neuobičajnu karijertu. Radio sam  u različitim oblastima, u mnogo zemalja širom svijeta, dugo sam radio u Svjetskoj banci, bio sam potpredsjednik svjetske banke, puno sam putovao, sada sam se vratio u Egipat da ponovo izgradim  drevnu Aleksandrijsku biblioteku.

TV1: Uvodničar ste Međunarodnog foruma o temi “Nova generacija demokratije i međureligijski dijalog – odgovor na nasilni ekstremizam” koji se sutra održava  u Sarajevu.  Možete li nam za početak reći zašto je tako teško pronaći odgovor na nasilni ekstremizam?

SERAGELDIN: Ekstremizam je viđenje koje ne prihvata da nije ispravno, zbog toga je vrlo lako reći da svi koji su sa vama ne slažu da nisu upravu i da su neprijatelji, nakon toga vrlo lako se pređe na nasilje u ime tog višeg cilja. Privlačnost toga dolazi iz činjenice da imamo društva koja ne funkcioniraju. Mnogi mladi ljudi se osjećaju isključeni i ne vide budućnost za sebe u tim društvima, vide korupciju kriminal, i onda odjednom se neko pojavi ko kaže mi to možemo promjeniti, možemo napraviti nešto dobro, čisto, pridružite nam se. I oni ih uvuku u taj vrtlog tako da postepeno postaju dio tog pokreta i onda je već kasno za ljude da se izvuku iz toga. Mi moramo naglašavati inkluziju, i osjećaj učešća u drustvu koji je veoma bitan u demokratiji i osjećaj pravde.

TV1: Je li upravo zato jedan od velikih problema u integraciji i uzrok pojave nasilnog ekstremizma?

SERAGELDIN: Integracija sama po sebi nije veliki problem. Problem je postojanje nepravde u društvu , osjećaj isključenosti iz društva, ljudi osjećaju da ne kontrolišu vlastititu sudbinu i ona se vrlo lako ljudi okrenu protiv  ljudi koji su drugačiji. Kada nema obećavajuće budućnosti, kada ljudi osjećaju da ne napreduju nego da nazadaju u prošlost, njihov identitet će idenifikovati ne ono što mogu da učine nego koga žele da isključe iz društva. U tome slučaju integracija postaje problem, kada postoje te razlike. Evropa je nakon drugog svijetskog rata uspješno integrisala jako veliki broj ljudi. SAD su godinama uspješno itegrirale mnoge različite klase koje su napuštale Evropu da bi otišle u Ameriku. Nisu imali takve probleme sa migracijama kao danas. Ja mislim da postoji stvarni problem, ali i problem koji se uveličava, zbog veće nejednakosti u društvu, gdje ljudi ne vide budućnost za sebe.

TV1:  Kakva i mogla danas biti integracija u Evropi sa velikim brojem izbjeglica i migranata koji dolaze?

SERAGELDIN: Ja mislim priliv izbjeglica nije tako veliki. Evropa danas ima 507 miliona stanovnika  to je dakle EU, a ako uzmete evropski kontitent to je 807 miliona ljudi, i čak ako dođe dva ili tri miliona ljudi to nije ni jedan posto od ukupnog stanovništva Evrope, tako da nije to strašan broj izbjeglica. Zbog činjenice da u desetinama hiljada ima jedan ili dva terorista, sve to čini da ovaj problem se čini veći nego što jeste.

serageldin-tv1-cms

TV1: Da li muslimanska ulema i islamski intelektualci imaju snage i znanja da kreiraju efikasan odgovor na ekstremizam i jednako tako prezentiraju da je trenutno islam zloupotrebljen kao izgovor za teror?

SERAGELDIN: Vi ste ovdje naglasili dvije vrlo bitne stvari. Prvo mi kao muslimanski intelektuaci imamo odgovornost da se počmemo pitati zašto su naša društva postala plodno tlo za terorizam. Drugo pitanje je, da moramo odgovoriti na taj terorizam. Potrebne su vojne akcije, sigurnosne akcije, ali na kraju ideje se pobjeđuju idejama, i zato se mi moramo vratiti pluralizmu, otvorenosti i razonovrsnošću koja su bila karakteristična za islamska društva. Sjetite se samo, ovdje u Evropi, u Andaluziji koja je danas dio Španije imali ste jedno od najčudesnijih društava u kojemu su jevrejski i kršćanski učenjanici, i umjetnici, napredovali. To društvo je kasnije uništeno od strane inkvizicijee koju je doveo Ferdinand. U isto vrijeme islamska društva su bila vrlo otvorena, izuvačali su se grčki filozofi, mi njihove knjige nismo spalili nego smo ih prevodili na arapski jezik i nazivali ih mudracima, bili smo otvoreni i prema istoku, iz Indije smo dobili brojeve, njih Evropa naziva arapskim brojevima, ali i smo njih preuzeli iz Indije, i to su bile karakteristike islamskog svijeta u vrijeme kada je Evropa bila u mračnom dobu. To su karakteristike islama koje mi moramo ponovo naglasiti, ojačati, i reći ljudima, ovo je otvorenost koju želimo u svim društvima koje će se bogati od raznovrsnosti koju imaju.

TV1: Kada govorimo o islamskom ekstremizmu, ko ga može pobjediti, da li muslimani sami, koji trebaju biti predvodnici ili uz pomoć zapada , te da li zapad treba biti taj koji će pokrenuti inicijativu.

SERAGELDIN: Mislim da moramo shvatiti da na kraju će muslimani pobjediti, ali zašto ljudi na zapadu to prepoznaju. Predsjednik Obama je u svome obraćanju naciji prije nekoliko sedmica rekao da je smiješno da se vrijeđaju napadaju i vrijeđaju muslimani, kada je ogromna većina muslimana su saveznici u borbi protiv ekstremizma. Ekstremisti ponekad ubiju nekoliko zapadanjaka, ali oni svakodnevno ubiju ogromne brojeve muslimana. Zapadni mediji ne izvještavaju o tome, a to se dešava svaki dan. Pogledajte šta se dešava, u Libiji, Jemenu, Siriji, Iraku, Afganistanu, Pakistanu. Mi živimo sa jednim velikim problemom i shvatamo da je ovo problem svih civilizovanih ljudi koji bi trebali da se udruže u borbi protiv terorizma. Nema opravdanja za nekoga ko bija nedužne ljude da bi opravdao neke političke razloge, to je ubistvo, katastrofa. Mi smo vidjeli horor koji je prešao sve granice onog što možemo nazvati ljudskim. Ekstremistički pokreti ne mogu pobjediti na bojnom polju. Ja sam govorio sa svojim američkim prijateljima i govorio vi ste uništili vojnu moć Al-Kaide, dobili ste IDIŠ. Ako njih pobjedite Islamsku državu, dobit ćete samo Islamsku držav II. Stvarna pobjeda je marginaliziranje takvog načina razmišljanja, tako da oni nemaju popularnost među mladim ljudima.  Da li će oni biti u stanju da ponovo napadnu, vjerovatno da, ali neće imati tu moć koju imaju. U Americi također postoje ekstremisti koji vjeruju da je Savezna vlada prodala Ameriku i da ih treba napasti. Sjetite se terorističkog napada u Oklahomi u kojemu je ubijeno 260 ljudi, ali to je izolovan slučaj. Zbog toga intelektualci iz islamskih zemalja moraju marginalizirati način razmišljanja ekstremista, tako da bi to bila grupa na marginama društva koja ne bi imala mogućnost da privuče pažnju mladih.

TV1: Kako ih marginalizirati i zašto su tako dugo u središtu pozornosti, upravo da bi privlačili mlade ljude? Kome ide na ruku da su toliko dugo u središnjim vijestima, da im se toliko dugo jako puno pažnje pridaje? 

SERAGELDIN: To je zanimljivo pitanja iz dva razloga. Prvo, postoje očigledne greške u društvima, koje imamo i u našem dijelu svijeta, kao i u Evropi. Ja sam nekim ljudima govorio – 2005. godine, u cijeloj Francuskoj, u Parizu, imali smo proteste mladih ljudi iza kojih nije stajao nikakav islamski razlog. To je kao da imate veliku količinu goriva i onda neko dođe sa malom iskrom, koj izazove ogromnu eksploziju. Pa onda možete reći da je mala iskra izazvala veliku eksploziju. Ne, nije iskra, nego sve to gorivo koje se skupljalo. Stoga se smoramo riješiti tog goriva. Ja sam dao primjer ovih nereda 2005. godine, jer su većina učesnika bili imigranti druge generacije, koji su osjećali da su isključeni iz društva.
U našem društvu takođe postoji isključenost, a to omogućava ekstremistima da pronađu ljude koji će odgovoriti na taj poziv. Mediji uvijek reaguju na ono što smatraju atraktivnim i šokantnim. Oni izvještavaju o vijestima i traže vijesti koje će im dati veliki publicitet. Na taj način oni daju publicitet ljudima koji su vrlo vješti u tome da proizvedu strašne vijesti, kao na primjer odsjecanje nečije glave. Zašto biste to pokazali? Zašto biste o tome govorili? Pa zato što će vaša konkurencija o tome govoriti. Vidjeli smo da je to u Americi gospodin Tramp razvio do velike umjetnosti. On ne mora uopšte zakupljivati reklamni prostor, samo kaže ono što izazove strašnu reakciju i svi mediji izvjeste o tome. Sljedeće sedmice će izmisliti nešto novo i na taj način on dominira vijestima, jer kreira vijesti.
Nažalost, puno teškog rada koji se ulaže u marginaliziranje ekstremizma nije tako dramatično. To nije nešto što stvara dobre slike za televiziju. No, to je glavni način kako možemo postići taj cilj, da marginaliziramo te ljude, njihove ideje, da pokažemo da smo društvo koje vodi brigu o svojim članovima i da na taj način slavimo naš diverzitet i našu zajedničku humanost.

biblioteka-aleksandrija

TV1: U ovom trenutku ima li dovoljno jedinstva među muslimanskim intelektualcima koji bi trebali marginalizirati ovakve stvari? 

SERAGELDIN: Da i ne. Da, u smislu da mnoštvo vrlo eminentnih intelektualaca, više od 20 islamskih centara u islamskom svijestu, ujedinjuje se u kampanji. Oni vode razgovore o tome. A ne, u smislu da mi ne želimo da se suprotstavljamo jednom ekstremizmu drugim ekstremizmom. Mi želimo da širimo pluralizam, različite ideje, bogaćenje kroz diverzitet, prihvatanje drugih i drugačijih. Želimo fundamentalno demokratsko pravo izbora i prihvatanja različitih ideja. Zbog toga ne postoji jedna grupa, koja je sva ujedinjena oko te ideje. Imamo više ideja koje su zajedničke u tome da je pluralizam najbolji put za budućnost. Moramo priznati da ne znamo sve odgovore, ali znamo koje su fundamentalne vrijednosti koje moramo braniti.

TV1: Koliko je stabilnost u dominantno muslimanskim zemljama poput Egipta, Libije, Sirije, važna za borbu protiv nasilnog ekstremizma?

SERAGELDIN: Nema nikakve sumnje da stabilnost i sigurnost predstavljaju osnovne vrijednosti. Osnovno ljudsko pravo svake osobe je da ne bude ubijena. To je fundamentalno pravo svake osobe, a pogotovo da se ne bude žrtva zato što ste hrišćanin ili jevrej ili bilo šta drugo. Osim toga, mi moramo osigurati da klima u kojoj se čuva naša sigurnost bude takva da dozvoljava pluralizam. Ja vjerujem da je demokratija u potpunosti kompatibilna sa islamskim tradicijama, a pluralizam je izuzetno kompatibilan sa islamskim vrijednostima. Mi smo imali primjere toga u prošlosti, kao što sam već rekao, dok je Evropa bila u mračnim vremenima, mi smo bili vrlo otvoreni. Sudije su se imenovale pod presumpcijom nevinosti, dok se ne dokaže krivnja, to se dešavalo u vrijeme kada je inkvizicija osuđivala ljude na smrt.  Dakle, te vrijednosti nisu nešto što mi uvozimo sa zapada, to su naše vlastite tradicije koje trebamo jačati da bismo marginalizovali ekstremiste.
(Vijesti.ba / TV1)

 

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close